Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
29.1.2022.
Sveučilišna galerija otvorila je svoja vrata Noći muzeja u velikom stilu. Galerija slika
20220128_191621.jpg 20220128_191903.jpg 20220128_192307.jpg 20220128_193010.jpg 20220128_193718.jpg 20220128_195821.jpg 20220128_203327.jpg

Noć muzeja 2022. u Sveučilišnoj galeriji krenula je s prvog kata uz sjećanje na Antu Kaštelančića i izložbu "S ponistre se vide jedra". Izložba je jedna u nizu likovnih projekata Sveučilišta u Splitu i Sveučilišne galerije kojim se apostrofira važnost čuvanja sjećanja na splitske profesore, umjetnike i pedagoge koji su ostavili trag u važnim epohama likovnog i kulturnog života grada Splita te mu priskrbili zasluženo umjetničko poštovanje. Jedan od tih velikana svakako je Ante Kaštelančić, jedan od osnivača Škole za primjenjenu umjetnosti 1947. u Splitu. Osnivač je i katedre za likovnu umjetnost pri Pedagoškoj akademiji u Splitu 1957. godine kojoj je dao pečat i legitimitet kao dugogodišnji profesor, sve do umirovljenja 1977. godine.

Koloritnu izložbu predstavio je Igor Brešan, a apsolutnu pozornost posjetitelja držale su dogodovštine proizašle iz prijateljstva upravo naratora i umjetnika. Vidovićev učenik, ali i antipod, umjetnik s jedrima kao vječnim motivom i ljubičastim paspartuima, direktan, strastven, čovjekoljubiv, pomalo sujevjeran, ekstravagantan i šarmantan, u žutom džemperu i sjede kose plijenio je pažnju svojom pojavom gdje god da se pojavio, "a jedra su mu postala duhovna vertikala na kojima je bio raspet sa svim svojim nevoljama, traženjima i društvenim perspektivama" zaključio je Igor Brešan.

Sveopće odobravanje izazvao je rektor Ljutić zapitavši prisutne postoji li zapravo itko tko ne želi sliku Ante Kaštelančića. I nije li to najveća vrijednost ovog umjetnika, ta lijepa umjetnost koja nas tako zaokuplja? U našem okruženju, nastavio je rektor, živjeli su umjetnički gorostasi poput Kaštelančića koji su utemeljili našu Umjetničku akademiju. Akademiji je 25 godina, a umjetnici koje je dala stoje bok uz bok najboljima na svjetskoj razini, zaključio je rektor.

Izložba "S ponistre se vide jedra" je organizirana zahvaljujući susretljivosti obitelji Kaštelančić, a ostaje otvorena do 21. veljače 2022.

 

U 20:00 sati posjetitelji su zakoračili u potpuno drugačiju dimenziju, točnije zaronili su u podmorje otoka Žirja gdje se prije gotovo 2,5 tisuće godina dogodio brodolom čiju je tajnu more čuvalo sve do ljeta 2015. godine.

Iako nikada sa sigurnošću nećemo znati od kamo je krenuo ovaj brod, gdje je trebao stići i jesu li mu se putnici uspjeli spasiti, više od dvije tisuće godina usnule amfore svojevrsna su vremenska kapsula za naše arheologe, restauratore i konzervatore. Izložbu KUD' PLOVI OVAJ BROD? predstavio je doc. dr. sc. Vedran Barbarić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji je istaknuo kako je ova izložba ujedno i materijalizacija suradnje arheologije i povezanih znanstvenih disciplina i koliko je važno upoznavati, proučavati i prezentirati povijesnu baštinu.

Vrijednost ovog lokaliteta je upravo u vremenu iz kojega datira i jedini je sačuvani brodolom iz tog razdoblja. Pronađene amfore po obliku jedne su od prvih koje su transportirane jadranskim plovnim rutama i smatram da je ispravna odluka što je brodolom u cijelosti izvađen iz mora, naglasio je Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja Grada Kaštela.

Podvodna arheološka istraživanja vodio je Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstvom dr.sc. Irena Radić-Rossi, dok su konzervatorsko-restauratorski zahvati na arheološkom materijalu provedeni na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Konzervacija keramike započela je 2018. godine, u sklopu nastavnog procesa Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.

Dr.sc. Irena Radić Rossi jedna od troje autora projekta naglasila je između ostalog, vrijednost pronađenog brodoloma, ali i istaknula da je proces dobivanja financijskih sredstava od nadležnog ministarstva toliko dugo trajao da je u međuvremenu podmorsko arheološko nalazište djelomično bilo i opljačkano. Naime, iz podmorja je ukradeno dvadeset cijelih amfora što je zapravo protumačeno kao upozorenje, jer da su htjeli, kradljivci su mogli opustošiti cijeli brodolom te nepovratno i neprocjenjivo osiromašiti hrvatski povijesnu i kulturnu baštinu. Nemili događaj ubrzao je pronalazak financijskih sredstava, iako je početak istraživanja potaknuo vlasnik jedne ljubljanske tvrtke svojom novčanom donacijom.

Kako je brodolom rasut (nalazi se u rasponu od 18 do 38 metara dubine) nije ga bilo moguće konzervirati in situ odnosno prekriti zaštitnim mrežama na samom lokalitetu, već je donijeta odluka da će cijeli biti izronjen i konzerviran što je korak po korak vodilo do suradnje s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu i kolegicom Mionom Milišom, prisjetila se profesorica Radić Rossi.

Autori projekta dr.sc. Miona Miliša, doc.v.pred. Filip Rogošić, dr.sc. Maja Miše, zahvalili su svojim kolegama, a posebno studentima koji imaju privilegij studirati na Sveučilištu i na geografskom prostoru koji obiluje tolikom brojem materijalne baštine koju ne samo da treba konzervirati, već i pronaći te istražiti. Profesorica Miliša naglasila je kako je važnost izložbe na prezentaciji restauriranih artefakata te znanstveno istraživačkom, kao i stručnom postupku u radu.

Rektor, prof.dr.sc. Dragan Ljutić čestitao je 25. godišnjicu Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu te prepustio riječ dekanu Akademije Edvinu Dragičeviću, koji je zahvalio kolegama sa zadarskog i splitskog sveučilišta na nastanku ove izložbe i otvorio izložbu. "Brod je potonuo, ali teret je na sigurnom" zaključio je simbolično dekan Dragičević.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2022.

Program Noći muzeja 2022. moderirala je, a izložbe organizirala i koordinirala voditeljica Sveučilišne galerije Helena Trze Jakelić.

 

 

Sve novostiSljedeća

Imate pitanje? Tu smo!