Održivo upravljanje sustavima prehrane i opskrbe vodom na mediteranskom području od iznimne je važnosti, osobito posljednjih nekoliko godina kada se zbog klimatskih promjena, političke nestabilnosti i brzorastućeg stanovništva suočavamo s ozbiljnim nestašicama vode koje utječu na sve segmente ljudskog života. Stoga, zajednička programska inicijativa Partnerstvo za istraživanja i inovacije na mediteranskom području (PRIMA), koju vode države sudionice iz Europske unije i južnog Mediterana, osnovana je s idejom pojačavanja euro-mediteranske suradnje u području istraživanja i inovacija.

PRIMA je uspostavljena kao javno-javno partnerstvo koje se dijelom financira iz okvirnoga programa Obzor 2020., a dijelom iz financijskih doprinosa država sudionica. Zajedničku programsku inicijativu PRIMA trenutno čini 19 partnerskih zemalja, a Republika Hrvatska je sudionica od 2017. godine. PRIMA inicijativa kao strateški cilj ima izgradnju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, kao i razvijanje znanja i zajedničkih rješenja upravljanja vodom i poljoprivredno-prehrambenim sustavima u mediteranskoj regiji, čime bi isti postali djelotvorniji, isplativiji i održiviji, a sve u svrhu poboljšanja zdravlja, blagostanja i društveno-kulturnih uvjeta stanovništva, kao i poticanja gospodarskog rasta.

Osam operativnih ciljeva inicijative PRIMA je sažeto u tri glavna stupa: 1) održivo upravljanje vodom u sušnim i djelomično sušnim područjima, 2) održivi sustavi poljoprivrede u ograničenim uvjetima mediteranske regije te 3) lanac vrijednosti mediteranske prehrane za regionalni i lokalni razvoj.

U sklopu rezultata PRIMA poziva 2021. dva projekta na kojem je partner pozitivno su ocijenjeni za financiranje od strane nadležnog nacionalnog tijela, i to projekt pod nazivom "Innovative sustainable organic sea fennel (Crithmum maritimum L.) – based cropping systems to boost agrobiodiversity, profitability, circularity, and resilience to climate changes in Mediterranean small farms" (SEAFENNEL4MED) na kojem je voditelj istraživačke grupe izv. prof. Ivana Generalić Mekinić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, a partnerska institucija je i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša s voditeljem dr. sc. Branimirom Urlićem, te projekt pod nazivom "Valorization of Mediterranean AlMond orchards through the use of intercropping integrated strategies" (VALMEDALM) na čijem čelu je izv. prof. Frane Strikić sa Sveučilišnog odjela za studije mora.

SEAFENNEL4MED

Cilj projekta SEAFENNEL4MED je istraživanje germplazme petrovca (motara) s područja Sredozemlja koja je dobro prilagođena mediteranskom podneblju i klimatskim uvjetima (npr. nedostatak vode, uvjeti visokog saliniteta) za razvoj novih i održivih sustava ekološkog uzgoja, koji mogu povećati otpornost poljoprivrednih sustava korištenjem agroekoloških principa koji doprinose nultim onečišćenjem; i u konačnici, s obzirom na ograničenja resursa i samog okoliša, ciljevi projekta su poboljšanje stabilnosti proizvodnje hrane i povećanje prihoda proizvođača. Specifični ciljevi projekta su: 1) selekcija ekotipova petrovca dobro prilagođenih mediteranskom podneblju; 2) uvođenje održivih sustava uzgoja za ekološku proizvodnju petrovca na području Mediterana; 3) razvoj novih ili poboljšanje postojećih visokovrijednih proizvoda od ekološki uzgojenog petrovca; 4) istraživanje potencijala nusproizvoda uzgoja i prerade petrovca u proizvodnji funkcionalne hrane/nutraceutika/poboljšivača tla; 5) demonstracija društveno-ekonomskih koristi, utjecaja na okoliš i održivosti predloženih inovacija te 6) diseminacija održivih rješenja za uzgoj i proizvodnju petrovca na području Mediterana. Navedeni ciljevi će se postići zahvaljujući snažnoj sinergiji između osam projektnih partnera iz pet mediteranskih zemalja (Italija, Hrvatska, Francuska, Tunis, Turska), a koji uključuju javna sveučilišta, znanstvene institute, istraživačke organizacije, te proizvođača i prerađivača petrovca. Početak projekta SEAFENNEL4MED obilježen je održavanjem kick-off sastanka projektnih partnera 15. lipnja 2022. u botaničkom vrtu "Selva di Gallignano" u sklopu Politehničkog sveučilišta regije Marche, Ancona (Italija). Koordinator projekta je talijanski partner (Politehničko sveučilište regije Marche, Ancona, voditeljica projekta prof. dr. sc. Lucia Aquilanti), a projektni konzorcij uključuje Centar za istraživanje hrane i prehrane (Italija), Sveučilište u Splitu i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša (Hrvatska), Sveučilište u Brestu (Université de Bretagne Occidentale, Francuska), Nacionalni istraživački institut za ruralni inženjering, vodu i šume (INRGREF, Tunis) i Sveučilište u Izmiru (Turska).

