Znanost i tehnologija

Izv. prof. dr. sc. Jadranka Šepić s PMF-a koautorica znanstvenog rada o 90-metarskom valu tsunamija nastalom erupcijom vulkana Tonga

Izv. prof. dr. sc. Jadranka Šepić, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, koautorica je znanstvenog rada u kojem se istražuje val tsunamija nastao erupcijom podvodnog vulkana Tonga (Tihi Ocean) u siječnju 2022. godine. Ovaj tsunami dosegnuo je visinu od preko 90 metara - gotovo kao Kip Slobode!

Prof. Šepić je napisala rad u koautorstvu s kolegama koji dolaze sa Sveučilišta u Bathu (UK), novozelandske GNS Science, Udruge za razvoj predviđanja potresa u Japanu i londonskog Sveučilišta Brunel, a znanstveni članak je objavljen prije nekoliko dana u časopisu „Ocean Engineering“.

Nakon erupcije vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai (skraćeno Tonga) formirao se početni val koji je bio visok oko 90 metara. Usporedbe radi, najveći valovi tsunamija izazvani podmorskim potresima zabilježeni su nakon potresa u Tōhokuu u blizini Japana 2011. i potresa u Čileu 1960., dosegnuvši početnu visinu od 10 metara. Ovi valovi su bili tim razorniji što su se više približavali obali.

Dr. Mohammad Heidarzadeh s Odjela za građevinarstvo i arhitekturu Sveučilišta u Bathu, prvi autor članka, kaže da bi tsunami u Tongi trebao poslužiti kao poziv na uzbunu. Ističe da je potrebna bolja pripremljenost te razumijevanje uzroka i znakova tsunamija izazvanih vulkanskim erupcijama.

- Tsunami u Tongi ubio je pet osoba i izazvao razaranje velikih razmjera, ali njegovi su učinci mogli biti još veći da je vulkan bio lociran bliže naseljima. S obzirom na to da se vulkan nalazi otprilike 70 km od glavnog grada Tonge Nuku’alofe, ta udaljenost je značajno smanjila njegovu razornu moć – kazao je Dr. Heidarzadeh.

Istraživanje opisano u radu temelji se na analizi mjerenja razine mora, mjerenja tlaka zraka te na računalnim simulacijama.

Istraživački tim se fokusirao na tsunami zabilježen u južnom Tihom oceanu, odnosno na obalama Pacifičkih otoka najbližih Hunga Tonga-Hunga Ha’apai vulkanu.  Pokazali su da je tsunami kombinacija morskih valova nastalih zbog iznenadne promjene razine mora te morskih valova koje je generirao udarni val koji je nastao u atmosferi nakon erupcije vulkana. Atmosferski udarni val propagirao se atmosferom brzinom od ~325 m/s, od vulkana prema nasuprotnoj točki na Zemlji te je zabilježen na niz atmosferskih postaja (između ostalog i na postajama u Hrvatskoj). Ovaj val je napravio krug oko Zemlje više puta. Navedeni 'dvostruki mehanizam' stvorio je, dakle, dvodijelni tsunami – na većini postaja u južnom Tihom oceanu prvo su zabilježeni oceanski valovi stvoreni udarnim atmosferskim valovima, a zatim, nakon više od jednog sata, valovi nastali zbog početnog pomaka razine mora  zbog podmorske erupcije (odnosno eksplozije ispod razine mora!).

Ova kombinacija znači da centri za upozoravanje na tsunami nisu otkrili početni val budući da su programirani za otkrivanje tsunamija na temelju pomaka vode, a ne valova atmosferskog tlaka.

Istraživački tim također je poručio da je siječanjski događaj bio jedan od rijetkih tsunamija koji su bili dovoljno snažni da obiđu cijeli svijet.

Dr. Aditya Gusman, koja se bavi modeliranjem tsunamija u GNS Science (Novi Zeland), kaže: „Erupcije vulkana Anak Krakatau iz 2018. i vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha'apai iz 2022. jasno su nam pokazale da su obalna područja koja okružuju otoke vulkana u opasnosti da budu pogođena razornim tsunamijima. Iako bi bilo bolje da na niskim obalnim područjima ne bude stambenih zgrada, takva politika možda nije praktična za neka mjesta jer se vulkanski tsunamiji mogu smatrati rijetkim događajima.”

Koautorica dr. Jadranka Šepić sa Sveučilišta u Splitu, dodaje: „Ono što je važno  su učinkoviti sustavi upozorenja, koji uključuju i upozorenja u stvarnom vremenu i edukaciju o tome što učiniti u slučaju vulkanske erupcije - takvi sustavi spašavaju živote na ugroženim područjima. Osim toga, na vulkanskim područjima treba organizirati praćenje vulkanske aktivnosti, te provesti što više kvalitetnih istraživanja vulkanskih erupcija i ugroženih područja.”

Istraživanje tsunamija nastalog erupcijom Hunga Tonga-Hunga Ha'apai vulkana uklapa se u projekt Europskog istraživačkog vijeća SHExtreme (https://projekti.pmfst.unist.hr/SHExtreme/) koje vodi dr. Jadranka Šepić, a unutar kojega se istražuju upravo tsunamiji nastali uslijed propagacije atmosferskih valova. Osim opisanog istraživanja dr. Šepić sudjelovala je i u radu posvećenom analizi udarnog atmosferskog vala nastalog uslijed erupcije vulkana Tonga. U ovom radu pokazano je da je energija oslobođena erupcijom vulkana bila višestruko veća od energije oslobođene prilikom najjače pokusne detonacije atomske bombe.

Link na članke: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0029801822014810?via%3Dihub

https://link.springer.com/article/10.1007/s00024-022-03046-4

Izvor i foto: https://www.bath.ac.uk/announcements/wave-created-by-tonga-volcano-eruption-reached-90-metres-nine-times-taller-than-2011-japan-tsunami/