Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
22.12.2022.
Otvorena retrospektivna izložba velikog splitskog kipara Andrije Krstulovića u Sveučilišnoj galeriji Galerija slika
1.jpg 2.jpg 3.jpg 4.jpg 5.jpg 6.jpg 7.jpg 8.jpg 9.jpg

Ciljevi

  • Cilj 11

Retrospektivna izložba velikog splitskog kipara Andrije Krstulovića sinoć je, na prvi dan zime, otvorena u Sveučilišnoj galeriji. Izložba je uvod u predstavljanje većeg djela, sabranog u monografiju "Andrija Krstulović" koja će javnosti biti predstavlja u proljeće 2023., a kojom priređivač, Sveučilište u Splitu želi odati priznaje ovom velikom splitskom kiparu, profesoru i pedagogu koji je ostao nedovoljno poznat u javnosti i nedostatno kritički vrednovan od struke.

Na samom početku akademik Kažimir Hraste, ujedno i jedan od autora likovnog postava, zahvalio se rektoru Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Draganu Ljutiću te naglasio kako je rektor Ljutić najzaslužniji što se Galerija, između ostalog, okrenula promociji nastavnika - umjetnika koji su gradili naše Sveučilište.

- Prof. Krstulović me te davne '70-te izabrao za asistenta, tako da dobro poznajem njegov opus. Ova izložba je jedan napor, jedno htijenje da se djelo Andrije Krstulovića ne zaboravi. Kad smo stvarali ovu izložbu išli smo u posjet atelieru, zapravo je to više jedno skladište, neprimjeren prostor, jer atelier je nekad postojao na Mejama, ispod Galerije Meštrović. Ovaj prostor u kojemu se sada nalaze radovi je neprimjeren, ali kada nosi u sebi takav sadržaj, onda je jedini pa tako i primjeren. U kojem smislu? Studenti koji su nam pomogli organizirati izložbu ostali su osupnuti da takva djela stoje negdje skrivena. Fascinirao me taj njihov entuzijazam, oduševljenost. Ova je izložba jednim dijelom posvećena i njima jer su oni ti koji nasljeđuju Andriju Krstulovića, mislim da je to najveća vrijednost – kazao je akademik Kažimir Hraste.

Margarita Sveštarov Šimat, povjesničarka umjetnosti također je zahvalna na entuzijazmu i golemom naporu da izložba uzgleda svjetlo dana i da Andrija Krstulović, ne da izađe iz zaborava, nego da ga vrednujemo. Ona smatra da u toj interpretaciji treba napraviti jedan pomak, ne ga interpretirati u jednom klasičnom smislu, već u načinu na koji mi danas gledamo umjetnost i u načinu do kojeg je došla percepcija u umjetnosti. Potom se osvrnula na detalj o kojem je pričao akademik Hraste da su se studenti zapanjili, emocionalizirali pred tim djelom, dok ona osobno jedva čeka da to djelo, onako komprimirano, stegnuto u atelieru na Gospinici na stalažama, bude snimljeno panoramski da se čitav taj zgusnuti svijet vidi i u monografiji.

- Nisam znala za Andriju Krstulovića, niti sam o njemu naučila mnogo za vrijeme studiranja, nego se sad on tek meni otvara na jedan predivan način, s koncentracijom u atelieru, s ovim pregledom i s nastojanjem, barem u mom pogledu, da ga gledamo s današnjeg vremena, a ne što je značio onda. To znači gledati umjetnički senzibilitet. Andrija Krstulović je arhaika, on traži esenciju duše podneblja. Ne bih rekla da je zavičajan, on je univerzalan kao što je Sredozemlje univerzalno i kao što je Grčka univerzalna iz koje je sve poteklo. Potekla je misao, potekao je mit koji su duboko usađeni u djelo Andrije Krstulovića. Svi me pitaju zašto je on u sjeni, zašto ga otkrivamo tek sada nakon 110 godina? Čini se da je tu razlog u naravi i okolnostima. Studirao je kod prof. Frangeša i prof. Kršinića, prepoznaje se i Frangeš i Kršinić. Međutim, u podneblju njegov je meštar bio Meštrović, meštar u materijalu, zanatu, figuraciji i simbolici. Sve to ima Krstulović. Zato se Krstulović i vraća u podneblje. Vraća se na poziv Meštrovića da kleše njegove stvari u atelieru Meštrović. Nakon toga Meštrović njemu ostavlja atelier i Krstulović živi pod dojmom velikog meštra. Međutim, istodobno postoje goleme razlike koje vidimo u koncipiranju male plastike. U tome da on razmišlja figuralno, ali o formi misli konceptualno, on je konveksan-konkavan, on uvlači prostor, on se ispupčuje u prostor i u tome, ako gledate obrise i konture, uvijek je jedan konceptualni formalni problem. I u tome je on moderan. Druga jedna situacija koja se dogodila bivajući u Meštrovićevoj službi kao suradnik, bivajući u figuraciji i bivajući u svom sklopu, arhaičnom grčkom kojeg je poistovjećivao s Dalmatinskom zagorom, bivajući u tome on je istaknuo figuraciju kao kredo, premda imamo jedan mijeh koji apsolutno nije figuralan, riječ je o bijelom mijehu u gipsu. Mi znamo da je mijeh zato što je to napravio Andrija Krstulović, ali da ga on nije napravio mi ne bismo znali da je mijeh. Tu je on prošao ispod radara kritike. S tim da je samozatajnost i velika strogoća prema sebi također učinila to da je ostao zatvoren u svojoj enklavi imaginarnog ideala – zaključila je Sveštarov Šimat.

Na kraju se posjetiteljima obratio prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu te otvorio izložbu:

- Za Andriju Krstulovića sam prvi put čuo čitajući intervju Duška Kečkemeta, povjesničara umjetnosti koji je volio Split i bio posvećen njemu. Da nije te baštine, tih neimara iz područja umjetnosti, danas ne bismo imali ovako jaku Umjetničku akademiju, a umjetnost svemu dodaje jednu novu vrijednost. Volim umjetnost, volim čitati o umjetnosti te svaki put kada čitam primijetim da je u našoj domovini pedeset posto ljudi koji stvaraju umjetnost iz mediteranskog bazena koji nije tako velik, ali je strašno darovit. Kada pogledate ove skulpture ne možete ne uživati, ne možete ne vidjeti nešto lijepo i zato ćemo uvijek davati maksimalnu podršku našim umjetnicima, a monografija "Andrija Krstulović" koja uskoro izlazi je tek jedna u nizu. Mi smo zapravo ti koji trebamo čuvati baštinu.

Na kraju spomenimo da su pripremne radove za izložbu obavili profesori s Odsjeka kiparstva Đani Martinić, Goran Balić i Duje Matetić zajedno sa studentima, a u suradnji s Odsjekom za konzervaciju i restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, dok je voditeljica cjelokupnog projekta, kao i Galerije, Helena Trze Jakelić. Ne zaboravimo na kraju zahvaliti se na susretljivosti i pomoći i kćeri Andrije Krstulovića, Tihomili Krstulović.

Izložba ostaje otvorena do 23. siječnja 2023. godine.

Sve novostiSljedeća

Imate pitanje? Tu smo!