Piše Mila Puljiz Listeš
Petra Brzović, asistentica na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu i doktorandica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nedavno je dobitnica Nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu u kategoriji Mladi znanstvenici. Njeno istraživačko područje obuhvaća kemiju hrane, a posebno se posvećuje kemijskom sastavu, biološkoj aktivnosti i potencijalnoj primjeni prehrambenih sirovina i proizvoda. Brzović spaja znanja iz kemije i biotehnologije kako bi istraživala inovativne i održive prehrambene pristupe. U ovom intervjuu otkriva što je motivira u znanosti, čime se trenutno bavi, te koji su njeni planovi za budućnost.
- Prirodne znanosti su me privlačile još od školskih dana, posebice kemija, a tijekom studija sam imala priliku i aktivno sudjelovati u istraživačkom radu, čime sam shvatila da je upravo to smjer u kojem se želim dalje razvijati. Iako sam završila diplomski studij kemije, put prema biotehničkim znanostima i prehrambenoj tehnologiji dogodio se slučajno, a sada u svom radu objedinjujem oba područja što me uistinu veseli - podijelila je s nama.
Radite na Zavodu za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Možete li nam opisati čime se bavite i kako izgleda vaš dan?
Najzanimljiviji dio mog posla je baš to što je svaki dan drugačiji. Na Zavodu sudjelujem u znanstveno-istraživačkom radu u sklopu tri projekta, ali i u nastavom procesu kao voditelj studentskih vježbi iz nekoliko kolegija. Moj rad uključuje uglavnom laboratorijska istraživanja, obradu dobivenih rezultata, donošenje zaključaka i pisanje znanstvenih radova. Unutar doktorskog rada bavim se istraživanjem jestivih halofitnih biljaka mediteranskog područja koje su zanimljive jer rastu u obalnim područjima visokog saliniteta, odnosno u uvjetima u kojima tradicionalne poljoprivredne kulture većinom ne uspijevaju. Iznimno su bogate biološki aktivnim spojevima koje sintetiziraju kao vid obrane od stresnih okolišnih uvjeta kojima su izložene. Jestivi halofiti se smatraju hranom budućnosti obzirom da mogu donijeti rješenje za probleme uzrokovane globalnim zatopljenje, uključujući porast razine mora i osoljavanje tla te nesigurnost opskrbe hranom. Krajnji cilj mojih istraživanja bio bi pronalazak njihove primjene u funkcionalnim prehrambenim proizvodima.
Članica ste projektnog tima Green4Med. Recite nam više o ovom projektu i njegovim ciljevima.
Projekt Mediteranske biljke kao dio "Zelenog plana": bioaktivni metaboliti i njihov potencijal (Green4Med) fokusiran je na slabo istražene, samonikle, jestive biljke mediteranskog područja koje uspijevaju u ekstremnim uvjetima: izložene sušama, visokim razinama soli i visokim temperaturama. Cilj projekta je ovim biljnim vrstama odrediti profil sekundarnih metabolita, okarakterizirati im biološku aktivnost i ispitati potencijal primjene u prehrambenoj industriji. Tu nas posebno zanima kako se tradicionalno poznate biljke koje su se u prošlosti koristile kao hrana ili u narodnoj medicini, a u današnje vrijeme su gotovo zaboravljene, mogu ponovo valorizirati. Osim znanstvenog doprinosa, projekt za cilj ima i poticanje održivog korištenja lokalnih biljnih resursa i očuvanje tradicionalnog znanja. U sklopu ovog projekta biti će izrađen i moj doktorski rad čiju temu sam nedavno uspješno obranila.
Kako je biti mlada osoba u znanstvenom sustavu danas? Jeste li imali mentore koji su vas oblikovali?
U današnje vrijeme, biti mlada osoba u znanosti je u pojedinim trenutcima iznimno izazovno, ali je ujedno i motivirajuće. Od nas se traži puno rada, strpljenja i neprestanog usavršavanja, ali zato nam se i pružaju brojne prilike, koje nam ne bi bile dostupne u drugim okolnostima. Jako sam zahvalna što imam mogućnosti za ostvarivanje međunarodnih suradnji, učenje novih znanja i vještina, sudjelovanje na projektima i znanstvenim skupovima te u aktivnostima popularizacije znanosti.
Ono što želim naglasiti da zaista imam sreću raditi s prijateljima, kolegama i profesorima koji me cijelo vrijeme podržavaju u istraživačkome radu, potiču moju znatiželju, samostalnost i kritičko razmišljanje te mi time uvelike pomažu u znanstvenom razvoju. Ovdje bih prvenstveno voljela izraziti zahvalnost svojoj mentorici - prof. dr. sc. Ivani Generalić Mekinić, čija mi podrška i vodstvo u ovim ranim fazama karijere neopisivo mnogo znači.
Što vam predstavlja nagrada Sveučilišta u Splitu?
Za mene ova nagrada predstavlja veliko priznanje i potvrdu prepoznatljivosti moga rada, a ujedno mi je i velika motivacija za daljnji napredak. Osim na osobnoj razini, ova nagrada je i poticaj mladim istraživačima da ustraju u svome radu, razvijaju svoje ideje i nastave doprinositi cjelokupnoj znanstvenoj zajednici.
Što biste voljeli promijeniti u sustavu znanosti?
Jedan od najvećih izazova za mlade istraživače je nesigurnost i neizvjesnost karijernog puta po završetku projekata, ugovora i obrane doktorata što otežava dugoročno planiranje, kako profesionalno tako i privatno. Mislim da je vrlo teško s obrazovanjem koje stječemo pronaći posao u privredi pa smatram potrebnim ojačati suradnju između akademske zajednice, industrije i društva. Time bi se omogućilo i da se rezultati naših istraživanja lakše primjene u praksi. Osim toga, mislim da je važno kontinuirano ulagati u istraživačku infrastrukturu i međunarodnu mobilnost mladih znanstvenika. Boravak u drugim laboratorijima i suradnja s različitim istraživačkim skupinama donosi nam nova znanja, perspektive i ideje. Na kraju, voljela bih da znanost u društvu ima još vidljiviju i snažniju ulogu. Popularizacija znanosti neophodna je kako bi ljudi razumjeli zašto je istraživanje važno i kako utječe na svakodnevni život.
Koji su vaši planovi za budućnost i čime se bavite u slobodno vrijeme?
U budućnosti se, nakon završenog doktorskog studija, vidim i dalje u znanosti te se nadam da ću sudjelovati u nastavku dosadašnjih istraživanja, ali i nekim novim, obzirom da znanost ide svakim danom sve više naprijed. Voljela bih i sudjelovati u projektima u smjeru razvoja održivih prehrambenih proizvoda i boljeg iskorištenja prirodnih resursa. Isto tako, važno mi je i sudjelovati u edukaciji i motivaciji studenata, prijenosu znanja i ljubavi prema znanosti. U slobodno vrijeme volim putovati sa suprugom i obitelji, baviti se izradom slastica i čitati knjige. To mi pomaže da se odmaknem od svakodnevnih obaveza i dobijem novu energiju i inspiraciju.
Foto Jakov Prkić/Cropix
