Inicijativa za nacionalnu pretplatu na Cochrane Library koja će omogućiti besplatan pristup najnovijim verificiranim, znanstveno potvrđenim medicinskim informacijama za sve građane Hrvatske, predstavljena je na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak 20. listopada na Medicinskom fakultetu povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravstvene skrbi utemeljene na znanstvenim dokazima.
O inicijativi koja može značajno promijeniti način na koji se donose odluke u našem zdravstvenom sustavu od ordinacije do Ministarstva zdravstva, govorile su: izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija Grković direktorica Hrvatskog Cochranea, prof. dr. sc. Ana Marušić voditeljica Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta u Splitu, doc. prim. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županiji, izv. prof. dr. sc. Ana Poljičanin, predstavnica Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, KBC Split te Sonja Grgat, predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od karcinoma Caspera.
Živimo u vremenu hiper-produkcije svih vrsta informacija, pa tako i zdravstvenih informacija. Svakodnevno se suočavamo s neprovjerenim zdravstvenim savjetima na društvenim mrežama, kontradiktornim izvještajima o lijekovima i tretmanima, opasnim mitovima koji ugrožavaju zdravlje građana te nemogućnošću razlikovanja činjenica od dezinformacija. Rješenje navedenih problema, kako su istaknule liječnice i znanstvenice, upravo je široka javna dostupnost Cochraneovih sustavnih preglednih članaka.
Cochrane Library svjetski je zlatni standard medicinskih dokaza. Najbolji znanstveni dokazi su sustavni pregledni članci jer kao prvo sustavno pretražuju znanstvenu literaturu, drugo obuhvaćaju sve relevantne znanstvene radove, koje onda kritički ocjenjuju i sažimaju. U zadnjih pet godina Svjetska zdravstvena organizacija je u 77 posto svojih smjernica citirala barem jedan Cochraneov sustavni pregled. Mi promičemo Cochrane dokaze u Hrvatskom Cochraneu, svake godine obilježavamo Svjetski dan zdravstvene skrbe utemeljene na dokazima i želimo da svi građani imaju pristup tim kvalitetnim informacijama. Trenutno samo ograničeni broj zdravstvenih djelatnika u bolnicama i u sustavu Ministarstva znanosti,obrazovanja i mladih ima pristup, a trebali bi ga imati i liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i u nastvanim zavodima - kazala je izv. prof. dr. sc. Grković Zakarija napominjući kako se Cohrenovi sustavni pregledi smatraju pouzdanima jer se rade po strogoj metodologiji, nezavisno od utjecaja farmaceutske industrije.
Inače, preko 180 zemalja ima cjelovit pristup Cochrane knjižnici, veliki broj njih su zemlje niskog i srednjeg prihoda pa im je stoga pristup besplatan. U zemljama s većim prihodom, među koje se ubraja i Hrvatska, očekuje da Vlada pokrije troškove pretplate.
Mi apeliramo da naša Vlada ulaže u to jer se pokazalo u svijetu da primjena Cochrane dokaza znatno može uštediti u troškovima zdravstva. Svi znamo da ima malo ograničenih resursa, a puno bolesnika. Zahvaljujući Cochraneovim sustavnim pregledima, moći ćemo racionalnije odabrati one intervencije, lijekove, testove za koje postoje dokazi u njihovoj učinkovitosti. U Velikoj Britaniji su, zahvaljujući jednom Cochraneovom sustavnom pregledu i dodavanju magnezij sulfata ženama koje prijevremeno rađaju, smanjili učestalost komplikacija kod prijevremeno rođene djece i uštedili ogroman novac na zdravstvenu skrb te djece - pojasnila je Grković Zakarija.
Već se jako puno radi na tome da se najnoviji dokazi iz područja medicine učine dostupnima javnosti. Jedan od takvih načina su laički sažeci. Kako je objasnila prof. dr. sc. Ana Marušić, voditeljica Centra za medicinu temeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, to su skraćeni prikazi, sinteze dokaza koji se daju u sustavnim pregledima i meta analizama, a koje govore o tome je li neka intervencija u medicini djelotvorna i kako je djelotvorna.
- To se radi tako da se publicira na engleskom jeziku, a Hrvatski Cochrane intenzivno radi na tome da što više laičkih sažetaka prevede i na hrvatski jezik, tako da bude dostupan i hrvatskim pacijentima. Dakle, mi smo na neki način već osigurali tu vidljivost informacija o zdravstvu pacijentima. Međutim, ono što se meni čini da je potrebno kao prvi korak jest da te sustavni pregledi postanu dostupni liječnicima jer trenutno pristup u Cochraneovoj knjižnici imaju samo liječnici iz akademijskih ustanova, dakle iz kliničkih bolnica, ali ne, recimo, u domovima zdravlja. To nije dobro, pretplata bi trebala uključivati i i sve zdravstvene radnike u javnim zdravstvenim institucijama - poručila je profesorica Marušić.
Inicijativu profesorica Medicinskog fakulteta vezano za besplatan pristup u Cochrane sustavnim pregledima podržava i ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Željka Karin.
- Moram naglasiti da mi trenutno na Zavodu imamo 23 doktora znanosti, 10 docenata, a mi nemamo besplatni pristup bazi podataka. Vidjeli za vrijeme epidemije, a vidimo i u svakodnevnom životu vezano za cijepljenje, da se dezinformacije i neutemeljene informacije vrlo brzo šire, ne samo među kućanstvima, nego nekad i zdravstveni djelatnici znaju davati krive informacije. Stoga je upravo potrebna mogućnost da imaju besplatan pristup Cochrane bazi podataka, da mogu onda temeljito širiti znanstveno provjerene informacije, odnosno davati smjernice i stvarati strategije vezano za javno zdravstvo. I to nije samo vezano za jačanje znanosti u javnom zdravstvu, nego naravno i za općenito jačanje zdravlja populacije - kazala je Karin.
Koliko je važno imati pristup sustavnim pregledima utemeljenim na dokazima istaknula je i izv. prof. dr. sc. Ana Poljičanin, navodeći kako bi dostupnost tim informacijama svim liječnicima omogućila uvid u najnovija saznanja i smjernice te na taj način pružila pacijentu kvalitetniju skrb što je iznimno važno obzirom da medicina strahovito brzo napreduje, ustaljene prakse kontinuirano treba mijenjati, a nije lako pratiti sva najnovija istraživanja.
Iz istih razloga bi i pacijenti rado imali uvid u sustavne preglede jer, kako kaže Sonja Grgat predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od karcinoma Caspera, kad se suoče s dijagnozom, prestravljeni su i prvi impuls je tražiti po internetu sve moguće informacije kojima bi sebi mogli pomoći. U tom procesu bilo bi naravno puno učinkovitije da su im lako dostupne provjerene informacije, utemeljene na znanosti.