Trajanje projekta je 36 mjeseci – počevši od 30. svibnja 2022. i ukupno je financiran u iznosu od 964.600 eura.

Na Sveučilištu u Splitu, uz voditeljicu projekta, Ivanu Generalić Mekinić, projektni tim čine i izv. prof. Vida Šimat (SOSM), doc. Danijela Skroza (KTF), izv. prof. Olivera Politeo (KTF), izv. prof. Ivica Ljubenkov (PMF) i asistentica Linda Bazina (PMF).

VALMEDALM

Mediteranska regija ima jake poljoprivredne tradicije povezane s konvencionalnim agronomskim praksama. U raznim zemljama takve prakse nisu učinkovite zbog klimatskih promjena, što dovodi do smanjenog prinosa voća i produktivnosti, a time i do smanjenog ekonomskog povrata za lokalne poljoprivrednike. Cilj projekta VALMEDALM je korištenje međuusjeva unutar nasada bajama kao integrirane strategije, usklađene s ekonomskim, društvenim i ekološkim aspektima, a koja se provodi u cijelom mediteranskom bazenu, pomažući u prilagodbi sustava male poljoprivrede klimatskim promjenama i povećanju prihoda poljoprivrednika, posebno u onim zemljama s nižim prijavljenim rezultatima produktivnosti i valorizacije. Za postizanje ovih ciljeva bit će implementirano sedam demo-lokacija u različitim mediteranskim zemljama (Portugal, Hrvatska, Egipat, Maroko, Izrael, Grčka, Italija), kako bi se procijenio učinak međuusjeva u nasadima bajama i uloga u suzbijanju štetnika i korova. Projekt VALMEDALM će pružiti registar međukulturnih praksi i glavnih štetnika iz mediteranskog bazena; izraditi smjernice za najbolje prakse međusobnog uzgoja i prakse upravljanja štetnicima i korovima prilagođene svakoj lokalnoj i mediteranskoj regiji; osigurati potpuni nutritivni i funkcionalni portfelj bajama i usjeva koji se koriste kao međuusjevi; održati različite edukativne treninge i prezentacije, oformiti platforme za umrežavanje te razviti strategije širenja kako bi se povećala svijest među mediteranskim stanovništvom. Kroz sve navedene projektne aktivnosti promicat će se održivi proizvodni sustavi kao što su nasadi bajama s implementiranim praksama međusobnog uzgoja, dok će se kroz promotivne kampanje educirati stanovništvo o hrani koje također promiču održivu potrošnju. Ovaj projekt će pridonijeti usvajanju održivih i produktivnih poljoprivrednih sustava temeljenih na raznolikosti biljaka, povećanju prihoda poljoprivrednika i konkurentnosti malih proizvođača na mediteranskim tržištima. Pilot-projekt u Hrvatskoj bit će zasnovan u nasadu bajama poduzeća "Brački vrtli" d.o.o. Split koji imaju nasade bajama na površini od 40 ha u mjestu Selački zaseoci otok Brač.

Trajanje projekta je 36 mjeseci – počevši od 1. lipnja 2022. i ukupno je financiran u iznosu od 1.235.500 eura. Koordinator projekta je portugalski partner Montanhas de Investigação – Associação (MORE, glavni istraživač Alexandre Gonçalves), dok su projektni partneri Sveučilište u Splitu, Instituto Politécnico de Bragança (IPB, Portugal), Centro Nacional de Competências dos Frutos Secos (CNCFS, Portugal), University of Thessaly (UTH, Grčka), Università degli Studi di Palermo (UNIPA, Italija), Agricultural Research Organization – Volcani Institute (ARO, Izrael), National Research Centre (NRC), University Sultan Moulay Slimane (USMS, Maroko), National Institute of Agronomic Research (INRA, Maroko).

Na Sveučilištu u Splitu, uz voditelja projekta Franu Strikića, projektni tim čine još doc. Mario Bjeliš, doc. Josip Gugić i doc. Vedran Poljak, svi zaposlenici Sveučilišnog odjela za studije mora i Tonka Petričević iz Ureda za projekte.

Pišu: izv. prof. IVANA GENERALIĆ MEKINIĆ i izv. prof. FRANE STRIKIĆ

Foto: Privatni album