Početkom ove akademske godine prof. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, predložio je profesora i bivšeg dekana Medicinskog fakulteta prof. Zorana Đogaša za prorektora za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom. Senat je prijedlog prihvatio, a profesor Đogaš posljednjih je nekoliko mjeseci postao dio novoga prorektorskog tima.

– U dogovoru s rektorom i ostalim prorektorima, a sukladno daljnjem jačanju funkcionalne integracije Sveučilišta u Splitu, kao i drugi prorektori, ostao sam u malom postotku zaposlenikom i Medicinskog fakulteta. U mom slučaju, jednostavno bi bilo neprikladno i gotovo nemoguće u potpunosti napustiti matičnu ustanovu, Zavod za neuroznanost i Centar za medicinu spavanja, te ostaviti vrijedne i marljive kolegice i kolege, kojih je ionako nedovoljan broj za sve poslove koje obavljaju. Osim toga, bilo bi mi i kao čovjeku i kao liječniku moralno neprihvatljivo ostaviti i brojne pacijente s poremećajima spavanja, kojih je sve više i sve više traže našu pomoć. To, naravno, traži i dodatni moj angažman, ali već sam odavno navikao na to – govori nam profesor Đogaš, te dodaje kako je i jačanje suradnje Rektorata i Medicinskog fakulteta iznimno važno za daljnji razvoj Sveučilišta u Splitu i jačanje njegova međunarodnog ugleda.

Do sada u timu rektora Ljutića nije bilo prorektora s ovom funkcijom, koja objedinjuje suradnju na međunarodnoj i lokalnoj razini. Koje ste ciljeve zacrtali?

– To je rektorova ideja koju u potpunosti podržavam jer mislim da je uloga Sveučilišta u lokalnoj zajednici od nemjerljive važnosti. Pritom mislim i na Grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, ali i na ostale naše dalmatinske županije i širu regiju. Naravno da sam subjektivan, ali Sveučilište je, po mome mišljenju, najvažnija institucija u gradu Splitu, u "zemlji znanja" u koju se zaklinjemo, i u zemlji velikog zamaha u svekolikom razvoju kojom želimo postati i koju bi mnogi od nas voljeli doživjeti. Na Sveučilištu imamo gotovo 20.000 studenata i oko 1800 zaposlenika, što su zaista impresivni brojevi za naš grad.

Kakav je odnos Grada Splita i Sveučilišta? U Splitu je 20.000 studenata, katkad se čuju primjedbe da se to baš i ne primjećuje jer studenti "kao da su začahureni na Kampusu". Je li to kriva percepcija ili bi Split ipak mogao više ponuditi studentima?

– Mislim da nisam usamljen u mišljenju da bi odnos Sveučilišta i Grada morao biti puno bolji, puno tješnji, s puno više suradnje, puno više doprinosa Sveučilišta razvoju grada i puno više sluha Grada za potrebe Sveučilišta. Puno je prostora za napredak.

Sveučilište i studenti moraju biti u čitavom gradu, a ne začahureni samo u Kampusu. Međutim, i Sveučilište s nekoliko svojih sastavnica djeluje i izvan Kampusa i studenti su i u centru i nose život u gradu, pogotovo zimi, kad nas turisti napuste. Sveučilište ima i nekoliko prostora u samoj gradskoj jezgri, poput onih u Kuli ili na Peristilu, za koje je sjajno da su tamo. Ti se prostori nikako ne bi smjeli tretirati kao bilo koji drugi gradski prostori koje koriste razni drugi korisnici. Mislim da je Sveučilište "brend" koji grad još uvijek nedovoljno koristi. Sve je veći broj stranih studenata na razmjenama, ali i onih koji stalno žive i studiraju u Splitu čitav svoj studij, poput medicine, koja traje šest godina. Ti su studenti oni koji, osim akademskog prestiža, donose brojne koristi gradu sa svojih gotovo 140.000 noćenja godišnje, a zaista nisam siguran da postoji jasna javna percepcija o tome. Ništa posebno ne nudimo tim studentima, pa ni smještaj, tako da su često u neprilici pronaći stan za iznajmljivanje kad počne turistička sezona, a to je puno prije negoli završi akademska godina. Već sam nudio ideje Gradu da se izgrade smještajni kapaciteti za te studente u suradnji sa Sveučilištem, s njemačkim bolnicama za koje školujemo te buduće doktore medicine i s EU fondovima, ali zasad nije bilo puno sluha za to. Eto, još jedne prilike za napredak.

Posljednjih godina zabilježen je sve veći broj dolazaka stranih Erasmus studenata u naš grad. Koliko su naši studenti i djelatnici skloni mobilnosti i sudjelovanju u Erasmus i sličnim programima razmjene?

