Izložba Fortuna Endija Poškovića, u društvu autora, otvara se u utorak, 25. listopada, u 19 sati u Sveučilišnoj galeriji (1. kat), Ruđera Boškovića 31, Split.
Izložba ostaje otvorena do 14. studenoga.
Postav uključuje selekciju grafika od 2002. do 2022. Naime, Izložba Fortuna složena je vizualna cjelina koja objedinjuje užu selekciju grafika nastalih u prethodnih dvadeset godina rada, odnosno tri grafičke serije Majestic, Crossing i Dream. Vizualni rad Endija Poškovića poziva na različite utjecaje poput rane kinematografije, japanskih ukiyo-e grafika i europskih propagandnih plakata. Prolazeći kroz analogna i digitalna područja u svojoj kreativnoj praksi crtanja, grafike i animacije, Pošković istražuje prirodu kompozitnog narativa u kojem se vizualni označitelji, stvarni i izmišljeni, križaju kako bi oblikovali slike koje sugeriraju dihotomije, predlažući teme premještanja, transformacije i oživljavanja.
Izložbu će predstaviti kustosica Ana Čukušić.
Iz teksta kataloga izložbe (...) „Premda se u promatraču može pojaviti osjećaj poraza u svom pokušaju da shvati, autor ga ne želi izvesti u sigurnost tumačenja na koje je navikao. Pripovjedna strategija Endija Poškovića neočekivana je - posjetitelja naviknuta racionalno percipirati okolinu izazvati na kreiranje imaginarnog narativa, preslagivanjem vlastitih pretpostavki i kombiniranjem asocijacija, za koje sam autor nije odgovoran. Izložba u konačnici postavlja i pitanje održivosti izvornih autorskih poruka neovisno o svom tvorcu. Radnja je u Poškovićevim grafikama stalno izmičuće, neuhvatljivo načelo koje nama, sudionicima u proizvodnji njezina značenja, sugerira da proces samo(spoznaje) nikada ne prestaje. Umjetnosti kao ni stvarnosti ne manjka neadekvatnih odgovora i novih pitanja. Unatoč tome smo joj skloni prišiti bezbroj iluzija, obavezati je na održavanje integriteta i duhovna usmjerenja svijeta. Poškovićeve grafike navraćaju na neuljepšane osobine umjetnosti proizašle iz načela posvemašnje slobode: mogućnost revitalizacije značenja, sposobnost kontekstualne prilagodbe i preživljavanja u najrazličitijim uvjetima, od kojih smo se kao tumači nehotice udaljili u utopijskoj želji da pomoću umjetnosti nadiđemo ljudsku prirodu i pronađemo učinkovit korektiv društva.
O autoru:
Endi Pošković rođen je u Sarajevu 1969. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Dževada Hoze. Godine 1990. odlazi iz Sarajeva u Norvešku gdje završava poslijediplomski studij slikarstva u klasi profesora Jon Arne Mogstada s Akademije likovnih umjetnosti u Trondheimu. U SAD-u magistrira grafiku i crtež na Sveučilištu Države New York u klasi profesora Harvey Brevermana i profesorice Adele Henderson. Danas, profesor Endi Pošković predaje umjetnost i dizajn na Sveučilištu u Michiganu, a ujedno je sveučilišni suradnik u Copernicus Centru za Poljske studije, Centru za Japanske studije i Weiser centru za nove demokracije pri istoimenom Sveučilištu. Njegovi radovi su izlagani diljem svijeta na brojnim međunarodnim bijenalima i trijenalima, a dobitnik je značajnih nagrada i priznanja za svoj grafički rad, uključujući potpore i stipendije od Memorijalne zaklade Johna Simona Guggenheima, Fulbrightove komisije Sjedinjenih Američkih Država, Zaklade John D. Rockefeller, Bellagio Centra, Zaklade Pollock-Krasner, Norveške vlade, Zaklade Camargo u Francuskoj, Flamanskog Ministarstva kulture, Državnog vijeća za umjetnost New Yorka, Macdowell Kolonije i Zaklade Art Matters-New York City, između ostalih. Njegova djela nalaze se u brojnim zbirkama i muzejima kao što su Philadelphia Museum of Art; Muzej umjetnosti Fogg pri Sveučilištu Harvard; Detroitski institut za umjetnost; Muzej umjetnosti Estonije, Tallinn; Zbirka funadacije Fernet Branca, Francuska; Alive Jincheon Printmaking Museum, Južna Koreja; Stanley Muzej umjetnosti Sveučilišta Iowa i mnogi drugi.