U duhu učenja za maturu i priprema za upise na fakultet, raste interes i za informacije o tome kako izgleda gradnja karijere nakon fakulteta. Stoga se u srijedu, 22. travnja, u prostorima splitske Zone održalo informativno događanje pod imenom "Što možeš raditi s mojim faksom?", koje je okupilo srednjoškolce, studente i sve ostale koje je zanimalo kakve ih stvarne mogućnosti čekaju nakon završetka fakulteta.
Događanje je otvorila voditeljica Ivana Čović, sociologinja i nova suradnica s klubom Zona. Na bivšem radnom mjestu usko je surađivala sa srednjoškolcima, koji su joj postavljali mnoga pitanja, od financiranja udruga do zaposlenja u civilnom sektoru. Bilo joj je jasno kako postoji velik interes za informacije o karijerama, ali manjak znanja.
Stoga je došla na ideju o organiziranju informativnog događanja usmjerenog upravo na karijere. Cilj joj je bio pokriti tri područja, tehnička zanimanja (građevina, geodezija i arhitektura), prirodoslovna zanimanja (kemija i geografija) i društvena zanimanja (ekonomija, pravo, društveni rad i sociologija). Stoga je pozvala poznanike i prijatelje, sve iz svoje generacije, da s "odmakom kažu kako je izgledala njihova karijera od diplome do danas".
Najviše učenika bilo je zainteresirano upravo za kemiju. Više o tom zanimanju rekla im je dr. sc. Ivana Carev sa Zavoda za biokemiju na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Carev je publici otkrila kako diplomu iz kemije ne treba shvaćati usko jer kemičari i kemijski tehnolozi danas pronalaze mjesto u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, laboratorijima za kontrolu kvalitete, istraživačkim institutima, ali i u obrazovanju te zaštiti okoliša, čineći kemiju jednim od najraznovrsnijih prirodoslovnih smjerova na tržištu rada.
Raditi na sebi prije nego na drugima
O tome kako izgleda karijera pravnice progovorila je Karmela Šegvić, Splićanka koja je diplomirala pravo na Pravnom fakultetu u Splitu, a trenutačno je na poslijediplomskoj specijalizaciji iz ljudskih prava na Pravnom fakultetu u Osijeku. Njezin put govori mnogo o tome koliko je pravna struka zapravo raznolika. Kako i sama kaže, "svatko treba pravnika", bez obzira radi li se o pojedincu, tvrtki, udruzi ili instituciji. Pravo je, pojasnila je, jedno od najširih polja koja studij može otvoriti: od kaznenog i građanskog prava, prekograničnih trgovinskih sporova i radnog prava, sve do zaštite ljudskih prava i međunarodnog prava, svaka od tih grana nudi zasebnu specijalizaciju i drukčiji svakodnevni posao.U sklopu socijalnog rada učenike je dočekala Jelena Tutavac, sociologinja zaposlena u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, u okviru Tima za udomiteljstvo. Tutavac je svoju karijeru započela u centru za socijalnu skrb, a danas zastupa djecu i odrasle osobe pred sudom. Uz nju, publiku je dočekala i Zrinka Perić, stručnjakinja specijalizirana za socijalni rad u Centru za posebno skrbništvo, gdje provodi edukacije i procjene budućih udomitelja te koordinira postupke izdavanja dozvola za udomiteljstvo. Perić je istaknula kako joj je upravo to što iz prve ruke može pratiti napredak djeteta u novoj obitelji ono što posao čini iznimno nagrađujućim. Obje su suglasne oko jedne poruke koja bi trebala biti vodilja svima koji razmišljaju o ovom pozivu: socijalni rad crpi, ali i ispunjava i zato je, kako naglašavaju, ključno "raditi na sebi prije nego što se krene raditi s drugima". Najvažnije od svega, zaključile su, jest voljeti taj posao i biti dovoljno hrabar za njega.
O radu u građevinarstvu više informacija dao je Vice Mastelić, inženjer građevinarstva, koji je svoju ljubav prema struci otkrio još u srednjoj građevinskoj školi. Nakon završenog Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu, Vice je danas vlasnik vlastite tvrtke "Plan pozicija", gdje, kako i sam kaže, šef radi sve: projektiranje, izvođenje radova i nadzor na gradilištu. Pojasnio je da put do pečata i samostalnog rada nije kratak, potrebno je odraditi mentorstvo u trajanju od dvije do tri godine i položiti stručni ispit, a tek tada se mogu preuzimati vlastiti projekti. Posebno je naglasio koliko su važni projekti na kojima se sudjeluje za vrijeme toga mentorskog razdoblja, jer upravo oni grade reputaciju i iskustvo.
