Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu u suradnji s Hrvatskim katoličkim liječničkim društvom 6. ožujka organizirao je znanstveno-stručni skup „Tijelo u neravnoteži: debljina kao medicinski, društveni i duhovni izazov“.
Skup je okupio liječnike, znanstvenike i stručnjake iz različitih područja s ciljem interdisciplinarnog promišljanja sve izraženijeg problema debljine. Kroz predavanja i raspravu sudionici su problem sagledali iz perspektive medicine, javnog zdravstva, društvenih znanosti i teologije, nastojeći ukazati na njegove uzroke, posljedice i moguće smjerove prevencije. Naime, debljina i pretilost predstavljaju jedan od ozbiljnijih javnozdravstvenih izazova suvremenog društva. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što upućuje na potrebu sustavnog pristupa ovom problemu.
Sudionike su na početku pozdravili Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinska županije te prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako problem debljine kod djece zahtijeva širi društveni odgovor te veću brigu o zdravim životnim navikama od najranije dobi. Naglasio je kako na zdravlje djece, uz prehranu i tjelesnu aktivnost, sve više utječe i način života obilježen dugotrajnim korištenjem digitalnih uređaja i smanjenom tjelesnom aktivnošću. Upozorio je i na važnost poticanja kulture međusobnog poštovanja među djecom, jer izrugivanje i vrijeđanje zbog izgleda može dodatno negativno utjecati na njihovo mentalno i emocionalno zdravlje. Dodao je kako Ministarstvo u ovoj godini planira donijeti krovni zakon o demografskoj obnovi po uzoru na model poslijeratne obnove države, kojim bi se kroz sustavne mjere dodatno poticala briga o obitelji i djeci.
Zamjenik župana Stipe Čogelja naglasio je kako je prevencija ključna u suočavanju s izazovima poput debljine i problema mentalnog zdravlja kod djece i mladih. Istaknuo je da Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije intenzivno radi na uspostavi Centra za mentalno zdravlje djece i adolescenata do 16 godina. Novi će centar djelovati u Ulici Ruđera Boškovića, gdje se uređuju prostori za rad stručnjaka koji će se baviti prevencijom, savjetovanjem i podrškom djeci i njihovim obiteljima.
Čogelja je pritom istaknuo kako suvremeni način života, obilježen sve većom digitalizacijom i smanjenom tjelesnom aktivnošću, donosi nove izazove za zdravlje djece i mladih. Upravo zato, dodao je, važno je otvoreno govoriti o temama poput debljine i mentalnog zdravlja te u njihovo rješavanje uključiti stručnjake, obrazovne institucije i širu društvenu zajednicu. Naglasio je i kako će ovakvi stručni skupovi i u budućnosti imati podršku Županije.
Dekan Ivan Bodrožić u svom je obraćanju istaknuo važnost suradnje crkvenih i društvenih institucija u promicanju općeg dobra, podsjetivši pritom na misli sv. Jeronima o umjerenosti i odgovornom odnosu prema životnim dobrima. Govoreći o izazovima suvremenog društva, upozorio je kako kultura pretjerivanja i život usmjeren isključivo na užitak mogu imati posljedice i za tjelesno i za duhovno zdravlje.
- Okupili smo se ne radi gozbe, nego radi zajedničkog rada i promišljanja o problemu koji sve snažnije pogađa naše društvo. Ako želimo odgojiti djecu koja će biti nositelji budućnosti našega naroda, moramo ih odgajati za umjerenost i odgovornost - istaknuo je dekan Bodrožić, dodavši kako je briga o zdravim životnim navikama važan dio cjelovitog odgoja mladih.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedila su predavanja stručnjaka, koji su problem debljine promatrali iz različitih kutova, od medicinskih i psiholoških do odgojno-duhovnih.
Predavači na skupu bili su Ivana Unić Šabašov (Debljina u djece i adolescenata), Željka Karin (Promjene indeksa tjelesne mase osnovnoškolske djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji u desetogodišnjem razdoblju), Marijana Rogulj (Povezanost astme i pretilosti), Benjamin Benzon (Započinje li rizik od malignih bolesti u djetinjstvu?), Jelena Marušić (Kako debljina utječe na zdravlje žene?), Irena Zakarija-Grković (Neprepoznata uloga dojenja u prevenciji debljine), Neno Poljak (Lajk za debljinu? Povezanost debljine i društvenih mreža), Maja Rogulj (Debljina i anoreksija nervoza iz perspektive dječjeg psihijatra), Domagoj Runje (Prehrana starozavjetnih svećenika i problem debljine) te Ivan Bodrožić (Odgojna dimenzija „prehrambene askeze“ u misli sv. Jeronima).
