Piše Gordana Alfirević
U sklopu manifestacije Knjiga Mediterana, koju tradicionalno organiziraju Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u petak, 10. listopada, u dvorani Književnog kruga Split predstavljena je knjiga „Politika i pravo u borbi za sud“ autora Arsena Bačića i Petra Bačića, profesora na Pravnom fakultetu u Splitu. Događaj je okupio brojne ljubitelje književnosti, prava i povijesti, a o knjizi su govorili akademik Nenad Cambi, predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović i predstojnik Zavoda za pravnu povijest i rimsko pravo na splitskom Pravnom fakultetu prof. dr. sc. Željko Radić.
U sklopu manifestacije Knjiga Mediterana, koju tradicionalno organiziraju Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u petak, 10. listopada, u dvorani Književnog kruga Split predstavljena je knjiga „Politika i pravo u borbi za sud“ autora Arsena Bačića i Petra Bačića, profesora na Pravnom fakultetu u Splitu. Događaj je okupio brojne ljubitelje književnosti, prava i povijesti, a o knjizi su govorili akademik Nenad Cambi, predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović i predstojnik Zavoda za pravnu povijest i rimsko pravo na splitskom Pravnom fakultetu prof. dr. sc. Željko Radić.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović istaknuo je da autori u knjizi nastoje dati objektivan i analitičan prikaz odluka najviših sudova koji se odnose na diobu vlasti i odnos prava i politike u komparativnom ustavnom pravu. „Takve odluke najjednostavnije se mogu definirati kao znameniti sudski predmeti koji imaju ne samo pravno, već i povijesno značenje. One su mjesto susreta prava i politike“, rekao je Šeparović.
Knjiga, dodao je, donosi teoretski prikaz odnosa prava i politike te najvažnije odluke američkog, britanskog, francuskog, njemačkog, europskih i hrvatskog suda. „Posebno me veseli što autori nisu upali u zamku političkog aktivizma, što je, nažalost, sve češće u društvenom i akademskom životu. Umjesto toga nude objektivan prikaz odnosa prava i politike, a zaključke prepuštaju čitatelju“, kazao je.
Govoreći o odnosu ustavnog sudovanja i politike, Šeparović je naglasio da su nove demokracije često bile krhke tvorevine, no s vremenom se učvrstila svijest o važnosti ustavnog sudstva u jačanju demokracije i političke stabilnosti. „Ustavno sudstvo često frustrira političke faktore jer ograničava vladavinu većine, ali istodobno omogućuje manjinama da traže napredak. Time spašava većinsku demokraciju od nje same“, poručio je.
Istaknuo je kako je hrvatski Ustavni sud tijekom tri desetljeća postojanja pokazao da ima potencijal davati zamah demokratskim kretanjima, unatoč kritikama „onih koji bi htjeli oblikovati raspravu o Ustavu na način koji uskraćuje legitimitet idejama jednakosti, ravnopravnosti i slobode“.
Teško je postići potpunu harmoniju između potrebnog i postojećeg. Optimalni suodnos, međutim, nije lako ostvariti pogotovo u uvjetima izrazite polariziranosti društvene zajednice oko svjetonazorskih, moralnih i gospodarskih pitanja. U takvim uvjetima nerijetko dolazi do nepovjerenja u temeljne vrijednosti i institucije društva. Ono je to izraženije ako neki zakon ne odgovara očekivanjima određene društvene grupe pa se osjećaju iznevjerenima. Na sceni je sindrom iznevjerenih očekivanja i svaka odluka koja ne odgovara tim očekivanjima za njih je neprihvatljiva pa biva podvrgnuta oštrim raspravama i napadima. Razumljivo je da pritom dovode u pitanje autoritet i vjerodostojnost institucije koja je odluku donijela - kazao je Šeparović.
Prebacivanje odgovornosti
Prebacivanje odgovornosti
Dodao je kako se u takvim okolnostima na Ustavni sud često prebacuje odgovornost za rješavanje dubokih društvenih prijepora:
Od Ustavnog suda se očekuje da bude svojevrsni medijator društvenih zbivanja i da svojim odlukama posreduje u kompleksnim gospodarskim, socijalnim, moralnim i svjetonazorskim pitanjima - rekao je, upozorivši da se sve više naslućuje pojava judicijalizacije politike, što predstavlja izazov za sve sudove, osobito u vremenu kada građani gube povjerenje u političare i institucije države.
Govoreći o primjerima koje su autori istaknuli, Šeparović je naveo da se Ustavni sud bavio predmetima koji utječu na sve građane i aspekte javnog života od ocjene ustavnosti Zakona o prekidu trudnoće i Zakona o udomiteljstvu te u vezi s tim udomljavanja od strane istospolno orijentiranih osoba, preko referendumskih inicijativa „Narod odlučuje“ i „Istina o Istanbulskoj“, do predmeta vezanih uz pandemiju, lex Agrokor i konverziju švicarskih franaka.
Ustavni sud je često morao arbitrirati u pitanjima koja duboko dijele društvo i pokazao da zna balansirati između načela i pragmatizma - naglasio je.
Snimio: Božidar Vukičević /Cropix
Snimio: Božidar Vukičević /Cropix
