Uoči 25. Tjedna mozga u Hrvatskoj, koji se ove godine obilježava od 16. do 22. ožujka, u Muzeju Sinjske alke održan je simpozij pod nazivom Tjedan mozga u Sinju, a pratio ga je i veliki broj zainteresiranih građana. Održavanje simpozija u Sinju iniciralo je troje vrsnih znanstvenika, rođenih Sinjana, prof. emeritus Marijan Klarica, izv. prof. dr. sc. Vlasta Đuranović, te prof. dr. sc. Anđelko Vrca.
Simpozij je održan u suradnji s Hrvatskim institutom za istraživanje mozga HIIM, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Zavodom za neuroznanost MEF-a Split, medicinskim fakultetima u Zagrebu i Splitu, Klinikom za dječje bolesti Zagreb te Maticom hrvatske Ogranak Sinj - odjela medicinskih znanosti i Hrvatskog liječničkog zbora, Viteškog alkarskog društva Sinj i Grada Sinja.
Sudjelovalo je 36 vodećih stručnjaka iz područja temeljne neuroznanosti, neurologije, neuropedijatrije i neurorehabilitacije te suradnih struka psihologije, logopedije, psihijatrije, fizijatrije iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Izmijenili su novija saznanja o razvoju mozga i poremećajima živčanog sustava, posebno u digitalnom okruženju, utjecaju umjetne inteligencije na razvoj mozga, ponašanje i učenje koja mogu pomoći u rješavanju svakodnevnih kliničkih problema neuropedijatrijske i odrasle dobi.
Stručno usavršavanje
Održano je i stručno usavršavanje za liječnike obiteljske i školske medicine, neurologe, neuropedijatre, neuroradiologe, neurokirurge, neuroznanstvenike, psihijatre, fizijatre te specijalizante svih navedenih specijalnosti, kao i suradnih struka, psihologe, logopede, edukacijske rehabilitatore.Jedan od predavača bio je akademik Ivica Kostović, s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je i inicirao održavanje Tjedna mozga u Hrvatskoj.
"Treba ojačati svijest o potrebi istraživanja i razumijevanja mozga i, normalno, liječenja duševnih, neuroloških i neurorazvojnih bolesti. Svrha održavanja Tjedna mozga jest da široj javnosti prenesemo što je novo u istraživanju mozga. Mozak je najsloženiji sustav i ne možemo reći da znamo sve o funkcijama mozga. Mi smo u Hrvatskoj, prije nego druge europske zemlje proglasili dekadu mozga u Hrvatskoj, a onda smo rekli da imamo stoljeće uma, što je logično, jer još smo daleko od toga da spoznamo sve o ljudskom umu, a pogotovo o poremećajima. Sada, u vrijeme umjetne inteligencije, nećemo zaboraviti da je zapravo prirodna inteligencija to što resi homo sapiensa, nas", kazao je akademik Kostović, koji je istaknuo kako je s veseljem došao na simpozij u Sinj.
On smatra da je organizacijom simpozija u Sinju napravljen iskorak, jer su se do sada simpoziji održavali u sveučilišnim gradovima.
"Najvažnije je brinuti o razvoju mozga dječice još u vrtiću. U toj dobi dijete ima najviše funkcionalnih kontakata, uči se empatiji i socijalnom ponašanju. Ne manje značajno je i rano djetinjstvo i prve godine u školi, jer sve što se emocionalno dogodi, dogodi se u tim prvim godinama, a onda dalje te intelektualne i kognitivne sposobnosti rastu i logično je da nisu gotove ni s 18 godina, jer naš mozak sazrijeva do tridesete godine', kazao je akademik Kostović.
Važne godišnjice
Među brojnim sudionicima koji su pratili simpozij bio je i veliki broj znanstvenika i studenata s Medicinskog fakulteta u Splitu, čija je dekanica, prof. dr. sc. Renata Pecotić, istaknula kako je taj fakultet izrastao u najbolji fakultet Splitskog sveučilišta. Podsjetila je da je fakultet s radom počeo 1974.godine, kada je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovao dvogodišnji studij u Splitu, da bi se 1997. godine osamostalio i postao samostalna sastavnica Splitskog Sveučilišta. Danas ima vrlo istaknute i znanstvenike i kliničare."Sljedeće godine ćemo proslaviti 30 godina Medicinskog fakulteta i 25 godina našeg Zavod za neuroznanost, čiji je predstojnik od samih početaka profesor Zoran Đogaš. S našim malim timom bavimo se tim specifičnim područjem neuroznanosti i neurofiziologijom disanja u budnosti i spavanja u anesteziji. Taj dio medicine približavamo javnosti, praktički najmlađima u vrtićima, osnovnim školama, srednjim školama i studentima, pa smo tako gostovali i u ovom kraju, u osnovnoj školi u Hrvacama.
Neuroznanstvenik, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, predstojnik Zavoda za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu, dotaknuo se i suradnje Sveučilišta u Splitu i Grada Sinja te Viteškog alkarskog društva Sinj.
"Tjedan mozga u Sinju je prekrasna inicijativa i naravno svim srcem i dušom podupiremo ovaj događaj. Dobro je da budemo i u manjim sredinama, izvan glavnih centara u Hrvatskoj, Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka. Medicinski fakultet u Splitu već 25 godina radi Tjedan mozga i veseli nas što smo u Splitu obilježili Svjetski dan spavanja, gdje smo promovirali studente specijalističkog studija Medicina spavanja, odnosno Sleep medicine na engleskom jeziku. Ne može biti bolje', kazao nam je prof. dr. sc. Đogaš, koji je na simpoziju govorio o važnosti spavanja i ritmu u mozgu.
"Teme obrađene na ovom seminaru su iz temeljnih znanosti, a bez njih nema ni kliničkih znanosti, niti liječenja, niti dijagnostike naših pacijenata. Tako su obrađene teme iz temeljne neuroznanosti, zatim iz naše klinike, poremećaji pokreta, hoda, tikovi koji se javljaju kod djece, hipoksično-ishemijska oštećenje mozga, kao i umjetna inteligencija i korištenje umjetne inteligencije u medicini, pozitivne i negativne strane te umjetne inteligencije, a poseban jedan mini simpozija je bio posvećen utjecaju digitalizacije, ekrana na razvoj mozga djeteta, koje su negativne strane, iako ima i nekih pozitivnih elementa", kazala nam je voditeljica i organizatorica Tjedna mozga u Sinju, prof. dr. sc. Vlasta Đuranović.
Foto: Petar Malbaša



