Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
4.6.2024.
Izložba u povodu 50. obljetnice Sveučilišta u Splitu Zvonimir Mihanović; Ante Kaštelančić /Andrija Krstulović Galerija slika
Kaštelančić.jpg Krstulović.jpg Mihanović.jpg

Ciljevi

  • Cilj 11
U povodu 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Splitu, u Sveučilišnoj galeriji održat će se izniman kulturni događaj, izložba svjetski poznatog i priznatog umjetnika Zvonimira Mihanovića, koji u svom gradu nije izlagao čak 38 godina!
Otvaranje izložbe pod nazivom Zvonimir Mihanović; Ante Kaštelančić /Andrija Krstulović LAUS DISCIPULI, GLORIA MAGISTRORUM, upriličit će se u ponedjeljak, 10. lipnja, s početkom u 20 sati u Sveučilišnoj galeriji, R. Boškovića 31.

Tom prigodom, izložbu će predstaviti prof. emeritus Joško Belamarić, a otvoriti rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić. Posebnost ovog događaja je i to što je Zvonimir Mihanović rijetko izlagao u Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je posljednja izložba u Splitu bila 1986. godine, a u Zagrebu 1982. 
Izložba će ostati otvorena do 25. srpnja.

Ovaj kulturni događaj uvod je u tjedan velike proslave 50. obljetnice osnutka Sveučilišta u Splitu, a izložbom u Sveučilišnoj Galeriji naše sveučilište daje posebnu počast ljudima koji su bili izvorom umjetnosti Zvonimira Mihanovića. Naime, na ovoj izložbi se primjereno valorizira umjetnički rad poznatog slikara Ante Kaštelančića i jednako tako genijalnog, ali uvijek u sjeni Meštrovića, kipara Andrije Krstulovića.
Postav izložbe u Sveučilišnoj galeriji tako uključuje radove trojice autora gdje je u fokusu rad Zvonimira Mihanovića uz izabrane radove dvojice svojih učitelja, koji su ga 1960-ih godina podučavali na studiju likovnih umjetnosti pri splitskom Pedagoškom fakultetu.

Želja Zvonimira Mihanovića da svoje slike “uokviri” djelima svojih učitelja s Pedagoške akademije u temelju nosi dvije njegove misli. Prvo, nastojanje da se dodatno skrene pozornost na opus Andrije Krstulovića koji je u sintezama o hrvatskom kiparstvu druge polovine 20. stoljeća bio spominjan tek uzgredno. Drugo, da podsjeti na prijedlog kojim bi se u Podstrani oblikovala memorijalna zbirka Kaštelančićevih djela, kad su se već njegovi nasljednici uspjeli othrvati želji brojnih kolekcionara da svoje zbirke obogate njegovim djelima. Obitelj je, naime, na okupu očuvala jezgru od oko devedeset umjetničkih djela, među kojima su mnoga uistinu reprezentativni primjeri Kaštelančićeva opusa.

Kustos izložbe Joško Belamarić u predgovoru izložbe o slikarstvu Zvonimira Mihanovića zapisao je:
(...) Slikarstvo Zvonimira Mihanovića sublimira dakle apsolutnu ljepotu prostora našeg življenja, oblikovanog osjećajem za sklad i izrazito socijalnim vrijednostima svakodnevnog života, ljepotu prirode koju je usavršila ljudska ruka, te prostor koji čuva svoje duboko dostojanstvo i kad arhitektura koja ga konfigurira (bile to pučke kuće ili mandrači za jedan obični brod…) - propada. Njegovo slikarstvo zatvara, najstrpljivijim kistom, krug vremena u kojemu se spajaju neizmjerne daljine vremena u kojima je oblikovan taj krajolik i tišina slikâ pred kojima zastaju svi jezici.
Unatrag mnogo godina, kad se on pojavio s tim posve specifičnim stilom slikanja i tim motivima, njegovo slikarstvo je kršteno riječju - hiper-realizam (umjetnički pokret koji se pojavio krajem 1960-ih i početkom 1970-ih). Posve krivo: nije tu stvar o barkama, gajetama kojima bismo, temeljem njegovih slika, mogli napraviti izvedbene nacrte. Riječ je o atmosferi, o tom istinski blagdanskom nedjeljnom osvjetljenju koje odgoni nemir iz nas - a to jest bila svrha većeg dijela povijesnog slikarstva.(...)

O Zvonimiru Mihanoviću:
Rođen je 1946. u Donjem Sitnom. Diplomirao je na École des Beaux-Arts u Parizu 1976. godine . Izlagati je počeo u Salonu mladih umjetnika u Splitu 1962., a potom u hrvatskom paviljonu u Atlanti 1966., Salonu francuskih umjetnika Društva francuskih umjetnika u Parizu 1973., Jesenskom salonu u Parizu 1978. na kojemu je dobitnik nagrade za najboljega mladoga umjetnika (za sliku Tišina), u više navrata u Findlayevoj galeriji u New Yorku (1980., 1986., 1989., 2021.), u Forbesovim galerijama u New Yorku 2012. i drugdje. Djelo Sam (Alone, 1986.) dio je stalnoga postava Hunterova muzeja američke umjetnosti u Chattanoogi, u Tennesseeju. Predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi koji je Mihanović dobio priznanje u svijetu umjetnosti u 1978. godine kada je jedna od njegovih slika prikazana na Salon d’Automne u Grand Palais u Parizu na izložbi europskih umjetnika. Tom je slikom osvojio i nagradu Best of Show. Tada su glavni umjetnički kolekcionari prepoznali njegov rad te ga uveli na međunarodnu umjetničku scenu. Poznate galerije u Sjedinjenim Američkim Državama počele su promicati Mihanovićevu umjetnost i organizirati mu izložbe, uključujući i galerije u New Yorku, Chicagu, Palm Beachu, Beverly Hillsu i Aspenu.
Mihanović za američku likovnu scenu ima prepoznatljiv stil slikarstva, priznaju mu likovni kritičari, te posebno naglašavaju njegovo izražavanje suvremenog hiper-realizma, koji ga postavlja među najtraženije i najpriznatije umjetnike danas u svijetu.
Sve novostiSljedeća

Imate pitanje? Tu smo!