Piše Ivan Pavić
Ovogodišnji upisi u prvu godinu studija na hrvatskim sveučilištima su završeni. Upisne brojke su potvrdile da je i ove godine, slično kao i prethodnih godina, ostao popriličan broj nepopunjenih mjesta. U prošlom broju Universitasa, pod naslovom „Kako popuniti prazne klupe na fakultetima?“, pisao sam o disproporciji između upisnog kapaciteta i njegove popunjenosti, istodobno nudeći neka rješenja koja bi mogla pomoći u ujednačavanju ovih dviju veličina. Jedno od ponuđenih rješenja bila je internacionalizacija studija, misleći prije svega na pokretanje studija na engleskom jeziku, sve s ciljem da se privuče više stranih studenata. U tekstu sam kao dobar primjer spomenuo splitski Medicinski fakultet koji već više od dvadeset godina uspješno izvodi studij medicine na engleskom jeziku.
Koristi od studija
Splitski Medicinski fakultet nije imao problema s popunjavanjem upisne kvote na studiju medicine koji se izvodi na hrvatskom jeziku, ali je na veliko inzistiranje tadašnjeg dekana prof. dr. sc. Matka Marušića, uz moju veliku podršku kao rektora Sveučilišta u Splitu, pokrenut i studij medicine na engleskom jeziku. Tijekom sljedećih dvadeset i nešto godina djelovanja, uz neke organizacijske dorade, studij na engleskom jeziku postao je ogledni primjer na koji smo se uvijek pozivali kada se nastojalo i druge članice Sveučilišta potaknuti na sličnu praksu.
Takvo nastojanje imalo je u pozadini višestruku motivaciju, prvo počevši od toga da se općenito uvođenjem studija na engleskom jeziku može povećati broj upisanih studenata, ali računalo se i s time da će studij na engleskom jeziku dovesti do čvršćeg povezivanja sa svjetskim visokoškolskim i istraživačkim institucijama. Od potonjeg se realno očekivalo da će dodatno poticati naše znanstvenike na postavljanje viših ciljeva i postizanje još boljih obrazovnih i znanstvenih postignuća. Pored navedenog imalo se u vidu i financijske koristi kako za visoko učilište tako i za lokalnu zajednicu.
Ovaj primjer, kao i još neki na drugim hrvatskim visokim učilištima, pokazuju da studijski programi na engleskom jeziku definitivno mogu hrvatska visoka učilišta učiniti atraktivnijima međunarodnim studentima. Posebice mogu biti interesantni studentima s drugih kontinenata koji žele studirati u Europi. Hrvatska visoka učilišta mogu biti privlačnija od zapadnoeuropskih i američkih sveučilišta, jer je studij u Hrvatskoj cjenovno pristupačniji, a istodobno stranim studentima nudi sigurnost, kulturnu baštinu, prirodne ljepote i relativno niže troškove života.
Usmjerenost prema studijima na engleskom jeziku pomaže internacionalizaciji obrazovnog sustava. Uvođenjem takvih programa, visoka učilišta brže se i čvršće povezuju s međunarodnom akademskom zajednicom i tako pridonose većoj dinamici nastavnog procesa, razmjeni znanja i iskustava, te suradnji s inozemnim institucijama. Također, strani studenti nakon završetka studija mogu ostati i svojim znanjem pridonositi Hrvatskoj, dok, u protivnom, trajno ostaju dobar promotor i ambasador Hrvatske u sredini u kojoj će nakon studija nastaviti raditi i živjeti.
Kada ističem strane studente kao potencijalne promotore i ambasadore Hrvatske u svijetu ne mogu ne spomenuti brojne strane studente koji su tijekom 60-tih 70-tih godina prošlog stoljeća studirali na Sveučilištu u Zagrebu. Premda su studirali na hrvatskom jeziku i obično prvu godinu boravka u Hrvatskoj učili hrvatski jezik, ipak broj stranih studenata nije bio zanemariv. Više sam njih, mojih kolega sa studija u Zagrebu, kasnije sretao diljem svijeta i pri svakom susretu slušao o njihovoj privrženosti Hrvatskoj i zalaganju za hrvatske svekolike interese.
Strani studenti u brojkama
U Europskoj uniji je 2023. godine bilo 1,76 milijuna stranih studenata, što je činilo 8,4% ukupnog broja studenata. Najveći postotak imao je Luksemburg (52,3%), zatim Malta (29,6%), a dalje slijede Cipar (22,3%), Austrija (20%), Češka 16,6%), Slovačka (15,2%), Njemačka (12,7), Slovenija (10,6%), Nizozemska (9,9%) i Francuska (9,7%). Na začelju ovog poretka su Italija (4,8%), Španjolska (4,3%), Hrvatska (3,7%) i Grčka (3%). Premda prve tri vodeće države imaju znatno veći postotak stranih studenata od EU prosjeka, one u apsolutnom pogledu nemaju veći značaj. Za razliku od tih država, Austrija, Češka, Njemačka, Nizozemska i Francuska svakako su respektabilne u relativnom i apsolutnom smislu. U svakom slučaju razlike između EU država su primjetne, a mogu se dovesti u vezu s različitim čimbenicima, od kojih se mogućnost studija na engleskom jeziku drži važnijom od ostalih utjecaja.
Odakle dolaze strani studenti u zemlje Europske unije? Najviše je stranih studenta iz drugih europskih zemalja, čak preko 40%. Kada je u pitanju Hrvatska, najviše studenata bilo je iz Europe (77%), zatim Azije (11%) i Afrike (9%). Promatrano po državama iz kojih strani studenti dolaze na hrvatska visoka učilišta, najviše studenta podrijetlom je iz Njemačke (34%), Bosne i Hercegovine (13%), Slovenije (12%), nakon čega slijede državljani Francuske (8%), Italije (8%), Izraela (7%), Ukrajine (5%), Crne Gore (5%) te Španjolske (4%) i Sjedinjenih Američkih Država (4%).
