Toni Modrić diplomirao je na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu (usmjerenje “Kondicijska priprema sportaša”) i stekao titulu magistra kineziologije. Tijekom preddiplomskog i diplomskog studija dva puta je nagrađivan od Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu za izvrsnost. Dobitnik je Dekanove i Rektorove nagrade te bio izabran u 100 najboljih studenata u Hrvatskoj 2011. godine. Dobitnik je i nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu. U prosincu 2022. godine završio je doktorski (poslijediplomski) studij na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu i stekao titulu doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polja kineziologije. Modrić je doktorand koji je prije nekoliko godina prvi upisao izmijenjeni doktorski studij koji se od tada izvodi u potpunosti kao istraživački studij bez formalnog oblika nastave.

Prije nekoliko godina upisali ste izmijenjeni doktorski studij, koji se od tada izvodi u potpunosti kao istraživački studij bez formalnog oblika nastave. Što to točno znači?

- Ovakav model doktorskog studija u potpunosti je usmjeren na znanost, što kod dosadašnjeg uobičajenog modela u Hrvatskoj nije bio slučaj. Iako se generalno može reći da je ovakav model doktorskog studija novina u Hrvatskoj, u svijetu je gotovo standardna praksa. Ono što posebno karakterizira ovaj model je mogućnost da student sam odabere temu koju želi istraživati. Koliko znam, ovo je posebno prepoznato od tadašnje prorektorice za znanost prof. Leandre Vranješ Markić i prof. Mile Dželalije s PMF-a, koji su puno pridonijeli implementaciji modela. Studij se u potpunosti izvodi na engleskom jeziku.

Kako izgleda proces upisa?

- Kod samog upisa, student prijavljuje temu i predstavlja projekt istraživanja. Tijekom studija, u suradnji s mentorom provodi istraživanja i objavljuje znanstvene radove. Svaki pojedini rad prolazi kroz zahtjevan postupak recenzije u časopisima. Recenzija je neovisna, što osigurava da samo iznimno kvalitetni radovi mogu biti objavljeni. Nakon objave rada, student pristupa ispitu na kojem svoj rad mora obraniti ispred stručnog povjerenstva, sastavljenog od profesora i znanstvenika koji su ili stručnjaci u području teme rada ili imaju ekspertizu u području metodologije istraživanja. Osim izrade i obrane znanstvenih radova, student tijekom studija mora pohađati znanstvene konferencije na kojima prezentira svoje radove. Također, treba pohađati i stručne konferencije (znanstvene škole) s ciljem dodatne edukacije u području interesa. U konačnici, student mora izraditi doktorsku disertaciju po tzv. skandinavskom modelu.U svemu ovome ključnu ulogu ima mentor koji zapravo direktno obučava i usmjerava studenta u ovim aktivnostima. Osobno sam sretan što sam imao priliku surađivati s vrhunskim čovjekom i znanstvenikom, prof. Damirom Sekulićem, koji ima zaista enormno znanje i iskustvo u području metodologije znanstvenih istraživanja. Ovim putem mu još jednom zahvaljujem što ih je nesebično dijelio sa mnom.

Ukratko nam objasnite temu vaše disertacije.

- U disertaciji sam analizirao trkačke performanse nogometaša iz hrvatske nogometne lige te utjecaj različitih faktora koji utječu na njihovu izvedbu i na uspjeh u nogometu. Fokus je bio na faktorima koji imaju snažnu teorijsku pozadinu za povezanost s trkačkim performansama, a koji globalno nisu istraživani među profesionalnim igračima elitne razine natjecanja. Rezultati su pružili nova saznanja koja se mogu iskoristiti za optimizaciju cjelokupnog trenažno-natjecateljskog procesa u nogometu. Svakako bih naglasio da su u ovome istraživanju prvi put analizirane trkačke performanse iz hrvatske nogometne lige, stoga ova doktorska disertacija u konačnici omogućuje detaljno razumijevanje fizičkih zahtjeva s kojima se susreću nogometaši najvišeg ranga natjecanja u Hrvatskoj.

Vaše glavno polje interesa je nogomet?

