Umjetnička instalacija: VIKTOR POPOVIĆ Bez naziva (Arhiv ST3: Sadržaj)

Inauguracija umjetničke intervencije na fasadi zgrade Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, akademskog umjetnika Viktora Popovića Bez naziva (Arhiv ST3: Sadržaj) bit će upriličena  u utorak, 19. siječnja 2021 ispred zgrade Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu u 11 sati, uz poštivanje svih epidemioloških mjera.

Predviđeno je da intervencija na fasadi ostane 01. veljače 2021.

Istovremeno, drugi dio instalacije realizirat će se u Galeriji Kula, koja je dio perimetra kasnoantičke Dioklecijanove palače, čime se idejno spajaju dvije, naizgled odvojene, gradske cjeline. 

Intervencijom na fasadi fakultetske zgrade pokrenut je i novi izložbeni projekt „Reper“ koji je na Filozofskom fakultetu osmislio i njime moderira doc. dr. sc. Dalibor Prančević s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta. 

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i ovom suradnjom dokazuje poziciju kulturnog inkubatora potičući, sada u okviru zadanih epidemioloških parametara, svaku inicijativu koja promišlja o kulturi,  baštini i svim vrstama umjetnosti. 

Umjetnička intervencija akademskog umjetnika Viktora Popovića Bez naziva (Arhiv ST3: Sadržaj) dvodijelna je i lokacijama svoje izvedbe idejno povezuje dvije cjeline grada Splita. Prva intervencija realizirana je na fasadi Filozofskog fakulteta u Splitu smještenom u urbanom arealu Splita 3, druga u Galeriji Kula, konstitutivnom dijelu perimetra Dioklecijanove palače. Ovakvim umjetničkim djelovanjem objedinjuju se dvije naizgled odvojene gradske cjeline, kasnoantička i ona visokog modernizma, iako su njihove konceptualne veze i interferiranja postavljeni već za kasnoantičkog vremena.

Ispisivanjem tekstualnih fragmenata na fasadi zgrade Filozofskog fakulteta u Splitu koju na razmeđima dviju epoha različitih društveno-političkih paradigmi projektira arhitekt D. Colnago kao poslovnu i komercijalnu zgradu poduzeća Brodomerkur, Viktor Popović problematizira urbanističko i arhitektonsko naslijeđe s kraja 1960-ih i tijekom 1970-ih godina. Naime, iz arhivskog dokumenta SPLIT 3 - Osnovno urbanističko rješenje - Tekstualni dio: preliminarni tehnički opis i izvještaj iz studenoga 1969. godine, Popović odabire nekoliko rečenica koje aplicira na prepoznatljivu fasadu pretvarajući je u aktivno crtovlje kojim propituje pojavu i narav grada danas. Time se, dakle, inertna estetika arhitektonske vanjštine preobražava u platformu izrazito dinamičnog javnog diskursa.

Nadalje, u Galeriji Kula umjetničkom reelaboracijom fotografija Zvonimira Buljevića koje dokumentiraju izgradnju Splita 3, Viktor Popović ukazuje na važnost zaštite pomno osmišljenih i definiranih urbanističkih cjelina, aludirajući na nužnu potrebu primjerenije valorizacije tog segmenta splitske gradogradnje i to na svim razinama. Postavljanjem skela u izložbenom prostoru podcrtava se radni karakter sačuvanih fotografija te prikazuje gradnja pomno osmišljene urbanističke cjeline i pripadne joj arhitekture. Pozicioniranjem instalacije unutar izložbenog prostora evocira se rimska centurijacija preddioklecijanova doba odnosno zorno iznosi artikulacija prostora u kojem se harmoniziraju današnje javne površine i mnogostruki okviri privatnog života.

Intervencije su nastale sinergijskim djelovanjem nekoliko splitskih institucija. Tako je intervencija na fasadi Filozofskog fakulteta u Splitu ostvarena u organizaciji tog fakulteta i Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, a ona u Galeriji Kula u organizaciji istoimene ustanove za kulturu. Valja osobito izdvojiti kako je intervencijom na fasadi fakultetske zgrade pokrenut i novi izložbeni projekt „Reper“ koji je na Filozofskom fakultetu osmislio i njime moderira doc. dr. sc. Dalibor Prančević s Odsjeka za povijest umjetnosti.

---

Viktor Popović je umjetnik koji živi i radi u Splitu. U svojim instalacijama i objektima često koristi pronađene predmete, arhivsku građu i sirove industrijske materijale pritom istražujući odnos umjetničkog djela i publike, te povijesnog i fizičkog konteksta izložbenog prostora. U recentnim radovima istražuje modernističko nasljeđe Hrvatske iz socijalističkog razdoblja, te se fokusira na rekontekstualizaciju arhitekture iz 1960-ih i 1970-ih godina. Izlagao je u galerijama, muzejima kao i u alternativnim izložbenim prostorima u Europi i SAD-u.