Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
5.10.2023.
Istraživačka skupina Medicinskog fakulteta u Splitu: Galerija slika
mefst-istraživanje,-foto-privatni-album.jpeg

Ciljevi

  • Cilj 3
  • Cilj 4

Istraživačka skupina Zavoda za biologiju i humanu genetiku Medicinskog fakulteta u Splitu oformljena je kroz uspostavu istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Reguliranje funkcije štitne i doštitne žlijezde i homeostaze kalcija u krvi” pod voditeljstvom prof. Tatijane Zemunik. Projekt je to koji se provodi u suradnji s Kliničkim zavodom za nuklearnu medicinu KBC-a Split i MRC Human Genetics Unit, Institute of Genetics and Cancer, University of Edinburgh. U projektu kao mladi istraživači sudjeluju dr. Ivana Gunjača, dr. Mirjana Babić Leko te doktorandica Nikolina Pleić. Cilj projekta je istražiti genetičku pozadinu različitih parametara štitne i doštitne žlijezde.

– Kao tim provodimo cjelogenomske studije povezanosti (engl. GWAS) koristeći genotipske podatke za 5000 ispitanika prikupljenih kroz projekt Hrvatske biobanke. Parametri štitne i doštitne žlijezde mjere se na uzorcima plazme u suradnji s kolegama s Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu KBC-a Split. S obzirom na to da nam je fokus na parametrima štitne i doštitne žlijezde koji obično nisu prisutni u elektroničkim zapisima većih zdravstvenih sustava u svijetu, te samim time nisu istraživani od velikih internacionalih konzorcija, neke od naših cjelogenomskih studija su prve GWAS studije objavljene za pojedine parametre štitne žlijezde, primjerice za razinu tireoglobulina u krvi – objasnila je Nikolina Pleić. Njihov je trud prepoznao i Medicinski fakultet te je projekt ocijenjen kao najuspješniji znanstveni projekt u akademskoj 2021./2022. godini.

– U timu do izražaja itekako dolazi interdisciplinarna suradnja članova s različitim stručnostima, a jedno takvo naše originalno istraživanje nedavno je objavljeno u cijenjenom časopisu Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism – istaknula je Pleić.

– Primarna motivacija za samo istraživanje bila nam je jedna česta zamjerka na epidemiološke studije “correlation does not imply causation”, tj. činjenica da opažena korelacija ne mora nužno značiti i uzročnu povezanost. Kao odgovor na to, epidemiolozi sa Sveučilišta u Bristolu razvili su novu metodu kauzalnog modeliranja koja se temelji na GWAS studijama, a nazvali su je Mendelova randomizacija, svojedobno je i časopis Nature opisao ovu metodu kao trik iz genetike koji revolucionira epidemiologiju – dodala je Pleić.

– S obzirom na to da smo kao grupa itekako upoznati s provođenjem cjelogenomskih studija, bilo nam je prirodno da ta znanja iskoristimo kako bismo proveli metodu Mendelove randomizacije. Godinu dana smo prikupljali materijale i proučavali provođenje same metode. Iskoristili smo znanja stečena kroz edukacije na sveučilištima u Velikoj Britaniji (Oxford, Cambridge i Surrey) te platformu visokih performansi koja je nabavljena sredstvima prethodnog HRZZ projekta. Danas se sve više pažnje posvećuje pretpostavci da bi disfunkcija rada štitne žlijezde mogla proizaći kao posljedica metaboličkog sindroma.

– U našem sveobuhvatnom MR istraživanju, cilj nam je bio istražiti uzročnu povezanost između normalne funkcije štitne žlijezde i metaboličkog sindroma i njegovih komponenata. Pronašli smo dokaze koji sugeriraju da povećane razine hormona fT4 mogu smanjiti rizik od razvoja metaboličkog sindroma. Također smo pronašli dokaze koji sugeriraju da povećana razina hormona fT4 povećava i razinu “dobrog” HDL kolesterola. S obzirom na to da smo ispitivali i TSH kao jedan od parametara rada štitne žlijezde, pronašli smo dokaze koji sugeriraju da povećane razine hormona TSH kauzalno utječu na povećanje razine triglicerida u krvi. Naposljetku, pronašli smo dokaze koji opravdavaju pretpostavku da metabolički sindrom može utjecati na funkcioniranje štitne žlijezde. Naime, otkrili smo da snižena razina dobrog HDL kolesterola kauzalno utječe na rast razina hormona TSH u krvi – napomenula je Pleić, dodavši kako je prema njihovim saznanjima, ovo prvo MR istraživanje koje istražuje povezanost između normalne funkcije štitne žlijezde i dijagnoze metaboličkog sindroma, a ujedno je i prvo istraživanje ove vrste provedeno od jednog hrvatskog istraživačkog tima.

Ograničenje njihova istraživanja jest da su zbog nedostatka velikih GWAS istraživanja provedenih na različitim etničkim skupinama, bili ograničeni na procjenu uzročnih učinaka samo u osoba europskog genetičkog podrijetla. Dodatni napori istraživačke zajednice bi se trebali uložiti u procjenu istih uzročnih putanja i u drugim etničkim skupinama.

– S obzirom na to da su poremećaji rada štitne žlijezde danas sve učestaliji, a i prisutnost metaboličkog sindroma je sve veća, voljeli bismo da naši rezultati dođu do što više kliničara, istraživača, ali i svih ostalih kojima bi možda mogli koristiti. Nadamo se da će naše istraživanje pomoći u formiranju kliničkih smjernica i za liječnike i za pacijente, kako bi se prevenirale ili ublažile posljedice poremećaja rada štitne žlijezde na sveukupnu kvalitetu života pacijenata – kazala je.

Sav je trud konačno rezultirao objavljenim znanstvenim člankom te smo pokazali da je funkcioniranje štitne žlijezde zaista kauzalno povezano s rizikom od metaboličkog sindroma, u smislu da ljudi s manje aktivnom štitnjačom (manjom razinom hormona fT4 u krvi) imaju veću šansu za razvitak metaboličkog sindroma. Također smo pokazali da je aktivnost štitne žlijezde kauzalno povezana s razinama lipida u krvi. U kliničkoj praksi, metabolički sindrom se često primjećuje zajedno s poremećajem rada štitne žlijezde, a definira se kao klaster kardiometaboličkih abnormalnosti, uključujući pretilost, hipertenziju, hiperglikemiju i dislipidemiju. S obzirom na to da utječe na više od milijardu ljudi diljem svijeta i povezan je sa značajno povećanim rizikom za razvitak dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, metabolički sindrom predstavlja jedan od najvažnijih globalnih izazova u području zdravstva današnjice.

Piše: Mila Puljiz/Universitas

Foto:  Osobni album

Sve novostiSljedeća

Imate pitanje? Tu smo!