Na Filozofskom fakultetu u petak, 22. listopada svečano je obilježena 20. obljetnica postojanja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Tim povodom organiziran je i znanstveni skup „Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji“.

Na početku skupa gostima je dobrodošlicu u ime Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta poželjela doc. dr. sc. Tanja Brešan Ančić, pročelnica Odjela te iznijela nekoliko podataka o povijesti Odsjeka. Na prvom mjestu spomenula je prof. emeritusa Joška Božanića, prof. emeritusa Ivana Mimicu te prof. dr. sc. Šimu Pilića koji su bili začetnici Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, tadašnjeg Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu koji se sastojao od triju studijskih programa (hrvatskog jezika i književnosti, engleskog jezika i književnosti te talijanskog jezika i književnosti). Uz profesore Ivana Mimicu i Joška Božanića, Odsjek je dobio zamah dolaskom znanstvenih novakinja, a danas izvanrednih profesorica: izv. prof. dr. sc. Gordane Galić Kakkonen, izv. prof. dr. sc. Katarine Lozić Knezović, izv. prof. dr. sc. Anite Runjić-Stoilove te izv. prof. dr. sc. Marijane Tomelić Ćurlin. Uz njih je kao znanstvena novakinja radila i Nataša Paradžik Braić.

Tijekom godina Odsjek se kadrovski popunjavao, a cijelo su mu vrijeme u djelovanju pomagale i kolege s drugih sveučilišta. Danas Odsjek za hrvatski jezik i književnost broji 15 zaposlenika u znanstveno-nastavnim zvanjima te pet naslovnih asistenata, a sastavljen je od dviju katedri: Katedre za književnost i kulturu te Katedre za hrvatski jezik.

- Vjerujem da je pred nama još mnogo uspješnih godina u kojima ćemo napredovati u svakom pogledu, i u nastavnom i u znanstvenom i u kadrovskom – zaključila je doc. dr. sc. Tanja Brešan Ančić, pročelnica Odsjeka.

U ime uprave Sveučilišta u Splitu nazočnima se obratio prof. dr. sc. Goran Kardum kazavši kako mu je čast i zadovoljstvo biti na obljetnici ove sastavnice koja se bavi temom koja je nemjerljivo važna, a to je identitet:

 -  Jezik bez identiteta, i obrnuto, ne ide. Bez identiteta na možemo opstati kao društvo u cjelini, pogotovo u vremenu suvremenih izazova u kojem živimo. Posebna je odgovornost na Sveučilištu koje bi trebalo biti glas prema mladima, prema općoj populaciji i javnosti – zaključio je prorektor Kardum i zaželio svako dobro Odsjeku i uspješan međunarodni skup organiziran danas na Filozofskom fakultetu.

Izv. prof. dr. sc. Gloria Vickov, dekanica Filozofskog fakulteta istaknula je kako je današnji međunarodni znanstveni skup najbolji način obilježavanja ovako važnog jubileja.

- Dopustite mi istaknuti neprocjenjivu važnost postojanja i djelovanja splitske kroatistike, ne samo na ovom našem užem lokalitetu, nego na državnoj i međunarodnoj razini. Proučavanje hrvatskog kao materinskog jezika jedan je od krucijalnih elemenata našeg hrvatskog naroda i bogate kulturne baštine i tradicije, da ne govorimo što kroatistika općenito znači u očuvanju humanističkih vrijednosti.

Upravo će ovaj međunarodni znanstveni skup potvrditi da su jezik, književnost i kultura u samim temeljima identiteta svakog naroda pa tako i hrvatskog. Uzevši u obzir činjenicu da je Mediteran kao neka minikultura, da su humanističke znanosti fundament čovjekove biti i njegove kulturne ostavštine, ova konferencija uistinu predstavlja prigodu za okupljanje znanstvenika, kulturnih i javnih djelatnika koji će svojim izlaganjima progovoriti o Mediteranu kao identitetskoj odrednici, ali s različitih aspekata – zaključila je dekanica Vickov zahvalivši se svima koji su uložili veliki trud i rad u realizaciji ove međunarodne konferencije.

Prof. emeritus Joško Božanić prisjetio se samih početaka i pročitao dio govora što ga je održao u listopadu 2001. prilikom osnivanja humanističkih znanosti u Splitu:

„Svi mi koje okuplja ideja ostvarenja humanističkih znanosti u Splitu nastojali smo ovom studiju dati pečat prepoznatljivosti. Naš elaborat to potvrđuje. Neki osporavatelji našega nastojanja da u ovom gradu ostvarimo humanističke studije predbacivali su nam da radimo jalov posao, jer dupliramo već postojeće studije unutar istog Sveučilišta. Naime, Filozofski fakultet iz Zadra koji se tada još uvijek nije bio osamostalio, je bio uključen u Splitsko sveučilište i s te strane je dolazio prijepor da je to dupliranje studija. Ta osporavanja paušalne su ocjene bez uvida u naš elaborat. U nekoliko recenzija ovog elaborata istaknuta je upravo specifičnost splitskih humanističkih studija. Uvjereni smo da će se ta koncepcija koju smo ponudili Splitskom sveučilištu afirmirati upravo svojim prepoznatljivim identitetom, svojom posebnošću u akademskoj zajednici ove zemlje.

Sretni smo što danas ovdje konačno možemo reći da se u Marulićevom gradu, gradu gdje je rođena hrvatska književnost, može napokon studirati hrvatska književnost po prvi put na sveučilišnoj razini. Sretni smo što je po prvi put u ovom gradu moguć sveučilišni studij engleskog jezika, studij jezika koji je postao univerzalni jezik planete Zemlje. Sretni smo što je po prvi put u ovom gradu moguć studij talijanskog jezika, jezika naših prvih susjeda s čijim nas kulturnim krugom vežu mnoga prožimanja. Sretni smo što grad Split dobija studij humanističkih znanosti, studij čija je bitna odrednica humano. Upravo ta komponenta humanoga u akademskoj zajednici, u zajednici učitelja i učenika, profesora i studenata, u zajednici koju latinski jezik imenuje izrazom universitas magistroni et scolarium, odrednica humanog u najvećoj mjeri doseže samu bit ideje univerziteta koja se prvi put pojavila u Platonovoj Politeji.

Dakle, ideja humanuma kao ideja nadilaženja bilo kakve neposredne korisnosti, bilo kakve pragme koja u najvećoj mjeri ostvaruje ideju što je svojom etimologijom čuva hrvatska riječ za edukaciju, riječ obrazovanje. Etimon obraz ističe upravo etičku komponentu edukacije, a ona nam je u vremenu u kojem živimo potrebna kao kruh svagdašnji“  - zaključio je prof. emeritus Joško Božanić citat iz nekadašnjeg govora otprije 20 godina.