Izv. prof. Damir Kovačić: Znanost mi je vratila sluh, želim pomoći da ga vrati i drugima

Piše Mila Puljiz Listeš

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu pokrenut je projekt koji bi mogao značajno unaprijediti istraživanje i kliničku primjenu tehnologija za osobe oštećena sluha u Hrvatskoj. Riječ je o projektu "Profesionalizacija Istraživačkog centra za medicinsku bioniku" (RCMB), financiranom kroz program DIGIT u iznosu od 350.000 eura, s ciljem jačanja istraživačkih kapaciteta, međunarodne suradnje i prijenosa znanstvenih rezultata u medicinsku praksu.

U središtu projekta nalazi se auditorna neuroelektronika, područje koje proučava kako elektronički uređaji, poput kohlearnih implantata, komuniciraju sa živčanim sustavom. Projekt se provodi u suradnji s KBC-om Split i Poliklinikom SUVAG, a njegova je ambicija stvoriti prvi hrvatski centar izvrsnosti u području medicinske bionike. O znanstvenim ciljevima, osobnoj motivaciji i budućnosti istraživanja sluha razgovarali smo s voditeljem projekta, izv. prof. dr. sc. Damirom Kovačićem s Odjela za fiziku PMF-a u Splitu.

Ukratko nam predstavite projekt "Professionalization of the Research Center for Medical Bionics" kao i glavne ciljeve?

Projekt "Profesionalizacija Istraživačkog centra za medicinsku bioniku" (RCMB) financiran je kroz DIGIT program u vrijednosti od 350.000 eura, s trajanjem od 33 mjeseca (veljača 2026. - listopad 2028.). Glavni ciljevi su trostruki: prvo, profesionalizacija postojeće istraživačke grupe u međunarodno konkurentan centar kroz uspostavu standardnih operativnih procedura, savjetodavnih struktura i održivih mehanizama financiranja. Drugo, jačanje međunarodne suradnje s vodećim sveučilištima poput Cambridgea, KU Leuven i Ženeve. I treće, radit ćemo i na transferima tehnologije - pretvaranje istraživačkih rezultata u konkretne primjene za pacijente.

Što se tiče doprinosa programu kohlearne implantacije u Splitu - mi smo istraživačka karika koja nedostaje. KBC Split uspješno provodi kirurške zahvate i audiološku skrb, ali do sada nije postojala lokalna istraživačka infrastruktura koja bi razvijala napredne strategije kodiranja govora, provodila kliničke studije na korisnicima implantata i prenosila spoznaje iz laboratorija u kliničku praksu. RCMB popunjava tu prazninu kroz povratnu petlju između istraživanja i kliničke skrbi koja će rezultirati boljim ishodima za pacijente.

Projekt se provodi u suradnji PMF-om, Kliničkim bolničkim centrom Split te Poliklinikom SUVAG u Zagrebu, kako je došlo do suradnje?

Suradnja s KBC Splitom i Poliklinikom SUVAG prirodno je proistekla iz mog osobnog i profesionalnog puta. SUVAG me kao dijete naučio govoriti verbotonalnom metodom, razvijenog još sredinom prošlog stoljeća od strane našeg vrhunskog fonetičara akademika Petra Guberine, a nakon potpunog gubitka sluha 2002. godine sam u SUVAG-u prošao rehabilitaciju nakon kohlearne implantacije. To nije samo profesionalno partnerstvo već i povratak korijenima i vraćanje zajednici koja mi je pomogla. S KBC-om Split surađujemo na aktivnostima uvođenja programa kohlearne implantacije u Splitu. Oni imaju pacijente i kliničko iskustvo, dok mi imamo istraživačku infrastrukturu i metodologiju. Zajedno možemo nešto što nijedna strana ne može samostalno - provoditi translacijska istraživanja koja izravno poboljšavaju zdravstvenu skrb slušno oštećenih osoba, uključivši i potpuno gluhe osobe. Prava vrijednost ovog projekta jest stvaranje prvog hrvatskog centra izvrsnosti u ovom području, koji će privlačiti međunarodne suradnike i europska sredstva i nakon završetka projekta.

