Europska unija ubrzano radi na uvođenju digitalnog eura, novog oblika službenog novca koji bi mogao značajno promijeniti način na koji građani plaćaju, štede i razmišljaju o privatnosti. Iako se u javnosti često govori o tehnološkim aspektima digitalnog eura, manje se pažnje posvećuje njegovim pravnim, društvenim i ekonomskim posljedicama.
O tim pitanjima razgovaramo s izvanrednim profesorima Sveučilišta u Splitu Markom Perkušićem i Šimom Jozipovićem, uglednim stručnjacima za trgovačko pravo, financijske tehnologije i pravo digitalnih tržišta, koji se godinama bave regulacijom digitalnog novca i sudjeluju u oblikovanju europskih pravnih rješenja.
Marko Perkušić je izvanredni profesor i prodekan na Fakultetu za forenzičke znanosti, a Šime Jozipović je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu. U sklopu DECAR-EU projekta koji se bavi ovom tematikom surađuju s nizom institucija, uključujući i Pravni fakultet u Splitu, ali i međunarodne institucije poput Fakulteta La Salle u Barceloni i Max Planck Instituta za porezno pravo i javne financije u Münchenu.
Nedavno su uredili i objavili knjigu "Digitalni euro i bezgotovinsko plaćanje: pravna regulacija i utjecaj na financijski sustav". Riječ je o znanstvenoj monografiji koja obuhvaća radove istaknutih autora u sferi digitalnog eura.
- Kako je sve izglednije da će digitalni euro zaživjeti u Europskoj uniji, smatrali smo korisnim da se prije njegove implementacije objavi opsežna analiza vezana uz njegove pravne i ekonomske učinke, te potencijalne rizike njegova uvođenja. Stručnjaci iz sfere prava, financija, javne uprave i bankarstva su obradili teme poput učinaka stvaranja velike količine novog digitalnog novca na stabilnost eura, rizika od kibernetičkih napada, ali naravno i pravne kategorizacije digitalnog eura. Upravo u ovome segmentu se ističe rizik centralizirane kontrole novca i gubitka dijela privatnosti korisnika - ističu naši sugovornici.
E sad, koji su ključni rizici uvođenja digitalnog eura? S pravnog aspekta, smatraju oni, prije svega su vezani uz problematiku balansiranja zaštite legitimnih prava korisnika na imovinu i privatnost, dok istovremeno imate odgovornost sprječavanja pranja novca i drugih kriminalnih radnji.
- Ovi problemi su manje izraženi dokle god postoji široka mogućnost plaćanja gotovinom. Međutim, ako bi se korištenje gotovine ograničilo, ti bi problemi značajno eskalirali. Digitalni euro je zamišljen da postoji kao digitalno sredstvo plaćanja slično gotovini - tvrde Jozipović i Perkušić.
Kritičari će onda istaknuti da je stvoren kao zamjena za gotovinu, dok će pobornici naglasiti kako postoji kao nadopuna gotovini. Istina je, kažu naši sugovornici, negdje između. Naime, iako Europska središnja banka (ECB) ne namjerava izravno ukinuti gotovinu, činjenica da digitalni euro predstavlja brzo, jednostavno i za krajnjeg korisnika besplatno sredstvo plaćanja može rezultirati time da će u značajnoj mjeri uistinu potisnuti gotovinu. Trenutno ne postoje naznake da će se gotovina izravno i u cijelosti ukinuti. Međutim, valja uzeti u obzir da, primjerice, gotovinska kupovina iznad 10.000 eura nije dopuštena, a zbog inflacije će taj prag efektivno s vremenom opadati. Dakle, ograničavanje korištenja gotovine zasigurno će biti jedna od posljedica uvođenja digitalnog eura.
Veća kontrola
- Dat ću vam primjer: trenutno imate jako puno lažnih poruka koje kruže WhatsAppom u kojima se putem zlonamjernog softvera kompromitiraju korisnički računi, a zatim se vašim prijateljima šalju poruke kojima se instalira neželjeni softver, pa čak i pokušava dobiti pristup vašim bankovnim računima. Netko tko uspije dobiti pristup, čak i ako napravi isplatu s vašeg bankovnog računa na neki drugi račun, još nije novac povukao na sigurno. No jednom kad novac napusti Hrvatsku i završi u nekoj drugoj državi EU-a, postaje iznimno teško dovoljno brzo ga vratiti prije nego što napusti EU u potpunosti. Kod digitalnog eura se ovakve prijevarne transakcije, krađe sredstava i slično mogu puno lakše blokirati i spriječiti. ECB kontrolira sustav transakcija, banke drže podatke o korisnicima. Zajedničkim djelovanjem mogu zamrznuti ili poništiti transakcije, čime dobivaju znatno veću kontrolu nego što ona postoji u odnosu na gotovinu. Dakle, digitalni euro ovdje doprinosi većoj sigurnosti građana - tvrdi Perkušić.Međutim, dodaje, kada promatramo manje demokratske sustave, projekti poput digitalnog eura dopuštaju da država blokira sredstva nepoželjnih građana bez valjane osnove, oduzme im imovinu i slično. Sama činjenica da je sustav Europske unije danas utemeljen na demokratskim principima vladavine prava ne znači da je najrazumniji pristup ustupiti javnim tijelima toliko moći da mogu blokirati vaš novac na način usporediv s praksama nedemokratskih država.