– Drago mi je da su brojevi sve veći i da se nakon pandemije situacija brzo popravlja. Upravo provodimo analize prethodnih nekoliko godina, iz kojih se sve više očituje povećanje zainteresiranosti za odlaznu i dolaznu mobilnost studenata, ali i nastavnog i, ono što me još više raduje, nenastavnog osoblja. Sad smo i u izradi akcijskog plana u kojemu namjeravamo napraviti još veće iskorake u toj domeni. Uvjeren sam da je internacionalizacija i ovaj prozor u svijet prilika da naši pametni ljudi još više unaprijede svoju djelatnost i uvedu novine koje će značiti bolju znanost, bolju edukaciju, bolju administraciju i u konačnici bolju međunarodnu prepoznatljivost i bolji status Sveučilišta u Splitu. Ponekad se puno toga može naučiti i od slabijih od vas, a kamoli od onih koji su u nekim segmentima puno bolji. Pored Erasmusa i pored jednog od najznačajnijih međunarodnih projekata Sveučilišta u Splitu – Alijanse maritimnih europskih sveučilišta SEA-EU, radimo i na posebnim bilateralnim sporazumima s ponajboljim europskim i američkim sveučilištima kako bismo kroz takvu suradnju što više naglasili i usvojili izvrsnost kojoj težimo.

Na Medicinski fakultet u Splitu upisano je lani najviše stranih studenata u Hrvatskoj, njih 247. Dobar dio ih dolazi zbog potpisane suradnje s REGIOMED klinikom. Ima li naznaka da bi se u budućnosti neke slične suradnje dogovarale i s drugim stranim institucijama?

– To je zaista trenutno najveći međunarodni iskorak Sveučilišta u Splitu i važno je istaknuti da je i rektor prof. dr. sc. Dragan Ljutić, koji je kao tadašnji dekan Medicinskog fakulteta s punom potporom fakultetskog vijeća započeo studij Medicina na engleskom jeziku, pa ja kao njegov tadašnji prodekan za nastavu i kasnije dekan, nastavio taj projekt i proširio ga na suradnju s njemačkim javnim bolnicama iz Bavarske REGIOMED Kliniken, ponovno uz punu potporu fakultetskog vijeća, a sadašnji dekan prof. dr. sc. Ante Tonkić uspješno nastavlja i zaokružuje taj projekt. To me zaista raduje jer svi, apsolutno svi, i vodeći ljudi Medicinskog fakulteta, i Sveučilišta u Splitu, i svi nastavnici koji jednako kvalitetno drže nastavu i na hrvatskom i engleskom jeziku te svi ostali zaposlenici koji dodatno rade da bi ostvarili taj projekt, prepoznajemo iznimnu važnost tog projekta, koji osigurava opstojnost Medicinskog fakulteta, ali i značajno pridonosi i stabilnosti Sveučilišta u Splitu i njegovoj međunarodnoj reputaciji i rankingu kao ponajboljeg sveučilišta, ne samo u zemlji, već i u regiji.

Osim Nijemaca, drugi su po brojnosti studenti iz Norveške, pa bi bilo sjajno i s njima ostvariti čvrst ugovor o suradnji, ali tu su i studenti iz Švedske, pa čak i iz SAD-a, odakle su isto stizali prijedlozi o čvrstoj suradnji. I tu imamo prostora za napredak.

Ozbiljno se pripremaju i drugi studijski programi iz područja biomedicine i zdravstva, poput Dentalne medicine i Farmacije, za izvedbu na engleskom jeziku za strane studente. Pokrenut je i diplomski studij Psihologija na engleskom jeziku, što je izvrsna vijest, ali za koji tek treba privući veći broj stranih studenata, a pokreću se i drugi studijski programi, poput Molekularne biologije.

Mislim da nas u budućnosti čeka veliki iskorak u internacionalizaciji Sveučilišta u Splitu, što je potpuno u skladu sa smjernicama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Uz njihovu potporu, siguran sam da ćemo iskoristiti priliku koja nam se pruža.

Sveučilište u Splitu pozicioniralo se kao najbolje u regiji. Je li sada lakše iz te pozicije sklapati partnerstva i dogovarati međunarodne suradnje?

– Ne mogu naglasiti koliko je važan dobar status na različitim prestižnim međunarodnim ljestvicama za rangiranje sveučilišta. Lako je za sebe govoriti da si dobar ili čak i najbolji, međutim, tek se u ozbiljnoj međunarodnoj konkurenciji i s pomoću vanjskog vrednovanja, kad te prosuđuju objektivni strani promatrači, može realno reći koliko vrijediš. Stoga mi je kao znanstveniku i nastavniku s međunarodnom reputacijom i integracijom u međunarodna društva iznimno drago da je došlo to vrijeme i u nas te da su i prethodne uprave, a ja sam izravnim svjedokom sadašnje uprave Sveučilišta u Splitu pod vodstvom rektora Ljutića, istaknule ovo kao jedan od važnih prioriteta našeg djelovanja. U potpunosti podržavam takvu orijentaciju i zajedno sa svim kolegama u sadašnjoj upravi sveučilišta dat ću sve od sebe da uspijemo na tom putu.

