Piše Mila Puljiz Listeš
Živimo u vremenu u kojem je umjetna inteligencija značajno promijenila tržište rada, pa se sve češće postavlja pitanje gubi li diploma svoju nekadašnju vrijednost. Teorijsko znanje danas je dostupno doslovno na jedan klik, zbog čega se mijenja i sama uloga obrazovanja. Diplomanti ulaze na tržište rada koje se bitno razlikuje od onoga prije samo nekoliko godina. Poslodavci od njih već na početku karijere očekuju spoj stručnog znanja, praktičnog iskustva i razvijenih interpersonalnih vještina. Čini se kako klasični početnički poslovi u struci postupno nestaju.
O promjenama u obrazovanju te važnosti razvoja karijernih i komunikacijskih kompetencija razgovarali smo s dr. sc. Senkom Borovac Zekan, nositeljicom kolegija Karijerne vještine, predsjednicom Udruge studenata i alumnija OSSINJAK te organizatoricom prvog Alumni Talka na Odjelu za stručne studije.
Sve češće čujemo kako diploma više nije presudna za uspjeh na tržištu rada. Je li ona danas postala suvišna?
Diploma nije postala suvišna, ali sama po sebi više nije dovoljna. Tehnologija i umjetna inteligencija donijele su velike promjene koje su transformirale način rada, poslovne modele i kompetencije koje tržište traži. Posebno je vidljiv utjecaj umjetne inteligencije na smanjenje broja rutinskih i administrativnih poslova koji su nekada predstavljali prvi korak diplomantima pri ulasku na tržište rada.
Ipak, ne bih rekla da obrazovanje gubi na vrijednosti. Naprotiv, njegova se uloga mijenja. Fakulteti više nisu mjesta na kojima se usvaja isključivo teorijsko znanje koje će studenti jednog dana primijeniti u praksi. Oni postaju prostor u kojem mladi razvijaju svoj potencijal, kritičko razmišljanje, surađuju na projektima i stječu praktične kompetencije već tijekom studija.
Koje će vještine u budućnosti biti najvažnije?
Sve veći naglasak bit će na metakognitivnim vještinama poput prilagodljivosti, fleksibilnosti, eksperimentiranja i kritičkog razmišljanja. Znanje danas vrlo brzo zastarijeva, zbog čega studenti moraju naučiti kako učiti, gdje pronaći relevantne informacije i kako kontinuirano razvijati nove kompetencije tijekom cijelog života.
Mladi danas provode mnogo vremena na mobitelima, no relativno mali broj njih zna kvalitetno koristiti suvremene AI alate i istražiti njihove mogućnosti izvan osnovne upotrebe ChatGPT-a. Iako umjetna inteligencija može analizirati podatke i automatizirati određene procese, ona ne može zamijeniti ljudske kvalitete poput empatije, kvalitetne komunikacije, emocionalne inteligencije, kreativnosti i razumijevanja međuljudskih odnosa. Upravo će razvoj tih ljudskih sposobnosti visoko obrazovanje učiniti relevantnim i u eri umjetne inteligencije.
Kako bi se fakulteti trebali prilagoditi tim promjenama?
Potrebno je promijeniti pristup učenju i stjecanju znanja. Ono treba biti iskustveno, eksperimentalno i usmjereno na projekte. Fakulteti bi se trebali snažnije fokusirati na razvoj komunikacijskih vještina, timskog rada, umrežavanja i emocionalne inteligencije.
Posebno bih izdvojila kolaborativno učenje koje se pokazalo iznimno učinkovitim. Kroz svoje kolegije provodim projekte koji potiču suradnju, timski rad i zajedničko rješavanje problema. Studenti na taj način razvijaju komunikacijske, socijalne i profesionalne kompetencije.
Primjerice, studenti kolegija Menadžment događaja već treću godinu zaredom organiziraju humanitarni događaj za više od 300 sudionika i uz podršku više od 300 donatora. Tijekom organizacije susreću se s brojnim izazovima — ne samo logističkim, već i onima koji proizlaze iz međusobne suradnje i komunikacije. Bude tu i nesuglasica, ali i osjećaja zajedništva i ponosa nakon uspješno realiziranog projekta.
