„Ajmo govorit o zdravlju, mentalnom zdravlju!“ kampanja je Udruge MoSt u sklopu koje je danas otvorena izložba plakata na kampusu Sveučilišta u Splitu.  

Na mostu ispred Sveučilišne knjižnice, postavljeno je deset velikih metalnih panoa s plakatima, čiji dizajn potpisuje Luka Duplančić, a na kojima se nalaze različite informacije o mentalnom zdravlju, upute kako mentalno zdravlje djece i mladih možemo zaštititi, ali i osnažiti. Također, na plakatima su predstavljeni punktovi u RH na kojima mladi mogu dobiti podršku i pomoć u njihovim formativnim godinama.

Razgovori o mentalnom zdravlju još uvijek su tabu tema na ovim prostorima te je izuzetno važno poticati kako pojednica tako i cijelu zajednicu kako preventivno djelovati te zajedničkim naporima podizati razinu znanja i odgovornosti o mentalnom zdravlju.

Izvješće Stanje djece u svijetu 2021. koje je objavio UNICEF ukazuje da na globalnoj razini s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi 1 od 7 adolescenata u dobi od 10 do 19 godina. Gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine, što je među prvih pet uzroka smrti u toj dobnoj skupini.

Učestalost mentalnih poremećaja kod djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto dok je za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost 13,2 posto. Procjenjuje se da 9 milijuna djece i mladih u Europi iz ove dobne skupine žive s nekim mentalnim poremećajem. Najveća je učestalost mentalnih poremećaja u Španjolskoj, Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj je prema dostupnim podacima učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim mentalnim poremećajem. Pritom je učestalost nešto veća kod dječaka, nego kod djevojčica.

Zastrašuje i podatak da je u Europi samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina. U prosjeku 1 od 5 mladih u dobi od 15 do 24 godine izjavilo je da se često osjeća depresivno ili ima slab interes za obavljanje raznih aktivnosti.

S ulaskom u treću godine pandemije COVID-19, mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih i dalje je itekako ugroženo. Prema najnovijim dostupnim podacima UNICEF-a, globalno je najmanje 1 od 7 djece izravno pogođeno zatvaranjima i ograničenjima, dok je više od 1,6 milijardi djece pretrpjelo neki oblik gubitka u polju obrazovanja. Zbog prekida redovnih životnih rutina, obrazovanja i rekreacije, kao i brige za obiteljske prihode i zdravlje mnogi mladi ljudi osjećaju strah, ljutnju i zabrinutost za svoju budućnost.

Zabrinjavajuće je, a iznosi Svjetska zdravstvena organizacija, kako svega 20%, tj. tek svako peto dijete od onih koji imaju neki problem mentalnog zdravlja, dobiva adekvatnu stručnu pomoć.

Svjesni važnosti teme, današnju izložbu ispred Sveučilišta u Splitu, otvorio je prorektor za nastavu prof. dr. sc. Goran Kardum. Sveučilište u Splitu već dugi niz godina svjesno je problematike mentalnog zdravlja koju danas aktualizira Udruga Most što dokazuje i Psihološko savjetovalište koje djeluje u sklopu Svučilišta već niz godina. Briga o studentima na svim razinama naš je osnovni zadatak i svrha te se time bavimo svaki dan, istaknuo je prorektor Kardum.

Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Grada Splita također je nazočio otovorenju izložbe te naglasio kako je današnji svijet u intenzivnoj mijeni te da je starijim generacijama taško shvatiti način funkcioniranja mladih i da su mladi oni kojima treba dati glas kako bi ih se čulo, bolje razumjelo, ali i donosilo politike u službi sigurnosti, razvoja i napretka upravo te populacije. Grad Split u procesu je donošenja Strategije razvoja grada Splita do 2030. godine u kojoj važno mjesto zauzima zaštita mentalnog zdravlja građanstva, a posebice mladih.

Prisutnima se obratila prof. psih. Davorka Kovačić Borković, voditeljica Savjetovališta za djecu i mlade pri Službi za mentalno zdravlje NZZJZ SDŽ; praksa je pokazala kako su u zadne dvije godine pandemije upravo mladi ti koji su najranjiviji dio društva i kojim je pomoć najneophodnija. Sve naše stručne službe usmjerene su na rad s roditeljima i njihovom djecom, a podatak koji izuzetno uznemirava je taj da nam svake godine dolaze sve mlađa i mlađa djeca s problemima vezanima za anksioznost, depresiju, samoozlijeđivanje,  … Ovo posljednje posebno brine jer se dobna granica spustila i sada se problemom bavimo i u osnovnoj školi.

Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva ispred Udruge Most zahvalila se prisutnima i naglasila da “online svijet” snažno utječe na mlade koji prolaze kroz vrijeme velikih životnih prekretnica. Alarmantne su najnovije brojke o mentalnom zdravlju mladih na svjetskoj razini koje prenesene u hrvatske okvire nisu ništa bolje. O mladima i s mladima treba razgovarati kontinuirano, svaki dan, približiti im se i pružiti im podršku na svim razinama, posebice iz perspective njihovih potreba.

Izložbu možete razgledati do 28. studenoga.