Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu održao je prvi panel EFST Talks-a, serijala panel-rasprava osmišljenih kao platforma za otvoren, argumentiran i interdisciplinaran dijalog o temama koje oblikuju suvremeno društvo. Inicijativa ima za cilj povezati akademsku zajednicu, studente i širu javnost kroz rasprave o izazovima s kojima se suočavaju znanost, politika, gospodarstvo i društvo u cjelini te potaknuti konstruktivnu i sadržajnu debatu.
- Ideja je nastala još prošle godine, kada mi je profesorica Branka Ramljak predložila da održimo panel povodom Dana žena. No, kada smo dosegli fazu pregovaranja i sklapanja ugovora, došli smo na ideju da sve proširimo novim temama i novim panelima. Iz toga je proizašao set panela u kojima će kompetentni i stručni ljudi razgovarati o ozbiljnim temama, važnim za akademsku zajednicu, ali i cijelo društvo - poručio je uvodno prof. dr. sc. Bruno Ćorić, dekan Ekonomskog fakulteta.
Znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj - što možemo bolje?
Serijal je otvoren panelom Znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj - što možemo bolje?, posvećenom stanju i budućnosti znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Rasprava se usredotočila na kvalitetu obrazovnog sustava, posebice u međunarodnom kontekstu, kriterije napredovanja i izazove s kojima se suočava akademska zajednica. Pod moderacijom izv. prof. dr. sc. Stjepana Srhoja, o temi su raspravljali panelisti prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. med., redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, međunarodno prepoznata znanstvenica i voditeljica projekata u okviru programa Obzor Europa, dr. sc. Danica Ramljak, viša savjetnica Svjetske banke za znanost i obrazovanje i bivša ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Dragan Poljak, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i dobitnik dviju državnih nagrada za znanost te prof. dr. sc. Bruno Ćorić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.- Ja sam originalno stavio naslov Znanost i visoko obrazovanje - što radimo krivo?, ali mi je rečeno da naziv treba biti afirmativan. Vodilja u tom, originalnom smjeru je osjećaj da se visoko obrazovanje u Hrvatskoj ne doživljava baš pozitivno. Imamo loš imidž. Mi nismo Harvard ni MIT, ali nismo tako loši. Upravo su zato ovi paneli osmišljeni da se pokušaju promijeniti taj imidž, i na razini sveučilišta, i znanosti u Hrvatskoj, ali i Ekonomskog fakulteta na čijem sam čelu. Cilj nam je poslati poruku da smo mi mjesto gdje se raspravlja o temama koje su ozbiljnim temama, s aspekta društva kao sredine, na ozbiljan način od ozbiljnih, nevjerojatnih ljudi - napominje dekan prof. dr. sc. Bruno Ćorić.
Hrvatska znanost u svjetskom kontekstu
Panel je otvoren ambicioznom, ali i samokritičnom analizom pozicije Hrvatske na globalnoj znanstvenoj karti. U fokusu rasprave našlo se pitanje: Imamo li potencijal za svjetski vrh - i što nas u tome koči?Govoreći iz osobnog iskustva međunarodne suradnje, Dragan Poljak istaknuo je kako hrvatskoj znanosti ne nedostaje talent, već sustavna podrška koja bi taj talent usmjerila i dugoročno osnažila.
- Kod nas je izvrsnost individualna kategorija. Vezana je za individualno djelovanje i entuzijazam pojedinca. Kako sam putovao po svijetu i imam iza sebe niz suradnja, mogu potvrdit da imamo izvrsne znanstvenike i fantastične resurse. Međutim, izostaje organizacija, izostaje sustav koji će to motivirati i nagraditi, ali i homogenizirati - objašnjava prof. dr. sc. Dragan Poljak.
Rasprava je potom otvorila osjetljivo pitanje sustavnih slabosti koje, unatoč pojedinačnim uspjesima, usporavaju cjelokupni napredak. Dekan je upozorio kako se hrvatska znanost prečesto oslanja na entuzijazam pojedinaca, dok strukturalne promjene izostaju.
- Mi imamo niz ‘solo igrača’ koji su nadilaze sustav isključivo zbog vlastite želje i entuzijazma. Oni prkose sustavu, odnosno dobri su usprkos našem sustavu. Ali, problem se javlja kada, među entuzijastima, ima niz onih koji su se ‘ubacili’ u tu skupinu iskorištavajući slabosti sustava. Sustava koji nagrađuje sve dok zadovoljavaju minimalne kriterije. Upravo zato kaskamo u prosjeku, a ne u vrhu - poručuje dekan prof. dr. sc. Bruno Ćorić.
Gdje se krije problem?
