Piše Mila Puljiz Listeš
MedLitmus je interaktivna internetska platforma namijenjena medijima i široj javnosti, osmišljena kao alat za provjeru, razotkrivanje i ispravljanje zdravstvenih informacija. Iza projekta stoji tim djelatnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu okupljenih oko Centra za medicinu utemeljenu na dokazima i Ureda za provjeru točnosti informacija o zdravlju. Riječ je o multidisciplinarnom timu stručnjaka koji primjenjuju principe medicine utemeljene na dokazima kako bi analizirali i procijenili točnost zdravstvenih tvrdnji. Platforma je razvijena u sklopu projekta Provjera točnosti informacija o zdravlju.
- MedLitmus ima cilj građanima dati priliku da pitaju i dobiju pristup provjerenim, točnim i jasnim informacijama o zdravlju. Putem platforme građani mogu postaviti pitanje o utemeljenosti određene tvrdnje koja se odnosi na zdravlje. Nakon zaprimanja upita, članovi projektnog tima pretražuju i analiziraju dostupne znanstvene izvore te nude odgovore. Odgovori uključuju i vizualni prikaz razine utemeljenosti tvrdnje, s pomoću tzv. „semafora”, pri čemu zelena boja označava da je tvrdnja točna i utemeljena na pouzdanim znanstvenim dokazima, dok crvena boja označava netočne tvrdnje. Žutim kružićem označena su ona pitanja o kojima još uvijek nije moguće donijeti jasan zaključak, nema dovoljno dokaza ili se tvrdnja treba razmotriti u širem kontekstu. Takva razina komunikacije ima potencijal potaknuti kritičko mišljenje, dati nove spoznaje o izvorima informacija, koji su uvijek navedeni uz odgovor, te time pridonijeti povećanju zdravstvene pismenosti i povjerenja u znanstveno utemeljene informacije - objasnila je doc. Tina Poklepović Peričić s Medicinskog fakulteta, ujedno i voditeljica projekta Provjera točnosti informacija o zdravlju, dodavši kako su tijekom razvoja platforme održane radionice s predstavnicima medija koji su svojim iskustvima i komentarima pomogli u oblikovanju sadržaja i dizajna platforme, čineći je pristupačnijom i razumljivijom javnosti - kako vizualno, tako i tekstualno.
Jeste li zadovoljni odazivom, brojem postavljenih upita? Ima li neko područje koje ljude najviše zanima?
- Vidimo da interes postoji, dok je za veći odaziv potrebno vrijeme. Najviše postavljenih pitanja odnosi se na cjepiva i zarazne bolesti, što je trend koji smo primijetili i tijekom analize komentara građana na društvenim mrežama nekoliko hrvatskih portala. Upravo su teme o cijepljenju, gripi i zaraznim bolestima izazvale najveći angažman. Nažalost, pokazalo se da su komentari češće vođeni emocijama nego činjenicama. Rasprave rijetko uključuju argumente potkrijepljene dokazima, a češće su temeljene na osobnim uvjerenjima i nasumičnim tvrdnjama. To nam jasno pokazuje koliko je važno poticati kritičko promišljanje i razvijati zdravstvenu pismenost.
Kako izgleda proces provjere neke znanstvene tvrdnje? Tko sudjeluje u tom procesu i koliko on traje?
- Prvenstveno se oslanjamo na postojeće sinteze dokaza, ponajprije kliničke smjernice i sustavne preglede. Oni predstavljaju najvišu razinu dokaza i pružaju najveće pouzdanje u istinitost njihovih rezultata i preporuka. Ipak, postoje situacije u kojima takvi pregledi nisu dostupni. U tim slučajevima koristimo pojedinačne studije, ali jasno naglašavamo da je tada razina pouzdanosti niža i da zaključke treba tumačiti s oprezom. Ponekad, osobito u novije vrijeme, dostupno je više različitih sustavnih pregleda ili smjernica na istu temu. Tada biramo one koje su metodološki najkvalitetnije, najpouzdanije i one koje su aktualne.
Koliko su dezinformacije o zdravlju danas prisutne u medijima i na društvenim mrežama?
- Na ovom polju imamo razloga za optimizam. U svojim analizama fokusirali smo se na komentare građana, ali smo čitali i brojne članke o zdravstvenim temama. Uočili smo značajna poboljšanja u odnosu na ranija iskustva. Zaista se može reći da u domaćim medijima gotovo nema neutemeljenih, senzacionalističkih tvrdnji. Čak i kada naslov djeluje dramatično, sam sadržaj članka obično je oprezno napisan, bez pretjeranog zaključivanja i s jasno naznačenim izvorima informacija. Problem je, međutim, što mnogi čitatelji reagiraju samo na naslove, bez čitanja cijelog teksta. Tako nastaju rasprave koje se temelje na pogrešnim interpretacijama ili tvrdnjama koje u članku uopće nisu iznesene. Komentari na društvenim mrežama često odražavaju osobne stavove, iskustva i emocije, a rjeđe argumente potkrijepljene dokazima. Što se tiče privatnih profila, i tu se vide pozitivni pomaci - sve je manje neutemeljenih tvrdnji, a komunikacija malo-pomalo postaje opreznija i informiranija.