Smatram kako je jedna od ključnih uloga visokoobrazovnih institucija studentima omogućiti iskustveno i praktično učenje kroz projekte te suradnju s poduzetnicima i rad na stvarnim problemima iz poslovnog okruženja. Upravo kroz takve aktivnosti studenti razvijaju odgovornost, samostalnost, sigurnost u sebe i sposobnost rada s ljudima različitih profila.
Studenti koji tijekom studija rade na zajedničkim projektima često ostaju povezani i nakon završetka fakulteta. Zato je važno poticati ih da već tijekom studija grade profesionalne odnose i mrežu kontakata, jer je upravo umrežavanje jedna od ključnih karijernih kompetencija.
Koliko su važni alumni i povezivanje bivših i sadašnjih studenata?
Njihova je važnost iznimna. Alumni zajednica ključna je za prijenos znanja, razvoj karijere i profesionalno umrežavanje. Upravo zato smo ove godine na Odjelu za stručne studije organizirali prvi Alumni Talk, s ciljem povezivanja sadašnjih studenata s bivšim studentima koji danas uspješno grade vlastite karijere.
Jedan od panelista istaknuo je kako današnji studenti imaju znatno više mogućnosti za povezivanje nego prijašnje generacije. Putem profesionalnih mreža poput LinkedIna mogu ostati u kontaktu s bivšim studentima, pratiti njihov profesionalni razvoj i povezivati se s ljudima iz područja koja ih zanimaju. Nikada nije bilo lakše već tijekom studija razvijati profesionalnu mrežu kontakata.
Moja je želja potaknuti studente da koriste te mogućnosti i aktivno grade vlastiti profesionalni put. Diploma tada postaje svojevrsna potvrda svega što su tijekom studija izgradili, a ne jedina polazna točka njihove karijere.
Ipak, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Digitalni alati mogu otvoriti vrata, ali kvalitetni odnosi grade se na povjerenju, podršci, autentičnosti, otvorenoj komunikaciji i suradnji — na onom ljudskom elementu koji nijedna tehnologija ne može zamijeniti.
Na Alumni Talku gostovalo je troje panelista. Koja je bila glavna poruka panela?
Željeli smo studentima poslati poruku da karijerni put ne mora biti linearan niti unaprijed definiran. Ne treba se bojati neuspjeha, promjena i padova jer su oni često sastavni dio razvoja.
Na Alumni Talku sudjelovali su naši bivši studenti: Sanja Tadić, suosnivačica brenda Laveo, Toni Sokolov, osnivač agencije Sokol Media Digital, te Ivan Anđelić iz agencije Anđelić nekretnine. Svi su oni nakon završetka studija radili različite poslove, stjecali iskustvo, učili i razvijali se prije nego što su pokrenuli vlastite poslovne priče.
Upravo je svrha stručnih studija pripremiti studente za tržište rada kroz razvoj praktičnih znanja, kompetencija i poduzetničkog načina razmišljanja. Studentima je dragocjeno čuti stvarna iskustva ljudi koji su donedavno sjedili u istim učionicama, a danas uspješno grade vlastite tvrtke i brendove. Takvi susreti motiviraju, stvaraju osjećaj povezanosti i daju realniju sliku tržišta rada.
Što biste poručili mladima koji danas studiraju?
Poručila bih im da počnu stjecati praktično iskustvo i prije diplome. Neka se uključuju u projekte koji ih zanimaju, volontiraju u organizacijama čije vrijednosti podržavaju, odvaže se otići na Erasmus i aktivno traže mentore od kojih mogu učiti.
Važno je razvijati komunikacijske vještine, učiti surađivati, graditi mrežu kontakata, biti otvoren novim iskustvima i ne bojati se promjena. Budućnost neće pripasti samo onima koji imaju znanje, nego onima koji znaju povezati ljude, ideje i tehnologiju.
Upravo će kombinacija stručnosti, prilagodljivosti i razvijenih ljudskih vještina biti najveća konkurentska prednost u vremenu umjetne inteligencije.
Foto Odjel za stručne studije
