Splitsko sveučilište velikim koracima ide prema viziji svoje budućnosti. Mlado i moderno sveučilište, čiji korijeni sežu sve do kolijevke hrvatske pismenosti, dobilo je novi logotip. Novi znak objedinjuje tu na prvi pogled proturječnost mladosti i starosti. Ali stvar je već na drugu sasvim jasna. Sveučilište u Splitu izniklo je iz zagrebačkog i službeno počinje s radom 1974. godine i ono je relativno mlado, no utjecaji koji su ga gradili zadnjih pet desetljeća i stoljetna znanja o kojih je satkan čine ga starim i iskusnim.
Gotovo 50 godina znak pod kojim se Sveučilište u Splitu pojavljivalo bila je opće poznata skulptura najpoznatijeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića Povijest Hrvata. Mnoge uprave splitskog sveučilišta promišljale su o postojećem logu, neke donosile i odluke o njegovoj modernizaciji, no tek je aktualna uprava odlučila zakoračiti u smjeru promjene i implementacije. Meštrovićeva Povijest Hrvata ostaje za ceremonijalne potrebe rektora, dok novi logo postaje lice Sveučilišta.
Na natječaju, gotovo znakovito, pobijedio je znak pod nazivom "Povijest Hrvata", ali sada ne ona Meštrovićeva već dizajnerskog studija "đkć" iza kojeg stoje Zoran Đukić i Neva Zidić. Nova "Povijest Hrvata" nije majka koja čuva hrvatsku povijest na svom krilu uklesanu u kamen, već knjiga u kojoj je ta ista povijest zapisana, ali na suvremeniji način. Knjiga koja je otvorena i dostupna svima, knjiga koja poziva i daje, knjiga koja uči i sprema za budućnost. Ova nova "Povijest Hrvata" i nije samo knjiga, ona je grb, palma, Mediteran, splitska Sveučilišna knjižnica, sveučilišne sastavnice povezane u knjigu znanja, zid koji poziva na potpis i sve ono što maštoviti um može naslutiti.
Autor znaka, poznati hrvatski dizajner vizualnih komunikacija Zoran Đukić o svom radu kaže sljedeće: "Propozicije natječaja nudile su dvije mogućnosti – doradu postojećeg ili prijedlog novog znaka Sveučilišta. Nakon što smo pročitali natječajni zadatak koji Sveučilište u Splitu definira kao mlado, moderno, europsko sveučilište snažne mediteranske orijentacije, bilo nam je jasno da moramo ponuditi novu sliku Sveučilišta. Prethodni znak u funkciji je bio gotovo 50 godina, pa nam je bilo važno ostvariti kontinuitet s postojećim identitetom. Rješenje smo pronašli u središnjoj točki Meštrovićeve skulpture, motivu zapisa, odnosno knjige, koju nalazimo i kod njegovih kipova Marku Maruliću te Grguru Ninskom. Gestom rastvaranja knjige nastao je simbol pun značenja i asocijacija. Suvremen, energičan, otvoren i povezujući, usmjeren na razvoj i budućnost, novi znak Sveučilišta čvrsto je utemeljen u povijesnom, mediteranskom kontekstu Splita."
Korjenita promjena
Razloga za korjenitom promjenom bilo je nekoliko, no najviše se nametnula želja za osuvremenjivanjem i izgradnjom brenda jednog progresivnog, europskog sveučilišta koje prati svjetske obrazovne trendove, aktivno sudjeluje u izgradnji europske kulture, donoseći u nju snažnu mediteransku i hrvatsku orijentaciju. U procesu donošenja odluke o novom znaku postojalo je i mnogo bojazni, a najveća se odnosila na strah od gubitka određene doze dugovječnosti u vizualu koju novi logo naravno, ne nosi sa sobom. Ta dugovječnost asocirala bi buduće studente na slojeve mudrosti i znanja koje su desetljećima slagane unutar korica našeg Sveučilišta. No, jedna je stvar sigurna. I na najstarijim i najuspješnijim sveučilištima svijeta danas rade generacije profesora koje u slobodno vrijeme slušaju Rolling Stonse, Red Hot Chili Pepperse ili Queensofthe Stone Age, a studente podučavaju zadnjim trendovima u znanosti, promišljaju budućnost, osiguravaju uvjete za nova istraživanja, pomiču granice znanosti i svijesti te zato nema mjesta skepsi. Novi znak splitskog sveučilišta u sebi ima snagu iznijeti sve ono što Sveučilište u Splitu danas predstavlja, ali i sve što u budućnosti planira postati.
