Konferencija o budućnosti Europe

Potreba jačanja kulture koja ne stavlja naglasak isključivo na profit već i na društvenu odgovornost

U utorak, 23.11.2021. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu održana je „Konferencija o budućnosti Europe“. U sklopu konferencije provedena je panel rasprava o dvije ključne teme; jačem gospodarstvu i društvenoj jednakosti.

U kontekstu jačanja europskog gospodarstva i samoodrživosti kao dominantan zaključak istaknuta je potreba specijalizacije zemalja članica u proizvodnji proizvodnih dijelova, sukladno svojim komparativnim prednostima, koji će biti dio finalnog europskog proizvoda. Na taj način bi se mogao oblikovati jedinstveni lanac opskrbe koji će omogućiti zajednički izlazak na tržište i povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

Kada je riječ o gospodarenju otpadom i zelenoj ekonomiji, naglasak je stavljen na nedovoljnu koordinaciju između EU i zemalja članica te manjak zadovoljavajuće infrastrukture za primjenu propisanih praksi. Okretanjem obnovljivim izvorima energije, odgovornim gospodarenjem resursima i inteligentnim odabirom tehnologije može se doskočiti ključnim problemima energetske politike EU - nedovoljnoj diverzifikaciji izvora energetskih sirovina i smanjiti ovisnost EU o stranim dobavljačima.

Prilikom promicanja važnosti zaštite okoliša kao jedan od najboljih pristupa istaknuta je primjena libertarijanskog paternalizma, odnosno stvaranja poticaja za donošenje odluka u skladu s povećanjem ukupne društvene koristi. Primjerice, kroz osvještavanje ljudi o količini proizvedene emisije CO2 tijekom proizvodnog procesa određenog proizvoda može se istovremeno utjecati i na potrošače u njihovu odabiru proizvoda, ali i potaknuti proizvođače na primjenu zelenih tehnologija kako bi privukli kupce.

Također, s ciljem izjednačavanja prilika na tržištu rada potrebno je uskladiti obrazovanje u EU. Jedan od gorućih problema pojedinih zemalja EU su obrazovni sustavi koji su previše fokusirani na teorijska znanja uz istovremeni nedostatak zadovoljavajuće zastupljenosti praktičnog dijela nastave. Zbog navedenog dolazi do razlika u kompetencijama i kvaliteti radne snage s obzirom na zemlju iz koje dolaze.

Ujedno, izneseno je mišljenje da građani (čak i oni s poduzetničkim ambicijama) nisu dovoljno informirani o EU fondova niti koristima koje im oni pružaju. Potrebno je bolje informirati građane o mogućnostima korištenja EU fondova za poduzetničke pothvate. Pri tom je neusklađena i u mnogim zemljama komplicirana pravna regulativa za pokretanje poslova velika prepreka za poduzetnike, pogotovo početnike te EU treba više raditi na informiranju građana o postojanju razvojnih agencija koje im mogu pomoći pri prelasku preko tih prepreka. Boljim informiranjem o mogućnostima korištenja EU fondova i pokretanja poduzetničkog pothvata stvorit će se povoljnija poduzetnička klimu u Europi te potaknuti inovativnost.

Osim informiranja o dostupnim prilikama za ostvarivanje poticaja treba i voditi računa da se domaće gospodarstvo nalazi u dinamičnom ekonomskom okruženju koje potencira rizike i smanjuje poduzetnički entuzijazam. Kao prikladno rješenje navedene prepreke, važno je upoznati poduzetnike s rizicima prisutnim na tržištu te mehanizmima za zaštitu od istih. Upoznavanjem s potencijalnim preprekama i mogućim rješenjima te osiguravanjem pomoći novim poduzećima za suočavanje s početnim poteškoćama smanjit će se strah od ulaska na tržište i potaknuti potpuna realizacija poduzetničkih potencijala. 

Velik problem predstavlja i prekvalifikacija ljudi srednje i starije životne dobi. Dok mladi u EU imaju „švedski stol“ opcija za odabir karijere i daljnji razvoj, zaboravlja se na osobe srednje i starije životne dobi kojima je vrlo je teško promijeniti zanimanje. Kao posebno osjetljivu kategoriju istaknuti su i ljudi koji su ostali bez posla uslijed promjena koje je globalizacija unijela u poslovanje. Iz tog razloga predlaže se potreba omogućavanja lakše prekvalifikacije za drugi posao pripadnicima ovih dobnih skupina na razini cijele EU. Prekvalifikacijom radne snage za poslove od strateškog interesa EU izgradilo bi se konkurentnije i otpornije gospodarstvo.

Jedan od zaključaka konferencije je i stav da su prednosti EU u odnosu na ostatak svijeta, ali i jedan od najvažnijih čimbenika za ostvarivanje samoodrživosti europskog gospodarstva upravo kultura koja ne stavlja naglasak isključivo na profit već i na društvenu odgovornost. Stoga je zaključeno kako je ovo segment na koji u budućnosti treba staviti još veći naglasak. Promicanje i poticanje atmosfere u kojoj je društvena odgovornost visoko na listi prioriteta svakog građanina EU, europsko gospodarstvo će se samo od sebe kretati u smjeru samoodrživosti i otpornosti.

Zaključke sastavili: Anamaria Mikulić , Denis Marušić, Karmela Japirko