Međunarodni znanstveni simpozij „Počeci Kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“

Međunarodni znanstveni simpozij „Počeci Kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“ svečano je otvoren 8. svibnja u splitskoj katedrali, a početak znanstvenog dijela obilježen je na Filozofskom fakultetu.

Ovaj simpozij je središnja manifestacija u godini u kojoj se u Republici Hrvatskoj obilježava 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva. 

Skup se održava na splitskom Filozofskom fakultetu od 8. do 10. svibnja pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, Papinskog odbora za povijesne znanosti i Vlade Republike Hrvatske. Glavni organizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uz više od desetak akademskih, znanstvenih i kulturnih institucija i ustanova koje su suorganizatori skupa.

Svečani početak u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije okupio je veći dio hrvatskih biskupa i nadbiskupa, koji su 7. svibnja sudjelovali i u liturgijskoj proslavi svetkovine sv. Dujma, zaštitnika Splita, a otvorenju su nazočili i brojni gosti, predavači na skupu, te predstavnici državnih i gradskih vlasti.

Skup je otvorio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić, istaknuvši kako je minulo 11. stoljeća od prvih naših nacionalnih crkvenih sabora, oni nedvojbeno predstavljaju onu baštinu na koju se vrijedi iznova vraćati.
- Oni su u crkvenom smislu udarili smjer crkveno područnoga ustroja naših prostora, povezavši ga s korijenima naših prvih kršćanskih početaka, a nacionalno-politički gledano, zaokružili su i uokvirili ondašnji hrvatski prostor pod kraljevskom vlašću Tomislava, kralja Hrvata, rex croatorum kako ga se dva puta titulira u papinim pismima - rekao je nadbiskup Križić.

U ime Hrvatske biskupske konferencije - čiji je predsjednik zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša također nazočio svečanosti - govorio je predsjednik Odbora HBK za jubilejske proslave vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan. Ustvrdio je kako u splitskoj katedrali povijest nije šutjela, napominjući da su u pristupu simpoziju željeli biti profesionalno otvoreni prema svima kojima je ovaj veliki jubilej jako važan.  

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obratila se skupu u ime Vlade Republike Hrvatske rekavši da su rijetke prigode kad se na jednom mjestu, i u zajedničkom ozračju, okupe tako raznolike institucije; duhovne, znanstvene i državne, pri čemu svi prepoznajemo zajedničku odgovornost prema njegovanju identiteta i sjećanja na uporišne točke naše povijesti. Izrazila je zahvalu svima koji su dali svoj doprinos za uspješno organiziranje i održavanja ove iznimno respektabilne znanstvene konferencije.

U ime Sveučilišta u Splitu okupljenima se obratio prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, kazavši kako je splitska prvostolnica mjesto gdje se osjeća povezanost naše Crkve i našeg naroda. S obzirom na važnost obljetnica koje su tema ovog simpozija, rektor je naglasio značaj zajedništva. Također je izrazio zadovoljstvo što je, uz domaće znanstvenike, skup okupio i velik broj kolega iz inozemstva. 

Obraćanje predsjednika Papinskoga odbora za povijesne znanosti Mareka Andrzeja Inglota pročitao je prof. dr. sc. Josip Vrandečić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.

Okupljeni su u ovoj prilici imali vrlo rijetku priliku vidjeti izloženu jedinstvenu dragocjenost ‘Splitski evangeliar’ koji je nastao između 6. i 8. stoljeća, a čuva se u Kaptolskom arhivu. O njemu je govorio arhivist Nadbiskupskog i Kaptolskog arhiva Ivan Bolta.

U prigodi početka skupa na Filozofskom fakultetu okupljenima su se obratili prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i prof. dr. sc. Ina Reić Ercegovac, dekanica Filozofskog fakulteta. 

Na simpoziju - koji kroz tri dana traje na splitskome Filozofskom fakultetu - izlagat će se i raspravljati o historiografskim spoznajama vezanim za razdoblje vladavine kralja Tomislava prije 11. stoljeća i za središnji politički događaja Tomislavove vladavine; splitskim crkvenim saborima održanim 925. i 928. godine.

Prijavljena su 52 sudionika - iz Hrvatske, Australije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Italije, Mađarske, Njemačke, Rusije, Srbije i Velike Britanije - prvenstveno  povjesničari, ponajviše medievalisti, ali i crkveni povjesničari, te arheolozi, povjesničari umjetnosti, filolozi i jezikoslovci.

PROGRAM I KNJIŽICA SAŽETAKA