Edukacija stručnjaka za medicinsku bioniku

Kažete da je projekt financiran kroz DIGIT poziv za profesionalizaciju istraživačkih centara? Što to točno znači?

DIGIT program je inicijativa koja se financira sredstvima Svjetske banke, a provodi se kroz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM). Program ima specifičan poziv za "profesionalizaciju istraživačkih centara" što znači da nije namijenjen samom istraživanju, već izgradnji kapaciteta istraživačkih organizacija. Konkretno, sredstva koristimo za zapošljavanje tri nova stručnjaka (voditelja poslovnog razvoja, istraživačkog inženjera i stručnjaka za govor i sluh), uspostavu profesionalnih procedura upravljanja, organizaciju međunarodnog simpozija, razvoj strategije održivosti i pripremu za buduće Horizon Europe projekte. Ključna razlika u odnosu na klasične istraživačke projekte je u tome što DIGIT ne financira istraživanje samo po sebi, već infrastrukturu i procese koji omogućuju da istraživanje bude održivo i međunarodno konkurentno.

Kako će konkretno RCMB doprinijeti edukaciji novih stručnjaka i studenata u području medicinske bionike i neuroelektronike?

RCMB će doprinositi edukaciji na više razina. Na razini studenata, nudimo pristup vrhunskoj opremi i uključivanje u stvarna istraživanja - studenti fizike, medicine, logopedije, fonetike, inženjerstva i ostalih relevantnih disciplina moći će raditi na projektima koji imaju neposrednu primjenu. Suradnja s međunarodnim partnerima otvara mogućnosti razmjena i sudjelovanja na zajedničkim projektima. Za mlade istraživače, RCMB predstavlja jedinstven trening-program na sjecištu fizike, medicine i inženjerstva namijenjen stručnjacima raznih relevantnih struka s interdisciplinarnim profilom poput govornog terapeuta koji je izuzetno tražen u Europi. Kroz projekt planiramo više od 10 međunarodnih sudjelovanja našeg tima, što uključuje konferencije, radionice i boravke u partnerskim laboratorijima. Također organiziramo industriski orijentirane radionice koje povezuju akademsku zajednicu s kompanijama poput Cochlear Ltd i ATLAS Neuroengineering - to je most između teorijskog znanja i stvarnih potreba tržišta. Dugoročno, cilj je da RCMB postane mjesto gdje se educira sljedeća generacija hrvatskih stručnjaka za medicinsku bioniku.

Značajni projekti

Zaposleni ste na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu na Odjelu za fiziku. Objasnite nam čime se konkretno bavite i koje je područje vašeg znanstvenog rada? Što je točno auditorna neuroelektronika i koja je njena uloga?

Moje istraživačko područje je medicinska fizika i biofizika, s fokusom na auditornu neuroelektroniku. Jednostavno rečeno, bavim se pitanjem: kako možemo učiniti da elektronički uređaji - poput kohlearnih implantata - bolje komuniciraju sa živčanim sustavom. Kohlearni implantat pretvara zvuk u električne signale koji stimuliraju slušni živac čime dolazi do osjeta zvuka, čak i u potpuno gluhih osoba. Ali ta komunikacija između elektronike i živaca daleko je od savršene - zato mnogi korisnici implantata imaju problema s razumijevanjem govora u buci, uživanjem u glazbi ili razlikovanjem suptilnih zvučnih nijansi. Dodatno, neki korisnici kohlearnih implantata, odnosno umjetnih pužnica kako se kod nas još i nazivaju, imaju malu korist. A zašto, to još uvijek ne možemo razumjeti. Auditorna neuroelektronika pokušava zatvoriti tu prazninu kroz optimizirane strategije kodiranja govora (kako pretvoriti zvuk u električne impulse), naprednije elektrode (koristimo grafenske i nanostrukturirane materijale) i personalizirane pristupe jer svaki pacijent ima drugačiju anatomiju i povijest slušanja. Ono što ovo istraživanje čini posebnim je činjenica da sam i znanstvenik i korisnik te čudesne tehnologije. Ali, svaki dan živim s ograničenjima kohlearnog implantata - znam točno što nedostaje i što treba poboljšati.

