Ljudi su jedina vrsta koja si svjesno uskraćuje san: Prof. Zoran Đogaš održao predavanje o mozgu i važnosti spavanja

Studenti Medicinskog fakulteta u Splitu ne ističu se samo aktivnošću u području fizičkog, nego i mentalnog zdravlja. U sklopu projekta Mental Space, u suradnji s Udrugom EMSA Split, 28. travnja održano je predavanje pod nazivom "Zašto spavamo? Mozak, učenje i pamćenje". Predavanje je u prostorijama Medicinskog fakulteta održao prof. dr. sc. Zoran Đogaš, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka u području neuroznanosti i medicine spavanja.

Projekt Mental Space pokrenula je skupina studentica: Dora Krnić Keser, studentica sestrinstva, Barbara Siničić, studentica psihologije, Nika Vajda, studentica dentalne medicine, Andrea Dodig, studentica medicine i predsjednica Odbora za ljudska prava i zaštitu zdravlja pri Udruzi EMSA Split te Dora Franka Frankić, studentica dentalne medicine. Cilj projekta jest "osigurati informiranost o mentalnom zdravlju, educirati javnost o metodama suočavanja sa stresom te pružiti smjernice prema stručnim osobama koje mogu pomoći u prevenciji i liječenju mentalnih poteškoća".

Pred ispunjenom dvoranom profesor Đogaš je započeo predavanje rečenicom: "Ne znam odgovor na ovo pitanje", osvrćući se na pitanje "Zašto spavamo?". Time je naglasio kako se istraživanja o spavanju i dalje intenzivno provode te da mnogo toga još uvijek ostaje nepoznato. Na početku je također istaknuo razliku između sna i spavanja, naglašavajući kako "problemi sa snom" i problemi sa "spavanjem" nisu istoznačni.

Spavanje predstavlja jednu od osnovnih ljudskih potreba, što je profesor dodatno približio poznatom 3R izrekom repair, restore and reenergize. Ona se neposredno povezuje s pamćenjem, jer bez kvalitetnog sna nema ni učinkovitog pamćenja. Ipak, u suvremenom svijetu preplavljenom informacijama, zaboravljanje, prema njegovu mišljenju, postaje jednako važno kao i pamćenje.

Među zanimljivostima koje je izdvojio nalazi se i činjenica da su ljudi jedina vrsta koja se svjesno lišava sna. Pojedine životinje mogu "djelomično spavati" (unihemisferično sporovalno spavanje), pri čemu miruje samo jedna moždana hemisfera. Tako, primjerice, neke ptice mogu letjeti tijekom sna, s jednim otvorenim okom.

Profesor je također istaknuo kako školska nastava vrlo vjerojatno započinje prerano. Prema njegovoj tezi, kada bi počinjala samo pola sata kasnije, uspjeh učenika bio bi znatno bolji. To je usko povezano s duljinom spavanja i cirkadijalnim ritmom, odnosno unutarnjim biološkim satom.

U završnom dijelu predavanja naveo je znakove koji upućuju na nesklad s vlastitim ritmom te iznio savjete za njegovo poboljšanje. Posebno je naglasio važnost dosljednosti vremena odlaska na spavanje. Upozorio je i na štetnost plavog svjetla koje emitiraju mobilni uređaji i televizija, a koje ometa lučenje melatonina, hormona odgovornog za regulaciju cirkadijalnog ritma.

Udruga EMSA omogućila je sudionicima postavljanje pitanja putem internetskog foruma, što je velik broj njih i iskoristio. Pitanja su bila raznolika, obuhvaćajući teme od uloge sna u izgradnji mišića do problema nesanice.

Brojnost i raznolikost postavljenih pitanja jasno su pokazale koliko je tema mentalnog zdravlja i spavanja relevantna mlađoj generaciji. Ovakav interes potvrđuje da Split ima stvarnu potrebu za ovakvim oblicima edukacije izvan formalnog obrazovnog okvira. Projekt Mental Space tako se nameće kao vrijedna inicijativa koja gradu i njegovim studentima pruža prostor za informiranje, promišljanje i brigu o vlastitom zdravlju.