Na pokušalištu studija Mediteranske poljoprivrede u Donjim Glavicama (Sinj) studenti su zajedno s profesorima, u utorak, 11. veljače, ručno, na tradicionalni način, posadili tisuću sadnica vinove loze - za dvije godine će se u ovom vinogradu brati plodovi brojnih sorti; pošip, maraština, grk, prč, debit, chardonnay, graševina, vugava, žilavka te crljenak, cabernet sauvignon, merlot, plavina, plavac, vranac i trnjak. Uz studente i profesore prijediplomskog studija Mediteranske poljoprivrede i diplomskog studija Agronomija Mediterana, sadnji su nazočili rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić i prorektor za strateško planiranje u upravljanje prof. dr. sc. Boris Maleš, sinjski gradonačelnik Miro Bulj te gvardijan Svetišta Gospe Sinjske fra Marinko Vukman koji je blagoslovio nove nasade vinove loze.
Sadnice su donacija čak 5 rasadnika, Prud, Dominant i Čoto iz Metkovića, Fragaria (Zagreb), Mršić iz Imotskog, a sadnja vinograda inicijativa je studentice diplomskog studija Agronomija Mediterana, čija obitelj, upravo na temelju znanja koja je ona stekla tijekom studija, razvija svoj OPG i sadi nove vinograde. Upravo je ideja vodilja pokretanja diplomskog studija bila da se mladim ljudima omogući nastavak studiranja na splitskom sveučilištu jer je značajan broj onih koji ne mogu ići u druge gradove i napustiti svoj OPG.
- Naše Sveučilište se ponosi vrhunskim stručnjacima i snažnim znanstvenim temeljem, što potvrđujemo konkretnim projektima i inicijativama. U Sinju gradimo snažno uporište za agronomske studije, osiguravajući studentima priliku da svih pet godina obrazovanja provedu na Sveučilištu u Splitu. Kroz razvoj ovog vinograda s velikim brojem različitih sorti grožđa, pokretanjem pokušališta i degustaciju vina, stvaramo uvjete za napredak mediteranske poljoprivrede. Posebnost naših studija je u terenskoj nastavi, studenti su danas u Sinju, sutra u Vrgorcu, prateći najbolju praksu i razvijajući svijest o značaju domaće proizvodnje. S više od stotinu upisanih studenata na prijediplomskom i diplomskom studiju, jasno je da postoji interes i potreba za jačanjem ovog sektora. Zemlja je naša perspektiva, ona je temelj razvoja i budućnosti. Ako uz to uspijemo osigurati da ljudi od nje mogu živjeti, da se od plodova ove zemlje može graditi stabilna budućnost, onda smo napravili veliki iskorak - svoje zadovoljstvo ovim projektom je iskazao rektor Ljutić.
Izv. prof. dr. sc. Mario Bjeliš, voditelj prijediplomskog studija Mediteranska poljoprivreda kazao je kako vinograd sade studenti treće godine, a došlo je i nekoliko studenata diplomskog studija. Među njima je i nekolicina studenata koji imaju vlastite OPG-ove u kojima se bave proizvodnjom grožđa i vina. Prof. dr. sc. Frane Strikić, koji vodi diplomski studij istaknuo je kako je ovaj vinograd pokusni te će, poslije stručnog i znanstvenog pristupa, dati odgovore s kojim bi vinskim sortama postojeći i budući vinogradari mogli ostvarivati najbolje rezultate.
Student Dino Ćukušić, koji studira zajedno s bratom blizancem, kazao je kako je odmalena bio povezan s agronomijom, a odluka da upiše ovaj studij bila je logična zbog blizine Splita, a program je kvalitetan i pruža odličnu podlogu za budućnost.
- Posebno me zanima vinarstvo i vidim ovo kao savršenu prigodu za usavršavanje. Danas se često čuje pitanje tko još kopa i sadi, ali ja vjerujem da je poljoprivreda naša budućnost. Sve više se okrećemo ekološkoj proizvodnji, zdravoj prehrani i održivoj poljoprivredi. Mladi, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, sve više paze na podrijetlo hrane i žele podržati ekološke proizvođače. Kad jednog dana budem imao svoju obitelj, želim djecu naučiti da cijene zemlju, da sade, da razumiju koliko je važno jesti zdravo. To smatram jednom od važnijih životnih vrijednosti - rekao je Dino.
Podsjetimo, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić i gradonačelnik Sinja Miro Bulj potpisali su ugovor o davanju zemljišta u koncesiju Sveučilištu za potrebe studija Mediteranske poljoprivrede, odnosno Agronomije Mediterana, u veljači prošle godine. Nakon sadnje i žetve zobi, i ova je aktivnost na pokušalištu važna za studente koji stječu znanja utemeljena na tradiciji, ali i na tehnologijama budućnosti.
