Uoči skorog obilježavanja 120 godina osnutka splitska je Sveučilišna knjižnica obogatila trezore još jednom inkunabulom – Propovijedima sv. Augustina pustinjacima (Sermones sancti Augustini ad heremitas), objavljenom 1495. u Veneciji, kod Simona Bevilaquae.
Tim povodom je na Odjelu specijalnih zbirki Sveučilišne knjižnice od 16. studenog postavljena izložba „Propovjedi sv. Augustina pustinjacima : prostor, vrijeme, korisnici“, na kojoj je uz ovo iznimno djelo izložena vrijedna građa koju čine originali i pretisci u rukopisu i tisku, nastali na prijelazu iz srednjeg u novi vijek. Izložba ostaje otvorena do 16. prosinca.
Ova iznimno vrijedna inkunabula dio je fundusa Knjižnice postala zahvaljujući susretljivosti gospođe Marije Rapanić i posredovanjem prof. dr. sc. Ivana Basića, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
Mihaela Kovačić, knjiž. savj., voditeljica Odjela za nabavu i obradu građe posebne vrste (specijalne zbirke), istaknula je kako je djelo bilo dio osobnog arhiva profesora i dugogodišnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Željka Rapanića.
- Riječ je o iznimnom znanstveniku širokih interesa, ne samo za područje arheologije i povijesti umjetnosti, već i za glazbu, književnost…Prije nekoliko mjeseci zahvaljujući njegovoj supruzi Mariji i posredovanju prof. Ivana Basića s Filozofskog fakulteta u Splitu do nas je došla ova inkunabula tiskana u Veneciji 1495. godine. Željeli smo upoznati javnost s njom te smo došli na ideju da ne izložimo samo nju, već da je stavimo u širi kontekst. Stoga smo na ovoj izložbi pokazali djela nastala uglavnom u Italiji nakon izuma tiskarskog stroja 1455. pa sve do 1499. godine – kazala je Kovačić.
Kako je istaknula, na izložbi je predstavljeno i nekoliko pretisaka koji su osobito važni za hrvatsku nacionalnu povijest - Misal po zakonu rimskog dvora, i posebno Senjski misal, koji je zapravo prvi hrvatski glagoljski misal tiskan na području Hrvatske. Isto tako, da bi se pokazala inkunabula kao novo sredstvo kojim se širi pismenost i nova znanja, izloženo je i nekoliko rukopisa, također u pretisku – Hrvojev misal s početka 15. stoljeća i Hvalov zbornik.
- Posebnost svih izložaka je da, za razliku od knjiga 15. stoljeća i kao i današnjih, nemaju naslovnicu već kao i rukopisi imaju incipit i explicit, što su glavne odrednice za opis i identifikaciju starih rukopisa i prvih tiskanih knjiga – zaključila je Kovačić.
Sve nazočne je pozdravila i Ana Utrobičić, ravnateljica Sveučilišne knjižnice. Iskazala je zadovoljstvo što je došao dan u kojem se zbirka najstarije i najvrjednije građa ove ustanove može obogaćuje još jednim važnim djelom, inkunabulom „Propovijedima sv. Augustina pustinjacima“.
- Zajedno s njom Sveučilišna knjižnica čuva deset inkunabula, tiskane su u Veneciji, a većina njih je naslijeđena. To svjedoči o činjenici da i same inkunabule imaju svoju povijest i da nisu značajne samo po tome što su najstarije tiskane knjige i samim time jako vrijedne, već imaju i lokalnu vrijednost za nas u Splitu i na ovom području. Naime većina inkunabula, od kojih su neke i sada izložene, potječe iz knjižnice Gabinetto di lettura, osnovane daleke 1860. godine, čiji je fond naslijedila Sveučilišna knjižnica u Splitu. Najstarija od njih je iz 1480. djelo Tita Livija o povijesti Rima, koja je bila dio knjižnice obitelji Martinis-Marchi, a došla je fundus Sveučilišne knjižnice kao dar Arheološkog muzeja – rekla je ravnateljica Utrobičić.
Zahvalila je obitelji Rapanić, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Grada Splitu te svim kolegama i kolegicama u Knjižnici koji su pomogli u pripremi realizaciji ovog projekta.
Uz izložbu inkunabula, na Odjelu specijalnih zbirki izložena je i recentna donacija umjetnice Zdenke Pozaić pristigle u fundus Grafičke zbirke Knjižnice. Velika i vrijedna donacija obuhvaća čak 42 naslova objavljenih od 1981. do danas - Grafičko-pjesničke mape Zdenke Pozaić i autorske biblioteke Pjesnici, Pjesnik, Kajdanka, Dub i Riječ i slika, a posjetitelji je mogu razgledati u jutarnjim satima u Knjižnici.