Blagdansko razdoblje za mnoge nije samo vrijeme veselja, darivanja i obiteljskih okupljanja. Za velik broj ljudi prosinac može biti razdoblje pojačane tjeskobe, tuge i depresije. I dok trgovine i mediji neumorno ističu idealiziranu sliku sreće, obitelji i savršenih proslava, mnogi se suočavaju s osjećajem usamljenosti, pritiska ili emocionalnog iscrpljenja. Studentima, naročito onima koji ne studiraju u svome gradu, ovo razdoblje može biti iznimno teško.
Dok blagdani mnogima znače obitelj, poklone i odmor, za studente su često razdoblje pojačane tjeskobe i emocionalnog pritiska. Kraj semestra, ispitni rokovi... mogu stvoriti snažan stres. Uz to dolazi i socijalni pritisak "da se uživa i veseli“, što kod nekih izaziva osjećaj izolacije i nesnalaženja.
Mnogi studenti tijekom blagdana osjećaju usamljenost jer su daleko od doma, prijatelja ili voljene osobe. Oni koji su inače skloni anksioznosti ili depresiji mogu primijetiti pojačane simptome; od umora i neraspoloženja do teškoća u koncentraciji i spavanju. Financijski stres također dodatno opterećuje, posebno za one koji moraju kombinirati studij i posao.
Kako psiholozi objašnjavaju ove izazove i koje strategije studenti mogu koristiti da bi se nosili s pritiscima blagdanskog razdoblja, detaljno objašnjava psihologinja i psihoterapeutkinja Antonija Peroš, ujedno i voditeljica Ureda za upravljanje karijerama Sveučilišta u Splitu.
Razdoblje pojačanog stresa
- Ovo razdoblje uvijek nosi dvostruki potencijal: može biti izvor povezanosti i ugodnih emocija, ali istodobno i razdoblje pojačanog stresa, usamljenosti i pojačanih simptoma depresivnosti, ovisno o okolnostima u kojima osoba živi i dostupnoj socijalnoj podršci - ističe Peroš.Pojam "blagdanske depresije“ često se koristi u svakodnevnom govoru za opisivanje negativnih emocionalnih aspekata blagdana, no, navodi ona, stručna literatura ukazuje da je takvo poimanje u kliničkom smislu pojednostavljeno.
- Sustavni pregled istraživanja Schneidera i suradnika iz 2023. godine navodi da tijekom božićnog razdoblja ne dolazi do porasta ozbiljnih psihičkih kriza niti povećane potrebe za hitnom psihijatrijskom intervencijom. Ipak, na subkliničkoj razini, u području svakodnevnih osjećaja i unutarnjih psihičkih dinamika, blagdani često postaju okidač za neugodne emocije poput tuge, usamljenosti, anksioznosti i osjećaja neadekvatnosti. Takva pojava je osobito prisutna među mladima i studentima, premda se o tome još uvijek nedovoljno govori - smatra naša sugovornica.
Nije rijetkost, tvrdi ona, da studenti blagdane ne doživljavaju kao odmor, nego kao razdoblje pojačane emocionalne napetosti, u kojem se sudaraju njihove unutarnje potrebe, očekivanja okoline te digitalna slika svijeta koja rijetko odražava stvarnost. Društvena i obiteljska očekivanja o "savršenim“ blagdanima stvaraju snažan pritisak, osobito kada se stvarnost ne uklapa u ideal sklada, zajedništva i veselog raspoloženja. Uz to se često javlja osjećaj da "bi trebali“ biti sretni, zahvalni i ispunjeni, što produbljuje raskorak između unutarnjeg doživljaja i onoga što misle da bi trebali osjećati. Sami taj nesklad može imati snažan negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
Narušena rutina
- Dodatni izvori stresa proizlaze iz narušene rutine tijekom prosinca, kada se akademske i druge obaveze intenziviraju baš u trenutku kada bi mnogi željeli usporiti. Za neke je studente i povratak u obiteljski dom posebno osjetljivo razdoblje: iako može pružiti osjećaj sigurnosti, istovremeno može otvoriti stara, neriješena pitanja ili odnose koji izazivaju napetost. Uz sve to, financijski troškovi blagdana dodatno opterećuju, pojačavajući osjećaj pritiska i uspoređivanja s drugima koji si mogu priuštiti više - ističe psihologinja.Blagdani, dakle, mogu biti i lijepi i zahtjevni u isto vrijeme. Kako bi se ublažio pritisak, važno je kreirati vlastitu verziju blagdana - onu koja odgovara osobnim potrebama i mogućnostima, a ne očekivanjima okoline ili idealima prikazanim na društvenim mrežama.
- U tome najviše pomaže postavljanje osobnih granica, kako u odnosu na obiteljska očekivanja, tako i u odnosu na društvene obaveze i financijske troškove. Blagdani postaju smisleniji kada biramo rituale koji donose stabilnost, toplinu i osjećaj povezanosti, bez obzira uklapaju li se u tradicionalne obrasce. To može biti šetnja, volontiranje, druženje s bliskim prijateljima, kreativno izražavanje, vrijeme provedeno u tišini ili odluka da blagdane provedemo u manjem, intimnijem krugu. Kad si dopustimo autentičnost, blagdani prestaju biti obaveza koju treba ispuniti i postaju prostor osobnog smisla i mira. Postoje situacije u kojima ne treba ostati sam. Ako primijetite kontinuirano pogoršanje raspoloženja, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, poteškoće sa spavanjem ili koncentracijom, dugotrajnu bezvoljnost ili narušeno funkcioniranje koje traje više od sva tjedna, vrijeme je da potražite stručnu pomoć - savjetuje naša sugovornica, te zaključuje kako traženje podrške nije znak slabosti, nego čin brige o sebi. A upravo je takva briga jedan od najvrjednijih darova koje si možemo pokloniti u blagdansko vrijeme.
'Savršeni životi' na društvenim mrežama
Blagdanski prizori na digitalnim platformama mogu biti inspirativni, ali istodobno stvaraju pozornicu za pojačanu socijalnu usporedbu.
- Kad su mreže preplavljene fotografijama "savršenih“ trenutaka, studenti čiji blagdani nisu jednako skladni ili ispunjeni mogu razviti osjećaj izolacije ili uvjerenje da nisu dovoljno dobri. Ipak, društvene mreže same po sebi nisu izvor problema; presudno je kako ih koristimo. Aktivna, svjesna upotreba za kontakt s prijateljima, traženje podrške, dijeljenje stvarnijih, manje filtriranih iskustava može imati zaštitni učinak. Nasuprot tome, pasivno pregledavanje tuđih sadržaja često produbljuje negativne emocije - tvrdi Peroš
Foto: Saša Burić, Tom Dubravec/Cropix