Zašto baš znanost? Kako je tekao vaš znanstveni put? Možete nam izdvojiti neke značajne trenutke ili projekte?

Od osnovne škole sam znao da želim biti fizičar. Gluhoća me u tome nije spriječila, dijelom zahvaljujući izvanrednim roditeljima koji su inzistirali na istim standardima kao za čujuću djecu, i zahvaljujući Poliklinici SUVAG koja mi je omogućila da usvojim govor. Gimnaziju MIOC sam završio u Zagrebu, zatim otišao na studij fizike u Zagrebu kojeg sam kombinirao s izradom diplomskog rada na Rijskuniversiteit Groningen u Nizozemskoj, pa na doktorat u Trst na Međunarodnu školu za napredne studije. I onda, usred doktorata, potpuno sam oglušio. To je bio prijelomni trenutak. Devet mjeseci bezuspješnog liječenja, tinitus - izrazito glasan i neugodan, a fantomski, šum koji me nije ostavljao ni po noći, i onda - operacija kohlearne implantacije krajem 2002. Šest mjeseci ponovne intenzivne rehabilitacije slušanja i govora u SUVAG-u omogućilo mi je da dovršim doktorat i vratim se u akademski život. Značajni projekti? Izdvojio bih STEP-CCi Mobile s Cochlearom Ltd, vodećom tvrtkom za kohlearne implantate na kojemu radimo razvoj naprednih algoritama za obradu govora, te projekt STIM REI 2.0 s istraživanjima grafenskih materijala za neuralna sučelja, u suradnji sa Singapurom. I sada DIGIT projekt koji profesionalizira cijeli centar. Zašto znanost? Jer sam znatiželjan a i znanost mi je vratila sluh. I želim pomoći da ga vrati drugima.

Gdje vidite razvoj svojih znanstvenih interesa i vaše grupe u sljedećih 5-10 godina?

Za pet godina vidim RCMB kao samoodrživ centar integriran u Horizon Europe konzorcije, s raznolikim izvorima prihoda - ugovorna istraživanja s industrijom, kliničke usluge, međunarodni projekti. Cilj je da nakon završetka DIGIT financiranja ne ovisimo o jednokratnim grantovima, već da sami privlačimo sredstva u Hrvatsku. Za deset godina mi je ambicija da Split postane prepoznatljivo europsko središte za istraživanje sluha i neuroelektroničkih sučelja. Mislim da nije nerealno jer imamo geografski položaj, pristup pacijentima, međunarodne veze i opremu. Nedostajala nam je samo profesionalna struktura, dugoročnije i stabilnije financiranje i upravo to DIGIT projekt gradi. Osobno, nadam se da ćemo vidjeti konkretne rezultate našeg istraživanja u kliničkoj praksi - strategije kodiranja govora koje smo razvili, implementirane u sljedeću generaciju implantata. To je za mene krajnji uspjeh: kada neko dijete negdje u svijetu bolje čuje zahvaljujući onome što smo radili u Splitu. I naravno, nadam se da će za deset godina ovaj centar biti pun mladih i znatiželjnih istraživača i istraživačica koje sam pomogao educirati. I na kraju, želim istaknuti nešto što mi je iznimno važno: ovaj centar gradimo na temeljima akademskog integriteta i slobode znanstvenog istraživanja. U vremenu kada su te vrijednosti ponekad pod pritiskom, vjerujem da upravo interdisciplinarna, međunarodno umrežena istraživačka zajednica može biti njihov najbolji čuvar. RCMB neće samo proizvoditi znanstvene rezultate - želim da postane mjesto gdje se njeguju intelektualna znatiželja, kritičko mišljenje i otvorena razmjena ideja. To je, u konačnici, jedini put do istinski transformativne znanosti.

Foto Privatne snimke