Svečano otvorena izložba povijesnih dokumenata o mons. dr. Josipu Mariji Careviću

Izložba povijesnih dokumenata o mons. dr. Josipu Mariji Careviću  svečano je otvorena u utorak 5. svibnja u Sveučilišnoj knjižnici. Svečanosti su nazočili rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Željko Primorac, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Ana Utrobičić, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, izaslanik nadbiskupa splitsko-makarskog mons. Zdenka Križića, autori izložbe Mario Talajić i don Josip Krpić, gosti iz Metkovića te ostali uzvanici.

Okupili smo se danas ovdje ne samo kako bismo otvorili jednu vrijednu povijesnu izložbu, nego i kako bismo se sreli s jednim životom koji nadilazi granice obične biografije. Pred nama nisu samo dokumenti, fotografije i arhivski zapisi. Pred nama stoji svjedočanstvo jednoga vremena, jednoga naroda i jednoga pastira — mons. dr. Josip Marija Carević. Njegov životni put govori o čovjeku rada, znanja i molitve. Bio je svećenik koji nije poznavao udaljenost od naroda. Bio je pastir koji nije živio iznad ljudi, nego među njima. Zato je ostao upamćen kao „svećenik radnik“, a s punim pravom i „biskup radnik“. U vremenu kada je Crkvi trebalo hrabrih i zauzetih ljudi, on nije birao lakši put - kazao je Trogrlić ističući kako ova izložba nije tek jedan kulturni događaj, ona je čin zahvalnosti,  povratak jednom zaboravljenom, a velikom imenu te poziv da se suočimo s vlastitom poviješću i da prepoznamo koliko je naš identitet satkan od tihih, samozatajnih i žrtvenih ljudi.

U pripremi izložbe u velikoj je mjeri korišten istraživački rad povjesničara Mije Igora Ostojića,  a publici su je predstavili autori Mario Talajić i don Josip Krpić koji su se osvrnuli  na biografiju i sve dostupne podatke o životu i radu biskupa Carevića te njegovom mučeništvu.
Poseban naglasak izložbe stavljen je na snažnu povezanost mons. Carevića sa Splitom. Najveći dio svoga života proveo je upravo u tom gradu, u koji je došao sa svega dvanaest godina i koji ga je u velikoj mjeri oblikovao. Uz kraće prekide zbog školovanja u Rimu, u Splitu je živio ukupno trideset i četiri godine.

Sveučilišna knjižnica nije samo mjesto čuvanja knjiga, nego prostor u kojem se njeguje temeljna zadaća znanosti: sustavno i odgovorno traganje za istinom. Upravo zato smatram da je ova izložba ovdje na pravome mjestu. Govoreći o mons. Careviću, ne govorimo samo o jednoj biografiji, nego o čovjeku koji je izrastao iz našega prostora, a svojim obrazovanjem i djelovanjem bio duboko ukorijenjen u europskoj intelektualnoj i crkvenoj tradiciji. Takvi pojedinci, koje s pravom nazivamo „svećenicima radnicima“ i „biskupima radnicima“, nisu bili udaljeni od naroda, nego su ga oblikovali obrazovanjem, vrijednostima i osobnim primjerom. Ova izložba podsjeća nas i na kontinuitet učenja na ovim prostorima, od ranih crkvenih središta i povijesnih sabora do današnjih sveučilišta - istaknuo je rektor Ljutić.

Izložbu je otvorio župan Boban ne krijući zadovoljstvo što je upravo Splitsko-dalmatinska županija njezin pokrovitelj. 
Već pri prvom prijedlogu bilo je jasno da je riječ o inicijativi koju treba snažno podržati, a današnje predstavljanje to je u potpunosti potvrdilo. Posebno zahvaljujem Sveučilištu u Splitu i Sveučilišnoj knjižnici na otvorenosti i kontinuiranoj suradnji sa Županijom na brojnim znanstvenim, kulturnim i društvenim projektima. Osobno me ova izložba podsjetila na jedan davni razgovor u Metkoviću, kada sam prvi put čuo koliko lokalna zajednica cijeni biskupa Carevića, nazivajući ga čak i „Stepincem južne Hrvatske“. Tada o njemu nisam znao mnogo, ali upravo ovakvi projekti pokazuju koliko je važno istraživati i otkrivati istinu o ljudima koji su nepravedno bili zanemareni ili prešućeni. Posebnu vrijednost vidim u hrabrosti autora izložbe, jer je uvijek lakše govoriti o onima koje je narod kroz cijeli život glorificirao, nego otvarati teme koje zahtijevaju dodatno istraživanje i odgovornost prema istini rekao je Boban.

Izložba obuhvaća ukupno 47 panela s vrijednim arhivskim dokumentima, fotografijama i zapisima koji rekonstruiraju njegov životni put - od formativnih godina i svećeničke službe u Splitu do biskupske službe i tragičnog završetka života. Najveći dio građe za izložbu potječe iz zbirke gospodina Matka Križanca iz Zagreba, koji ju je nesebično ustupio za ovu prigodu, a danas se trajno čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku. Uz navedenu zbirku, izložba uključuje i dokumente te fotografije iz zbirki i arhiva Marija Talajića, Vivian Grisogono, Nikice Carevića, Lukrecije Oman-Dobrić te Nadbiskupskog arhiva u Splitu.

Otvorenje izložbe je moderirala voditeljica Sveučilišne galerije Helena Trze Jakelić.