- Slična je problematika i u pogledu privatnosti. Ne mora svaka transakcija koju provodite biti vezana uz nešto ilegalno. Ljudi mogu jednostavno željeti da država ne zna za svaku kupnju, prijenos ili plaćanje koje su izvršili. S gotovinom je to moguće, sa svim oblicima digitalnog plaćanja, uključujući digitalni euro, to nije slučaj - govore splitski profesori.
Pitali smo ih i u kojoj je fazi trenutno projekt digitalnog eura i kada realno možemo očekivati njegovo uvođenje u svakodnevnu upotrebu. Po onome što govore - u poodmakloj.
Istraživačka i pripremna faza projekta digitalnog eura su završene, a trenutačno je u tijeku izgradnja tehnološke infrastrukture potrebne za početak testiranja. Zakonodavni okvir trebao bi biti dovršen tijekom 2026. godine, nakon čega bi 2027. mogle započeti pilot-transakcije digitalnim eurom. Šire uvođenje i prvo izdavanje digitalnog eura očekuje se 2029. godine, koju središnje banke smatraju najrealističnijom za njegovu praktičnu primjenu.
Je li ovo početak kraja gotovine?
Zanimalo nas je i kakvo će mjesto ubuduće gotovina imati u europskom financijskom sustavu.- Uvođenje digitalnog eura samo je dio šireg procesa u kojem se gotovina postupno potiskuje, a taj proces zapravo je započeo mnogo prije. Korištenje gotovine iz godine u godinu sve je ograničenije, što je vidljivo i u svakodnevnom životu. Plaće se, primjerice, moraju isplaćivati putem bankovnih računa, kao i veće transakcije - kažu.
Gotovina se tako postupno povlači iz upotrebe, no njezin potpuni nestanak ipak ne u neposrednoj budućnosti. I dalje će imati svoje mjesto u europskom financijskom sustavu, ali je jasno da s razvojem novih tehnologija i platnih rješenja postupno idemo prema društvu s manje gotovine.
- Oko nas postoje i ekstremni slučajevi kao što je Švedska gdje gotovina ima zanemarivu ulogu u svakodnevnom životu građana. Upravo zbog toga postoje inicijative da se pravo na korištenje prave gotovine zaštiti ustavom ili primarnim pravom Europske unije, što bi bio jedini siguran način da se dugoročno osigura pravo korištenja gotovine - zaključuju Perkušić i Jozipović.
Drugim riječima, digitalni euro neminovno dolazi, ali da će još biti keša u madracima - bit će. Pitanje je samo dokad i tko će naučiti analogne generacije da plaćaju digitalnim novcem.
Impresivne karijere mladih profesora
Marko Perkušić je doktorirao na temu pravne regulacije digitalnog platnog prometa i digitalnih sredstava plaćanja, te je izdao i prvi udžbenik na temu prava elektroničkog plaćanja.Šime Jozipović je još dok je bio aktivan u Harvard Innovation Labu radio na pitanjima pravne regulacije novih tehnologija, te je zatim nastavio raditi u ovoj sferi, kako u znanstvenom segmentu, tako i u praksi, kroz njegovo savjetovalište Mandracchio Capital koje je između ostaloga i uložilo u uspješne fin-tech korporacije.
Suradnju su započeli još dok je Perkušić radio na doktoratu, često su razmjenjivali ideje, raspravljali o praktičnim temama iz sfere digitalnog plaćanja i krenuli objavljivati niz znanstvenih članaka na ovu temu, vezano za kripto i digitalne valute.
Tako su, primjerice, na Sveučilištu Sorbonne među prvima izlagali na pitanja digitalnih tokena, a onda i kroz niz znanstvenih suradnji radili na popularizaciji pitanja pravne regulacije digitalnog plaćanja, a s makedonskim kolegama objavili i niz radova koji su kasnije bili relevantni u kontekstu makedonske reforme digitalnog novca i kriptoimovine.
Foto: Saša Burić/Cropix