Novi sveučilišni logo je tu, vizualni identitet u postupku implementacije, a brendiranje i stvaranje sveučilišne diplomacije u razvoju. Možda bi nekome neupućenome moglo biti pomalo nejasno čemu ulaganje u prepoznatljivost jednog javnog sveučilišta. Onome malo više upućenom odavno je poznata priča da je prvi ugovorni klijent prve agencije za odnose s javnošću na svijetu, utemeljene 1900. u Bostonu, bilo Sveučilište Harvard. Nedvojbeno je kvaliteta Harvarda neupitna no uz pomoć brendiranja Harvard je još uvijek san maturanata, studenata i znanstvenika diljem svijeta (roditelje istih tu također ne treba izostaviti).
Zaposleni u visokoobrazovnim institucijama ne samo Hrvatske već čitave Europe i Sjedinjenih Američkih Država (izuzev stotinjak najpoznatijih svjetskih sveučilišta) već neko vrijeme suočeni su s padom broja domaćih studenata. U Republici Hrvatskoj taj je problem slojevit. Pad nataliteta, iseljavanje, nizak ekonomski standard i internacionalizacija europskih sveučilišta najveći su razlozi pada broja domaćih studenata na hrvatskim visokoobrazovnim institucijama. Vrlo skoro i javna će sveučilišta baš poput privatnih visokih škola početi vrlo otvoreno marketinško natjecanje za svakog studenta. U toj borbi pet stvari bit će presudno; izvrsnost profesora, suvremeni i jedinstveni studijski programi, internacionalizacija, studentski standard i pozicioniranje, odnosno brendiranje te jednako važno upravljanje izgrađenom reputacijom. Profesor Božo Skoko u svojoj knjizi "Strateško komuniciranje država" kaže: "Ugled postaje najdragocjenija imovina suvremenih država, a njihova meka moć, odnosno snaga karizme i utjecaja u globalnoj javnosti ključni je adut u 21. stoljeću." Iako su profesorove misli usmjerene na pojam države, one su primjenjive i na sveučilišta, odnosno ugled obrazovnog sustava reflektira se na sam ugled države i obrnuto.
Procjenjuje se da je trenutačno na svijetu oko 5 milijuna međunarodnih studenata. Taj broj iz godine u godinu raste, a najveći broj, više od 53% stranih studenata dolazi iz Azije. Porast srednje klase u Aziji, Africi i Latinskoj Americi utjecat će na eksponencijalni porast međunarodnih studenata, i to mahom na prvih deset obrazovnih receptivnih tržišta koje čine Australija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, europske zemlje; Velika Britanija, Italija, Francuska i Njemačka te Kina u Aziji.
Vrijedan kapital
Sveučilište u Splitu predstavlja iznimno vrijedan kapital, kako intelektualni, tako i onaj materijalni. Samo Sveučilište ima niz komparativnih prednosti na tržištu visokog obrazovanja, a u kombinaciji s gradom u kojem se nalazi, državom koja je članica Europske unije, visokom razinom osobne sigurnosti, prirodnim ljepotama, mediteranskim načinom života, prometnom povezanošću i turističkom prepoznatljivošću ono postaje vrlo poželjna sveučilišna destinacija.
Iako klasično poduzeće i obrazovna ustanova u segmentu brendiranja imaju puno zajedničkih točaka, brend jednog sveučilišta na kraju komunikacijske priče podcrtan je obećanjem. Vremenski raspon u kojem se mogu mjeriti rezultati obrazovanja vrlo je elastičan i najčešće ovisi o nizu faktora, a ne samo o diplomi određene institucije. Ali, dobro komunicirane vrijednosti stvaraju emocionalne veze između budućih korisnika i obrazovne institucije i oni su spremni uložiti svoje vrijeme i novac ne bi li stekli diplomu željenog sveučilišta, odnosno fakulteta, iskreno vjerujući da će im upravo ona otvoriti vrata prosperitetnijeg života.
U procesima pozicioniranja na tržištu, obrazovne institucije moraju zastupati i visoku razinu etičke odgovornosti, posebice pri odašiljanju poruka mladom čovjeku, ali i njegovim roditeljima koji, velika većina, to vrijeme brode uz osjetna odricanja. Ono što je sigurno, Sveučilište u Splitu spremno je dati velika obećanja. Splitsko sveučilište već je danas topli dom tisućama studenata, koji otvorivši vrata Sveučilišta u Splitu otvaraju vrata još osam europskih sveučilišta. Brz protok znanja, međusveučilišne i međunarodne znanstvene kolaboracije, niz velikih infrastrukturnih projekata, funkcionalni sveučilišni kampus, studentski standard i sport. Suvremeno, napredno, fleksibilno, inovativno, dinamično, otvoreno, europsko, prepoznato… sve je to i puno više naše Sveučilište, a priča koju želi ispričati tek je započela.
Piše Željka Sijerak Radas/Universitas
Foto: Maja Bosnić
