Kada doktorirate na temi socijalne pravednosti u liberalnoj demokraciji, a svoj znanstveni rad usmjerite na istraživanje multikulturalizma, odgovornosti, jednakosti, ljudskih prava, etike, demokracije i u zadnje vrijeme migracija, često puta se suočite s golom istinom strašne, duboke razdvojenosti između teorije i prakse, onoga što pišete i govorite, i onoga što doživljavate i gledate. Međutim, to ipak nije razlog da se od ideala odustane, već taj duboki jaz djeluje kao dodatni poticaj da ih još intenzivnije istražujete, pojašnjavate i zagovarate. Kroz sve projekte na kojima profesorica Brčić Kuljiš sudjeluje (neki su međunarodni, a neki su u suradnji s lokalnom zajednicom i civilnim udrugama), teži osvješćivanju javnosti kako su ključne kompetencije prema World Economic Forumu iz 2020. upravo one koje u svojoj podlozi imaju humanističko, a napose, filozofsko obrazovanje (rješavanje zahtjevnih problema; kritičko mišljenje; kreativno razmišljanje; upravljanje ljudima; etički pregled i odlučivanje; kognitivna fleksibilnost itd.).

Prepoznavanjem i uključivanjem humanističkih znanosti u ostala znanstvena područja osigurava se dodatna vrijednost projektnim aktivnostima, jer se uključuju upravo one vrijednosti koje imaju čovjeka u središtu. Uz to se još dodaje i inter-sektoralni kooperacijski model te dijeljenje znanja koje nam može olakšati suočavanje i rješavanje problema s kojima se svijet susreće. Filozofska matrica koja nam pomaže u premošćivanju jaza između ideala i stvarnosti zagovara: (samo)refleksiju, razumijevanja, objašnjenje i odgovorno postupanje, a ono najbolje je da vrijeme promišljanja društva i svijeta iz perspektive filozofije i humanističkih znanosti tek dolazi. To nije samo fiksacija znanstvenika praktične filozofije, već i činjenica jer su Ujedinjeni narodi 2015. godine donijeli Globalne ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, a upravo oni u sebi sadržavaju zahtjev za snažnijom i glasnijom intervencijom humanističkih znanosti u sve sfere društva. Na to nas upozorava svijet svaki dan, a pogotovo danas u pandemijskoj krizi koja ovaj naš uljuljani sustav, koji je zanemario i čovjeka i ideale, lomi iznutra i ukazuje na sve njegove nedostatke i mane koje je praksa brižnu skrivala, a na koje teorije pravednosti, demokracije, ljudskih prava itd. već dugo ukazuju i nude rješenja.