Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
30.3.2022.
U Sveučilišnoj galeriji otvorena izložba Roberta Budora Galerija slika
277447121_1576235592754610_5575019645053853592_n.jpg 277488582_1576235836087919_5705434229544140567_n.jpg 277505004_1576232702754899_5528582518562837368_n.jpg 277525285_1576234582754711_8011319378051652406_n.jpg 277585031_1576234226088080_8542718702400732483_n.jpg IMG_9870.JPG IMG_9884.JPG IMG_9911.JPG IMG_9912.JPG IMG_9917.JPG IMG_9922.JPG IMG_9950.JPG IMG_9951.JPG

U svečanoj atmosferi u društvu autora sinoć u 19 sati otvorena je izložba crteža akademskog slikara Roberta Budora. Izložbom se predstavila autorova donacija crteža iz Ciklusa Maslina koju je darovao Grafičkoj zbirci Sveučilišne knjižnice Sveučilištu u Splitu.

Maslina je poput majke, uvijek tu bez obzira na sve, čeka da te podari i zaštiti… djelić je poznate priče iz vremena težaka. Upravo tako čekala je sve posjetitelje na otvorenju izložbe u Sveučilišnoj galeriji, Budorova Maslina. I dok se ugodno društvo pomalo sakupljalo ne bi li pozdravilo umjetnika i njegovo djelo, oni koji su uranili primicali su se izloženim djelima i onda trenutak kasnije udaljavali, pa opet primicali… jer puni su iznenađenja crteži Roberta Budora. Svjetlo koje se probija, magla koja nadolazi, spletene grane maslina, međe koje ih obavijaju…

Na radost okupljenih, auditoriju se obratio izv. prof. dr. sc. Vladimir Rismondo, sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Između ostalog fokusirao se na crtački opus Roberta Budora.

Budorovim radovima za početak ne treba niti potpis, jer su do te granice obilježeni njegovim autorskim rukopisom da ih je teško, ako ne i nemoguće zamijeniti za bilo što drugo. Pišući tekst za katalog izložbe pokušao sam organizirati Budorove crteže propuštajući ih kroz različite programe te pokušavajući tako izolirati neka njihova obilježja koja ostaju u takvim kontekstima nepromjenjiva. Na svoje iznenađenje primijetio sam kako se Budorovi radovi gotovo uopće ne mijenjaju neovisno o mijenjanju grafičkog konteksta. Ta činjenica ne upućuje samo na već spomenuti autorski rukopis našeg autora, već i na zapažanja kako su ti crteži doslovce crteži da je od njih nemoguće kreirati bilo što drugo. Ovo se može činiti banalnim zapažanjem, ali skrećem pažnju da suština crteža počiva upravo na izolaciji crta kao ultimativnog oružja Kao što bi to veliki hrvatski slikar, pok. Ante Kaštelančić naglasio "svako sredstvo osim crte suvišno je crtežu, a crta multiplikacijom može nadomjestiti sve ostalo". Zato, kaže Kaštelančić, treba crtati bez brisanja i dodatnih  korekcija s obzirom da svaka nova crta korigira ili nadopunjuje postojeću staru. Upravo na tom, doista dubokom, shvaćanju medija počiva i tajna Budorovog crteža, odnosno njegove autorske nezamjenjivosti. Taj se crtež utemeljuje na stalnom istraživačkom dodavanju crtanih elemenata, a multiplikacija tih crta u jednom trenutku naprosto prestaje. Taj trenutak kad se sve u prirodi i u crtežu zaledi sasvim je vidljiv u ovom ciklusu Maslina. Ne da se objasniti nikako drukčije, nego časom kada dolazi do suglasja među crtežima kao autorovom čitanju motiva, u ovom slučaju staroj maslini, i motiva koji, s druge strane, čita autor.

U tom međusobnom prepoznavanju stabla masline Roberta Budora, koje je autoru omogućilo da izvuče suštinu ne samo vlastita crteža, već crteža kao medija, nalazim razlog zašto je o ovim crtežima moguće govoriti kao o umjetničkim djelima. Nema sumnje, govoreći sa stajališta teorije medija, umjetničko je djelo ono koje kroz neki medij šalje pojedinačnu poruku o suštini tog istog medija.

Naknadna autorizacija, nije trebala ni Anti Kaštelančiću ni Marinu Tartagli, a ne treba, ni Robertu Budoru, majstoru crteža. Ne zato što je nacrtao maslinu, već zato jer je maslinu istaknuo da preko njegovih radova kaže što je crtež uopće, zaključuje Vladimir Rismondo.

Ravnateljici Sveučilišne knjižnice, Ani Utrobičić, pripala je čast otvoriti izložbu. Gospodinu Budoru zahvaljujem na uistinu velikoj donaciji, jer se radi o 44 crteža iz ciklusa Maslina i uvjeravam ga da će njegovi crteži, ta njegova djela, biti adekvatno pohranjena u Sveučilišnoj knjižnici i sačuvana za buduće generacije te dostupna svima koji budu zainteresirani. Također se nadam da će se suradnja između Sveučilišne galerije i Sveučilišne knjižnice i dalje nastaviti i da će drugi autori koji budu izlagali u ovom prostoru prepoznati važnost da su ova djela pohranjena u Sveučilišnoj knjižnici kako bi bila dostupna za buduće generacije.

Podsjetila je prisutne kako ova donacija predstavlja važan korak u daljnjoj izgradnji grafičke zbirke Sveučilišne knjižnice u Splitu. Naime, ta zbirka se počela stvarati već od samog osnutka Knjižnice 1903. godine . Međutim, do samog preseljenja u nove prostore Sveučilišne knjižnice nije imala adekvatan smještaj za pohranu. Ona to u ovom trenutku ima i vjerujem da će se zbirka i dalje uspješno razvijati, poručuje ravnateljica Sveučilišne knjižnice.

Otvorenje izložbe moderirala je Helena Trze Jakelić, voditeljica Sveučilišne galerije.

Posjetitelji u izložbi mogu uživati 10. travnja 2022.

 

 

Sve novostiSljedeća

Imate pitanje? Tu smo!