Uzimajući u obzir da su navedenim brojkama obuhvaćeni strani studenti koji studiraju i na hrvatskom jeziku, kao i činjenicu da bi to uglavnom mogli biti studenti koji dolaze iz europskih država, poglavito Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore, ostaje zaključiti da bi se, kako to kažu marketinški stručnjaci, naša tržišna niša za studij na engleskom jeziku, osim u Europi, mogla nalaziti u Aziji i Africi.
Ni lako ni jednostavno
Koliko god studij na engleskom jeziku donosi koristi, oni koji su ga uveli ili pokušali pokrenuti znaju da to nije ni lako ni jednostavno. Kada govorim o tome u prvom redu mislim na pitanje kapaciteta visokog učilišta i spremnosti nastavnog osoblja da, pored studija na hrvatskom jeziku, prihvati i studij na engleskom jeziku. Naprijed spomenuti splitski Medicinski fakultet raspolagao je kapacitetom, prostornim, laboratorijskim i predavačkim, ali bilo je potrebno nekoliko sjednica fakultetskog vijeća i više pojedinačnih razgovora dok se donijela pozitivna odluka. Općenito treba računati da nisu svi profesori spremni držati nastavu na engleskom jeziku, pa su u takvim slučajevima potrebne ozbiljne pripreme, uključujući ulaganje u dodatne edukacije, osiguravanje odgovarajuće nastavne literature, pa čak i zapošljavanje stranih predavača.
Jedan od zahtjeva koji podrazumijeva uvođenje studija na engleskom jeziku odnosi se na akreditaciju kvalitetnog studijskog programa i jednako tako kvalitetno njegovo izvođenje. Studij na engleskom jeziku mora biti jednako kvalitetan kao i studij na hrvatskom jeziku, odnosno kvalitete koja ne zaostaje za kvalitetom na zapadnoeuropskim ili američkim sveučilištima. Ovaj zahtjev mora biti ispunjen, jer studenti koji dolaze iz inozemstva često dolaze s visokim očekivanjima. Njihovo loše iskustvo može negativno utjecati na reputaciju institucije i smanjiti interes u budućnosti.
Dolazak na naša visoka učilišta dodatno je izazovan u odnosu na potrebu da se strani studenti što kvalitetnije uključe u fakultetsku i lokalnu zajednicu. To znači da je stranim studentima potrebno osigurati podršku u obliku mentorskih programa, tečajeva hrvatskog jezika, pomoći pri smještaju i rješavanju administrativnih pitanja. Samo se tako može stvoriti pozitivno iskustvo koje će strani studenti prenijeti dalje i time promovirati Hrvatsku kao poželjnu obrazovnu destinaciju.
Ključnu ulogu u uvođenju i izvođenju studija na engleskom jeziku ima visoko učilište, ali da bi Hrvatska iskoristila puni potencijal studija na engleskom jeziku, potrebna je strateška, koordinirana i operativna akcija na više razina. U prvom redu to se odnosi na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, zatim na nadležna državna tijela koja uređuju pitanja ulaska i boravka stranih studenata u Hrvatskoj te na lokalne vlasti.
Između navedenih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ima daleko najvažniju zadaću. Posebice je važna zadaća ovog Ministarstva u izgradnji i razvoju nacionalne strategije internacionalizacije visokog obrazovanja. Strategija internacionalizacije svakako bi trebala uključiti sustavno financiranje pripreme programa na engleskom jeziku, podršku mobilnosti nastavnog osoblja te promociju hrvatskog obrazovnog sustava u inozemstvu. Ponešto bi se u ovom smislu moglo preuzeti od, primjerice, Nizozemske, Danske ili Mađarske koje već godinama ulažu u promociju svojih sveučilišta kroz državne agencije, stipendije i međunarodne kampanje s ciljem upisa što više stranih studenata.
Perspektiva
Hrvatska visoka učilišta s kvalitetnim studijskim programima na engleskom jeziku, u kombinaciji s kvalitetnim i sigurnim životom te kulturnim bogatstvom i prirodnim ljepotama, može postati obrazovna destinacija za strane studente. Pokretanjem studija na engleskom jeziku Hrvatska ne dobiva samo kratkoročnu korist u vidu većeg broja upisanih studenata. Dugoročno, ovakva strategija može pridonijeti većoj internacionalizaciji društva, povećanju prihoda od obrazovanja i obrazovnog turizma, razvoju znanosti i istraživanja te jačanju ekonomije znanja. Bivši strani studenti mogu postati važni ambasadori Hrvatske u svijetu, graditi poslovne i znanstvene veze, a neki se možda i trajno odluče ostati i pridonositi hrvatskom društvu.
U ovom smislu studij na engleskom jeziku može predstavljati realan i perspektivan izlaz u rješavanju problema nedovoljne popunjenosti hrvatskih visokih učilišta, posebice u svijetu koji postaje sve globalniji i obrazovanje koje sve manje poznaje granice. Ako Hrvatska želi zadržati relevantnost i konkurentnost u europskom i svjetskom obrazovnom prostoru, otvaranje prema međunarodnim studentima mora biti prioritet. Pritom je ključno usklađeno djelovanje svih dionika, jer samo tako hrvatska visoka učilišta mogu postati tražena destinacija na globalnoj obrazovnoj karti.
Foto: MEFST