Tema znanosti i napretka neizbježno se prelila na stanje visokog obrazovanja u Hrvatskoj, sustava koji bi trebao biti temelj razvoja, ali se suočava s ozbiljnim strukturnim izazovima. Rasprava je otvorila pitanje održivosti modela koji se godinama širio, dok su se demografske i financijske okolnosti mijenjale.- Iako smo napravili pomak u zadnjih 20 godina, sustav ima velike probleme. Sustav se sastoji od 90-ak raznih visokoobrazovnih institucija, u zemlji od 3,8 milijuna ljudi. Prema podacima, 2060. U Hrvatskoj će živjeti 3,1 milijun ljudi. To znači da smo u situaciji gdje su nam demografski izazovi strašno veliki, dok uz to imamo preveliki broj visokoobrazovnih institucija koje nisu iste kvalitete. U usporedbi s Finskom kojoj je visokoobrazovanje na zavidnoj razini, mi imamo preko 90 institucija dok oni imaju 38. Ne ulažemo dovoljno, imamo silni broj institucija, 10 javnih sveučilišta koji nisu decentralizirani. Takav sustav zahtjeva veliko rezanje - napominje dr. sc. Danica Ramljak.
U nastavku je naglasila kako se problemi više ne mogu ignorirati niti odgađati, jer su postali strukturni, a ne privremeni.
- Restrukturiranje je nužno. Uzroci problema su identificirani, samo je potreba jasna vizija rješenja. Uz to je potrebna suradnja akademske zajednice, jer je implementiranje promjena od strane ministarstva neizvedivo, ako nemate akademsku zajednicu za partnera. Ministarstvo i osviještena akademska zajednica moraju raditi bok uz bok. Nametanje ideja akademskoj zajednici je kao bumerang, koji je stalno vraća - nadodaje dr. sc. Danica Ramljak. Uz to naglašava kontinuirani problem.
- Mi Hrvati kao zajednica, iz meni nepoznatog razloga, ne želimo nikakvu promjenu. A promjene ćemo morat početi prihvaćati jer će nas svijet prisiliti na to.
Ključ napretka
U završnom dijelu panela ton rasprave postao je još izravniji. Sudionici su upozorili da vremena za odgađanje više nema. Globalni tempo razvoja znanosti i obrazovanja ne ostavlja prostor za dugotrajna promišljanja bez konkretnih poteza. Na hitnost situacije ponovno je upozorila Danica Ramljak, istaknuvši kako Hrvatska ne može pratiti svjetske trendove sporim administrativnim promjenama.- Hrvatska nema vremena, niti je u situaciji gdje može dugo razmišljati i promišljati. Svijet ide tolikom brzinom da ih ne možemo uhvatiti, a paralelno s time nam je trebalo skoro 15 godina za promijeniti Zakon o znanosti. Ako ne internacionaliziramo i rekonstruiramo sustav s hrvatskim znanstvenicima koji se žele vratiti izvana kući, budućnost obrazovanja i znanosti, u kombinaciji s demografskim problemima, nikako nije dobra - naglašava dr. sc. Danica Ramljak.
Rasprava se potom usmjerila na pitanje kriterija izvrsnosti i načina vrednovanja rada u akademskoj zajednici.
- Fokusirajmo se na suštinu. Naši izvještaji o napretku su bazirani na brojanju točkica za minimalne uvjete. I onda imamo sustav pun ljudi koji zadovoljavaju minimalne uvjete. Ako ćemo sve gledat formalno, odnosno je li neko zadovoljio minimum, nećemo napredovati. Čemu povjerenstvo? Povjerenstvo je svedeno na brojanje točkica, ispunjavanje tablica i provjeravanje uvjeta. Po mom mišljenju, povjerenstvo treba provjeravat kontinuitet rada pojedinca, kroz redovitost objave radova, uključenost u projekte, rad s doktorantima, organiziranje konferencija… Treba pojedinca vrednovati na temelju njegova rada i brinuti o tome radi li taj netko kontinuirano za znanost i društvo. Ako imate profesora na fakultetu, valjda je on tu jer osjeća poziv, a ne da zadovoljava minimalne uvjete - objašnjava prof. dr. sc. Dragan Poljak.
Posebno emotivnu notu raspravi dala je Ana Marušić, upozorivši na položaj mladih znanstvenika u sustavu koji često ne prepoznaje njihov rad i potencijal.
- Napomenula bih da je mene stid gledati odnos prema mladim ljudima. Odnos prema doktorantima, koji već imaju uvjete i za izvanrednog, pa čak i redovnog profesora koji 10 godina čekaju da postanu docenti, dok negdje drugdje to prolazi za tren. Treba pod thitno reformirati sustav - napominje prof. dr. sc. Ana Marušić.
Zaključak panela bio je jasan, bez hrabrih i sustavnih promjena, hrvatska znanost riskira dodatno zaostajanje, dok mladi potencijali svoju budućnost sve češće traže izvan granica zemlje.
Foto Jakov Prkić/Cropix
