Ugledni znanstveni časopis Nature (čimbenik odjeka 42.778) objavio je 12. listopada 2020. članak (Commentary) pod nazivom „Research integrity: nine ways to move from talk to walk“ (Znanstvenoistraživačka čestitost: devet načina da se djeluje, a ne samo da se raspravlja, dostupno na poveznici: https://www.nature.com/articles/d41586-020-02847-8). Među autorima su i dvije znanstvenice sa splitskog sveučilišta, prof. dr. sc. Ana Marušić i Rea Ščepanović, mag. iur. s Katedre za istraživanja u biomedicini i zdravstvu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Splitu. Članak naglašava važnost istraživačke čestitosti za znanost, posebice za znanstvene ustanove. Naime, Europska Unija je najavila da će u sljedećem razdoblju financiranja znanstvenih projekata iz istraživačkog okvira Obzor Europa kao uvjet za dobivanje novčane potpore zahtijevati od znanstvenih institucija postojanje jasnih pravila, planova i postupaka za znanstvenoistraživačku čestitost. Autori u članku koji donosi Nature predlažu nekoliko inicijativa koje znanstvenim ustanovama olakšavaju stvaranje navedenih pravila. Te su inicijative oblikovane u projektu, Standardni operativni postupci za znanstvenoistraživačku čestitost (Standard Operating Procedures for Research Integrity (SOPs4RI), Obzor 2020, https://sops4ri.eu/) u kojem sudjeluju i nastavnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Projekt je započeo u siječnju 2019. godine, a cilj projekta je stvaranje „alata“ (smjernica i standardnih operativnih postupaka) za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti u znanstvenim organizacijama te za prevenciju loših istraživačkih postupaka.
Splitski istraživački tim na ovom projektu čine prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. med., voditeljica tima, Rea Ščepanović, magistra prava, i dr. sc. Ivan Buljan, psiholog. U projektu sudjeluju i Sveučilište u Aarhusu iz Danske (koordinator projekta), Medicinski centar Slobodnog sveučilišta u Amsterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Essexu (Ujedinjeno Kraljevstvo), Sveučilište u Leidenu – Centar za znanstvene i tehnološke studije (CWTS, Nizozemska), Nacionalno tehničko sveučilište u Ateni (Grčka), Londonska škola ekonomije i političkih znanosti (Ujedinjeno Kraljevstvo), Sveučilište u Trentu (Italija), Sveučilište u Varšavi (Poljska), Katoličko sveučilište u Leuvenu (Belgija), Austrijska agencija za istraživačku čestitost (OeAWI), Irski odbor za zdravstvena istraživanja (HRB), i Europsko udruženje istraživačkih rukovoditelja i administratora (EARMA) (https://sops4ri.eu/meet-our-team/).
Projektni tim je na mrežnim stranicama objavio prvu inačicu „alata“ za znanstvenoistraživačku čestitost (dostupno na poveznici: https://sops4ri.eu/toolbox/) koje mogu koristiti istraživačke ustanove i organizacije. Alat će se redovito popunjavati novim smjernicama iz različitih područja, a između ostalog i smjernicama za unaprjeđenje mentorstva, izobrazbu znanstvenika u području istraživačke čestitosti (uključujući pravila o autorstvu i publiciranju znanstvenih članaka, metodologiji istraživanja i sukobu interesa u istraživanjima), pravilno upravljanje podatcima i zaštitu osobnih podataka, kao i s drugim smjernicama iz raznih područja. O tome piše članak objavljen u časopisu Nature. Golem međunarodni ugled tog časopisa pokazuje da se radi o stvarima iznimno važnim za kvalitetu znanstvenih istraživanja.
Fotografija Ane Marušić i Ree Ščepanović: Dalibor Gabela/Medicinski fakultet
Fotografija članova tima: s lijeva na desno: dr. sc. Ivan Buljan, Rea Ščepanović, mag. iur., Vicko Tomić, mag. soc., Marin Viđak dr. med., Ružica Tokalić, dr. med., prof. Ana Marušić, dr. med/privatna arhiva