Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
23.1.2023.
DR. SC. ANNA ŠUŠNJARA (FESB), DOBITNICA DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST: Galerija slika
ana_susnjara-foto-Vladimir-Dugandžić-CROPIX.jpg ana_susnjara-foto-Vladimir-Dugandžić-CROPIXjpg.jpg

Dr. sc. Anna Šušnjara dolazi s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, a svojim je znanstvenim radom ove godine ostvarila veliki uspjeh, dobitnica je Državne nagrade za znanost za 2021. godinu u kategoriji Godišnje nagrade za znanstvene novake u području tehničkih znanosti. Doktorirala je 2021. godine, a od tada radi kao poslijedoktorand na FESB-u.

Recite nam malo više o sebi. Koje je polje vašeg rada, a čime se bavite u slobodno vrijeme? Negdje sam pročitala da volite glazbu i ples?

-Diplomirala sam elektrotehniku, smjer komunikacijska i informacijska tehnologija na FESB-u 2014. godine, nakon čega sam upisala sam doktorat i postala asistentica na istom fakultetu. Za znanstveni rad odabrala sam područje računalnog elektromagnetizma, a najviše od svega zanima me interakcija ljudi i elektromagnetskih polja, tj. bioelektromagnetizam. Od međunarodnih projekata radila sam na projektu EUROfusion, a aktivna sam članica na projektu IFMIF-DONES. Potpredsjednica sam hrvatskog ogranka IEEE EMC te članica radne grupe IEEE International Committee on Electromagnetic Safety (ICES) TC95/SC6 WG7. Dvije najdraže aktivnosti u slobodno vrijeme su mi čitanje knjiga i planinarenje. Volim i putovati, pogotovo kada se pruži prilika za odlazak na dobar rock koncert. Uživam i u plesu te sam u nekoliko navrata pohađala plesne škole, iako mi nedostaje vremena da mu se više posvetim.

Dobitnica ste državne nagrade za znanost, u kategoriji Godišnje nagrade za znanstvene novake u području tehničkih znanosti, u području bioelektromagnetizma? Kažite nam malo više o vašem radu, ali ako može što jednostavnijim jezikom kako bi svi razumjeli? I također mi recite što vam znači ova nagrada?

-Da bismo simulirali međudjelovanje elektromagnetskog polja i živog organizma koristimo matematičke, odnosno računalne modele.Ulazne parametre modela poznajemo, a želimo izračunati određeni izlazni parametar ili više njih. Npr., ulazni parametri služe za opis elektromagnetskih i toplinskih svojstava bioloških tkiva, a kao primjer izlaznog parametra možemo navesti porast temperature u biološkom tkivu uslijed izloženosti polju visoke frekvencije. Tradicionalno se ulaznim parametrima pridijeli fiksna vrijednost, stoga proračuni rezultiraju fiksnom izlaznom vrijednosti. Takve modele nazivamo determinističkim modelima. Međutim, parametri kojima se opisuje biološko tkivo ovise o mnogo faktora: o spolu, dobi, zdravstvenom stanju pojedinca itd. Nadalje, sam način dobivanja njihovih vrijednosti, kao što su in vitro mjerenja na ljudskim i životinjskim tkivima, ne omogućava potpuno predočenje stvarnog stanja. Posljedično, te vrijednosti su raspršene u nekom intervalu, a podaci se mogu pronaći u relevantnoj literaturi i bazama podataka. Nesigurnosti prisutne kod ulaznih parametara propagiraju se kroz model do izlaznih veličina, stoga je potrebno odrediti u kolikom rasponu i s kojim vjerojatnostima se mogu očekivati variranja izlaznih parametara. Cilj je, stoga, razviti matematički model koji bi omogućio propagaciju slučajne prirode ulaznih parametara do izlaznih veličina i to na efikasan način. Pod pojmom efikasan podrazumijeva se što ekonomičnije korištenje računalnih resursa uz zadržavanje željene preciznosti i točnosti pri proračunu željenih veličina.

Dakle, moj znanstveni rad rezultirao je doprinosom u relativno novom pravcu unutar računalnog bioelektromagnetizma. Radi se o efikasnom stohastičko-determinističkom pristupu pri modeliranju koji omogućava tretiranje ulaznih parametara kao slučajnih varijabli i stohastičku analizu izlaznih parametara. Rezultati ovakve analize omogućuju proračun intervala pouzdanosti za veličine koje se navode kao temeljna ograničenja i referentne vrijednosti od strane standardizacijskih tijela kao što su ICNIRP i IEEE.

Što vam predstavlja ova nagrada?

-Državna nagrada za znanost u kategoriji mladih znanstvenika za mene ima dva značenja. Prvo, nagrada je priznanje za rezultate dosadašnjeg rada iza kojeg stoji veliki trud. Osim meni, ovo je priznanje i svima onima koji su mi pružili šansu da se bavim ovim poslom, FESB-u, mom mentoru i mojim suradnicima. Moram istaknuti da radim s dragim i pametnim ljudima te da je znanstvena grupa kojoj pripadam vrlo poticajan tim. Zahvalna sam im na suradnji, podršci i savjetima. S druge strane, ova nagrada predstavlja i zalog za budućnost. Osim zadovoljstva, osjećam i odgovornost te se nadam da ću nastaviti istim tempom.