-Tako je, u njega sam uključen duže od 20 godina. Aktivno sam igrao 13 godina i prošao sve uzrasne kategorije od početnika do seniora. Posljednjih 10 godina radio sam kao profesionalni kondicijski trener u zemlji i inozemstvu. Proveo sam gotovo dvije godine kao glavni kondicijski trener nogometnog kluba HNK Hajduk Split. Osim toga, kao glavni kondicijski trener radio sam u najtrofejnijem turskom nogometnom klubu (Galatasaray SK) i najtrofejnijem latvijskom nogometnom klubu (Riga FC). Također, kao glavni kondicijski trener radio sam u još nekoliko nogometnih klubova elitnog ranga natjecanja, kao što su Kardemir Karabuskopr (Turska), Pafos FC (Cipar), RNK Split te u hrvatskoj nogometnoj U-17 reprezentaciji. Tako sam imao priliku surađivati s vrhunskim svjetskim nogometnim igračima i trenerima. Kao pozvani predavač svoja sam znanja i iskustva predstavljao na međunarodnim konferencijama o kondicijskoj pripremi sportaša. Trenutno sam zaposlen kao asistent na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje sam fokusiran na provođenje različitih znanstvenih istraživanja. Iako je moj glavni znanstveno-istraživački interes analiza performansi u nogometu, aktivno sam involviran u projekte koji se bave istraživanjem performansi i u drugim sportovima (futsal, rukomet, košarka, borilački sportovi). Ukupno sam objavio gotovo 50 znanstvenih i stručnih radova, od čega ih je više od 30 objavljeno u časopisima indeksiranim u najboljim svjetskim bazama podataka (WoS i Scopus).

Dobitnik ste i Nagrade za znanost, ali i jedan od vodećih znanstvenika u vašem polju istraživanja?

- Da, nedavnom odlukom senata Sveučilišta u Splitu, za znanstveni rad sam nagrađen Sveučilišnom nagradom za znanost za mlade istraživače. Uspostavio sam brojne međunarodne suradnje sa znanstvenicima iz SAD-a, Engleske, Francuske, Njemačke, Poljske, Italije, Švedske, Slovenije, BiH, Srbije, itd. Mogu reći da sam jedan od prvih znanstvenika koji je dobio priliku istraživati trkačke performanse najelitnijih svjetskih nogometaša iz Lige prvaka. Ova istraživanja su objavljena u nekim od najboljih svjetskih časopisa u području “sport science”. U nekima od njih hrvatski autori nikada nisu objavili svoje radove, što jasno pokazuje razmjere tog uspjeha. No moram naglasiti da to nije samo moj uspjeh, već je rezultat rada tima ljudi s Kineziološkog fakulteta Split, predvođenim prof. Damirom Sekulićem.

Koliko je truda i odricanja potrebno za ovakav uspjeh?

- Potrebno je zaista mnogo truda i odricanja. U zadnje dvije godine, moj tim i ja objavili smo više od 30 znanstvenih radova. Međutim, moram reći da nam znanost nije bila jedini fokus. Svi smo okupirani i drugim poslovima, u struci i/ili nastavi. Osobno, osim kao asistent na fakultetu, paralelno sam radio kao profesionalni kondicijski trener u nogometu i završio doktorski studij. Nekada je bilo zaista izazovno sve to uskladiti, prvo međusobno, a onda i s obvezama iz privatnog života. Ključna je podrška kolega i obitelji te, naravno, dobra organizacija.

Planovi za budućnost?

- Sa sigurnošću mogu reći da ćemo nastaviti istraživati performanse u nogometu, ali i drugim sportovima. Stoga možete očekivati nove znanstvene radove objavljene u najkvalitetnijim svjetskim časopisima. U planu je također povezati se s vrhunskim svjetskim znanstvenicima iz područja, što će svakako bolje pozicionirati Sveučilište u Splitu u svjetskim znanstvenim okvirima. Osim toga, trenutno smo u procesu dogovora suradnje i s jednom od vodećih svjetskih tvrtki koje se bave analizom performansi u nogometu.

Ima li Hajduka u budućnosti?

- U Hajduku sam već radio gotovo dvije godine kao glavni kondicijski trener seniorske ekipe. Zapravo, to nije ni bio posao, već strast. Takve emocije se mogu u malo kojem poslu doživjeti. Iako je posao trenera u nogometu takav da nikada ne znate što nosi budućnost, ja sam siguran da ću nekada u budućnosti opet biti dio Hajduka, povezivati znanost i praksu.

Piše Mila Puljiz/Universitas

Foto: Ante Čizmić/Cropix