Zašto je važno razvijati zdravstvenu pismenost kod građana i kako im MedLitmus u tome pomaže?
- Zdravstvena pismenost potiče kritičko razmišljanje pa vjerujemo da se promišljanje o dokazima i preispitivatnje informacija o zdravlju, mogu prenijeti i na druge aspekte života. Od 2018. godine dio smo međunarodne mreže okupljene oko projekta Informed Health Choices (IHC) koji se temelji na edukaciji djece, mladih i šire javnosti o zdravstvenoj pismenosti. U osnovnim školama naglasak je na razvijanju sposobnosti kritičkog razmišljanja i donošenja odluka temeljenih na dokazima — jer su današnja djeca budući donositelji odluka o zdravlju, bilo vlastitom, bilo zdravlju svoje obitelji ili pacijenata.
Najčešće zablude s kojima se susrećemo odnose se na tvrdnje da određeni dodaci prehrani mogu „podići imunitet“. To je vrlo teško dokazati jer se imunitet ne mjeri jednostavno, već se odnosi na sposobnost organizma da se odupre infekciji. Studije često prate samo promjene u pojedinim stanicama imunosnog sustava, a to nije isto što i stvarna otpornost na bolest. Cjepiva su također i dalje tema koja izaziva snažne emocije. Rasprave o njima često su teške jer su utemeljene na strahu, a ne na razumijevanju šire slike - koristi za društvo, sprječavanja epidemija i znanstvenih dokaza o sigurnosti. Strah proizlazi iz neznanja i zato nam je toliko stalo do zdravstvenog opismenjivanja svih skupina društva.
Projekt IHC, koji smo zajedno s kolegama s Odjela zdravstvenih studija i Kineziološkog fakulteta inicirali u školama Splita i okolice pokazao se iznimno uspješnim. Djeca trećih i šestih razreda osnovne škole pokazala su veliko zanimanje i razumijevanje, a isto vrijedi i za srednjoškolce. Inicijativu planiramo nastaviti i širiti dalje.
Koliko je teško “natjerati” ljude da preispituju informacije koje se slažu s njihovim postojećim uvjerenjima?
- Promjena uvjerenja uvijek je izazovna jer ljudi prirodno teže informacijama koje potvrđuju ono u što već vjeruju. No oni koji su spremni slušati i razmišljati otvoreno, lakše prihvaćaju nove spoznaje. Takvi su već korak ispred - njih samo treba potaknuti da nastave kritički promišljati. Proces je spor i zahtijeva strpljenje, ali pomaci se događaju - korak po korak. Kada smo vidjeli koliki je interes mladih, to nas je posebno motiviralo i ohrabrilo za dalje.
Kako mjerite uspješnost projekta i postoje li u budućnosti planovi za širenje? Što vas osobno najviše veseli u ovom projektu?
- Uspješnost projekta može se kvantitativno mjeriti prema ostvarenim aktivnostima, a taj smo dio u potpunosti ispunili. No ono što nam je još važnije jesu nova poznanstva, suradnje i veze koje su se razvile tijekom projekta. Suradnja s kolegicama s Mediteranskog instituta za istraživanje života bila je iznimno inspirativna. Dan kada smo onamo doveli djecu i njihove nastavnike bio je ispunjen radionicama, igrom i zanimljivim raspravama. Posebno nas je obogatila suradnja sa nastavnicima i studentima Odjela za komunikacije, Psihologije i Sociologije, koji su iz neke svoje perspektive promišljali o zdravstvenoj pismenosti i ponašanju građana na društvenim mrežama. Medijima smo iznimno zahvalni na podršci i otvorenim, konstruktivnim komentarima, koji su pomogli u razvoju platforme. Tijekom projekta stvorila se prava zajednica — tim koji surađuje, ljudi koji uče jedni od drugih i, što je najljepše, uživaju u zajedničkom radu. Neprocjenjivom se, na ljudskoj i profesionalnoj razini, pokazala podrška Ureda za znanost Medicinskog fakulteta. Najviše nas veseli svaki pomak naprijed. Kada vidimo da građani, učenici ili pacijenti postaju svjesniji važnosti provjerenih informacija, to nam je najveća potvrda da je ovo što radimo vrijedno, ne samo za nas, nego i za generacije koje dolaze.
Foto: Duje Klarić/Cropix, Privatni album