Novac nije najvažniji
O elektrotehnici učenicima je govorio Kristijan Čović, diplomirani inženjer elektrotehnike s FESB-a, smjer elektroenergetika. Interes prema struci otkrio je još na MIOC-u, a posebno ga je privuklo područje obnovljivih izvora energije. Danas djeluje u dvije firme, jednoj za izvođenje radova, a u svojoj se bavi projektiranjem, nadzorom i ispitivanjem elektrana. Posao podjednako podrazumijeva uredski i terenski rad. Na kraju poručuje ono što vrijedi za cijelu struku: novac nije dovoljan razlog jer elektrotehnika traži ljude koji je zaista vole.Tehničke struke zaokružila je arhitektura, koju su predstavila dvojica arhitekata s različitim obrazovnim putovima: Tomislav Mihovilović, koji je studij završio u Zagrebu, i Mateo Dragun, koji je ostao u Splitu. Obojica su jednoglasni: arhitektura je dinamična struka, ali traži pravi talent i, iznad svega, iskrenu ljubav prema poslu. Upozorili su i na jednu čestu zabludu: zarada u arhitekturi često je manja nego što se izvana čini, pa strast mora biti taj pravi pokretač. Mihovilović je posebno naglasio da budući studenti moraju biti sposobni kritički razmišljati i, jednako važno, primati kritiku, jer je ona dio svakog projekta i jedini način napredovanja u ovom pozivu.
Sljedeći blok je otvarila Marina Tavra, inženjerka geodezije i geoinformatike, koja je progovorila o jednoj od manje poznatih struka na večeri. Posao na početku nije bio lako naći, a Marina je za vrijeme studija radila u IT-u i razvoju aplikacija, napominjući kako je samoinicijativa bitna za stjecanje iskustva u struci. Danas radi na projektiranju i razvoju tehnološkog parka Dračevac, projektu koji savršeno spaja geodeziju s modernim razvojem prostora.
Geografiju je predstavio Ante Roglić, koji je studij završio na PMF-u u Zagrebu. Istaknuo je kako studij obiluje terenskom nastavom, što ga čini živim i zanimljivim iskustvom, no napomenuo je i da je nakon diplome tržište rada nešto uže. Međutim, geografi pronalaze svoje mjesto u udrugama, školama i istraživačkim institucijama, a istraživački smjer studija posebno je bogat sadržajem za one koji vole ići u dubinu.
Za početak volontiranje
Ekonomiju su predstavile Jelena Norac i Vesna Mihovilović iz OTP banke. Vesna je završila poslovnu ekonomiju i, unatoč tome što je diplomirala tik prije krize, uspjela relativno brzo pronaći posao. Jelena je ekonomiju studirala u Zagrebu, smjer financije, a karijeru je gradila kroz poreznu upravu. Obje danas rade na projektima vezanim uz platne sustave i inovacije u bankarstvu, uključujući i rad na digitalnom euru. Posebno su naglasile kako je percepcija rada u banci često pogrešna jer one ne rade u poslovnici, nego na konkretnim projektima koji donose opipljive rezultate, uz stalni napredak i učenje.O sociologiji progovorila je i sama voditeljica, Ivana Čović. Čović je završila jednopredmetni studij sociologije na istraživačkom smjeru, a njezina karijera prošla je kroz nekoliko vrlo različitih poglavlja. Počela je u civilnom sektoru, a zatim je neko vrijeme radila kao odgojiteljica u dječjim domovima. Kao posebnu prednost istaknula je poznavanje stranih jezika, koje otvara vrata u gotovo svakom segmentu tržišta rada. Svima koji tek razmišljaju o budućnosti, Čović toplo preporučuje volontiranje, ne samo zbog iskustva, već jer socijalni kontakti koje volontiranje donosi omogućuju učenje, razvoj i otvaranje vrata koja inače ostaju zatvorena.
Zaključno, događanje "Što možeš raditi s mojim faksom?" privuklo je znatan interes splitskih maturanata i pokazalo da glad za ovakvim informacijama postoji. Deset gostiju iz desetak različitih struka podijelilo je svoja iskustva, a zajednička nit kroz sve priče bila je jasna: strast prema poslu važnija je od drugih poriva. Organizatorica Ivana Čović već razmišlja o nastavku: u planu je slično događanje za učenike koji tek biraju srednju školu, a nada se i još većem odazivu.
Foto: Nejla Emšo