Završili ste FESB, i tokom studiranja ste dobili mnoge nagrade? A živjeli ste u studentskom domu, kažite nam malo više o studentskim danima.

-U gimnaziji sam stekla naviku kontinuiranog rada i učenja pa mi to nije bio problem ni na fakultetu. Ipak, u samom početku me bilo strah nepoznatog i jedini cilj mi je bio položiti predmete. No, već nakon prvih kolokvija uvjerila sam se da ozbiljan i sistematiziran rad mogu rezultirati i s puno većim uspjehom od pukog prolaženja na ispitima. Tako sam tijekom studija imala izvrstan prosjek i dobila nekoliko nagrada kao što su tri Dekanove nagrade, Rektorova nagrada za izvrsnost, nagrada Splitsko-dalmatinske županije i stipendija Zaklade Luka.

Svih pet godina studija živjela sam u studentskom domu u Spinutu i to pamtim kao lijepo razdoblje. U domu sam stekla mnoga poznanstva i sklopila prijateljstva koja traju i danas. Studentski dani sastojali su se od puno druženja i učenja. Te dane osobito pamtim po obilju smijeha i zabave.

Vidite li se oduvijek u znanosti, kako je odluka pala baš na FESB? Stalno se susrećemo s pojmom odljev mozgova, što biste poručili mladima koji se nalaze na životnim raskrižjima?

-Rekla bih da me istraživački rad privlačio još kao srednjoškolku kada nisam bila sigurna čime se želim baviti. Naime, privlačili su me sasvim različiti predmeti kao što su povijest, književnost, klasični jezici, matematika i fizika. Premda različiti, pristupala sam im na isti način – istraživački, sa željom da saznam još malo više. Pred kraj gimnazije prevagnule su matematika i fizika, a odabir je pao na fakultet elektrotehnike i to u Splitu, stoga FESB. Tijekom studiranja razmatrala sam sve opcije koje studij elektrotehnike omogućuje, a na zadnjoj godini počela sam intenzivnije razmišljati o doktoratu. Moj odabir je i do sada bio da ostanem u Hrvatskoj i voljela bih tako i nastaviti. Radeći na Sveučilištu u Splitu mogu se baviti onim što volim, a u isto vrijeme biti blizu obitelji i prijatelja. Ipak, međunarodna poznanstva te kraći ili dulji boravci na inozemnim sveučilištima bitni su za rast i razvoj pojedinca. Isto tako, ne vidim ništa loše u tome da netko odluči svoju karijeru u potpunosti graditi izvan RH sve dok je razlog odlaska unutarnja želja, a ne manjak opcija. Stoga na svima nama koji smo tu leži odgovornost da gradimo društvo i institucije koji će biti istinska konkurencija stranima.

A što biste poručili srednjoškolcima koji tek upisuju fakultet?

-Mladim ljudima koji tek upisuju fakultet poručila bih da budu uporni i da steknu naviku kontinuiranog rada. Voljela bih i da na vrijeme shvate da je važno usvojiti fundamentalna znanja i naučiti razmišljati na inženjerski i znanstveni način. Ako u tome uspiju ne trebaju se bojati izazova koji ih čekaju po završetku fakulteta, ma gdje se našli, unutar ili izvan granica RH, u industriji ili u znanosti.

Biti žena u znanosti, pozitivne i negativne strane? Znanstvenica kojoj se divite?

-Predrasude o tehničkim i prirodnim znanostima kao muškim svjetovima polako i sigurno nestaju. Upravo napredak tih grana znanosti i tehnologije i jesu zaslužni za poboljšanje statusa žena kako u znanosti, tako i u društvu općenito. Ako gledam samo osobno iskustvo, ne mogu navesti niti jednu negativnu stranu žene u znanosti. Moji uzori u znanosti su moj mentor i bliski suradnici/e jer su mi svojim primjerom pokazali da se predanim radom mogu postići izvrsni rezultati i steći međunarodna prepoznatljivost.

Planovi, želje, ideje za budućnost?

-Što se tiče bliže budućnosti, želja mi je uspješno završiti postdoc na FESB-u. Trenutno sam angažirana u radnoj grupi IEEE International Committee on Electromagnetic Safety (ICES) TC95/SC6 WG7 gdje radim na proračunima osnovnih ograničenja za zaštitu ljudi od zračenja 5G bežičnih komunikacijskih sustava. Isto tako, u sklopu fuzijskog projekta IFMIF-DONES radim na radnom paketu za stohastičku obradu neutronskih snopova. Sa završenim doktoratom i priznanjem u obliku Državne nagrade za znanost u kategoriji znanstvenih novaka zapravo sam tek započela svoju znanstvenu karijeru. Poslije postdoca voljela bih nastaviti raditi na splitskom sveučilištu i FESBu kao docentica te nastaviti svoju znanstvenu karijeru na području računalnog biolektromagnetizma. Nadam se da ću imati priliku i dalje raditi u izvrsnim znanstvenim grupama, kako domaćim tako i međunarodnim.

 

 

 

Sve novostiSljedeća

Imate pitanje? Tu smo!