Jasno, puno je lakše sklopiti partnerstvo i dogovoriti ozbiljnu međunarodnu suradnju kad si međunarodno prepoznat i kad je tvoj status vidljiv na ozbiljnim i relevantnim međunarodnim ljestvicama.

Koliko je Sveučilište u Splitu atraktivno stranim i gostujućim profesorima?

– Upravo sam nedavno ispunjavao upitnik o internacionalizaciji kroz studiju koju provodi MZO i to mi je bilo jedno od težih pitanja. S jedne strane mislim da smo iznimno atraktivni stranim i gostujućim profesorima, a s druge strane mislim da i država i mi moramo olakšati njihov dolazak i uključenost u rad našeg sveučilišta. Moji osobni kontakti i kontakti mojih kolega sa Zavoda za neuroznanost na Medicinskom fakultetu, kao i s drugih zavoda i katedri za koje znam, toliki su i nedvojbeno govore o tome da je iznimno veliki broj vrhunskih znanstvenika i nastavnika iz svijeta koji se rado odazovu na naše pozive za dolaskom kao gosti ili gostujući profesori. Na koncu, samo u vremenu dok sam bio dekan na Medicini, imali smo desetak dobitnika Nobelove nagrade koji su držali predavanja na našem fakultetu i na sveučilištu. Slična je situacija i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu, gdje postoji čitav niz ljudi koji imaju isto takve kontakte i ista takva iskustva. Dakle, potencijal je ogroman.

S druge strane, vrlo je mali broj stranih profesora koji su službeno uključeni u rad na Sveučilištu kao zaposlenici. Imali smo i vlastito iskustvo kad smo istaknute njemačke profesore kroz suradnju s REGIOMEDOM birali u znanstveno-nastavna zvanja na našem sveučilištu, na Medicinskom fakultetu. Naime, oni su bili profesorima s izborima, primjerice, u Heidelbergu, Erlangenu ili Wuerzburgu, ali nije nimalo lako bilo obaviti tu proceduru jer je različiti postupak habilitacije u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku. Stoga sam i u toj anketi preporučio da se kroz MZO i AZVO olakša ulazak stranih profesora na hrvatska sveučilišta. Mislim da bi Sveučilište u Splitu imalo velike koristi od toga i da je vrijeme da neki prestanu misliti na način kako bi takav dolazak možda ugrozio nečije radno mjesto, već da mislimo o iskoraku koji bi takav dolazak donio nama svima jer se ničije radno mjesto time neće ugroziti. Dapače, možemo samo stvoriti nova radna mjesta za naše mlade ljude koji bi u većoj mjeri izabrali znanost za svoj životni poziv. Raduje me ideja da bi u našem novom Znanstveno-istraživačkom centru ZIC-u, kao i u Istraživačkom medicinskom centru Split (IMCS), postojao i koncept otvorenih laboratorija u koje bismo mogli primiti i vrhunske svjetske znanstvenike sa svojim timom koji bi primarno bili financirani iz najprestižnijih EU i svjetskih projekata. To je vizija Sveučilišta u Splitu kojoj se radujem.

SEA-EU alijansa priskrbila je Splitskom sveučilištu veliki novac i međunarodnu vidljivost. Koliko dugo će se provoditi i ima li naznake za neki sličan međunarodni projekt takvog dosega?

– Otkad je Europska komisija odlučila posebno poticati i financijski stimulirati međunarodnu suradnju kroz stvaranje EU alijansi sveučilišta iz različitih država, drago mi je da se Split odmah našao u tom krugu i čestitam rektoru i tadašnjim prorektorima na tom uspjehu i izvrsnom radu na prvom četverogodišnjem razdoblju projekta SEA-EU, koji se s početnih šest sveučilišta poslije proširio i na tri dodatna. Sadašnja alijansa devet sveučilišta dobila je novi projekt za iduće razdoblje od četiri godine SEA-EU 2.0 i tzv. Kick-off meeting, odnosno početak rada na projektu planiran je za početak veljače 2023. u Cadizu. Iz temeljnog projekta suradnje unutar alijanse rađaju se i brojni drugi projekti koji se puno lakše dobivaju i financiraju iz različitih EU izvora, tako da je korist udruživanja u Alijansu SEA-EU puno veća od same izravne koristi koju dobijemo kroz financiranje iz EU-a i manju dodatnu potporu koju dobijemo iz MZO-a.

Pozivam još jednom sve aktivne znanstvenike i nastavnike, ali i sve nenastavno osoblje i posebice sve studente da se što više uključe u nebrojene mogućnosti koje pruža projekt SEA-EU 2.0. Formirali smo novo Povjerenstvo koje će voditi brigu primarno o tome da sve informacije pravodobno proslijedimo svima zainteresiranima na svim sastavnicama i odjelima Sveučilišta u Splitu i da saslušamo i podržimo sve dobre prijedloge koji stižu sa sastavnica i odjela, ali i Studentskog zbora i svih udruga koje djeluju na Sveučilištu.

Piše: Diana Barbarić/za Universitas

Foto: Božidar Vukičević/Cropix