Piše: Diana Barbarić
U Splitu nikad nije bilo ovoliko stranih studenata, a velike zasluge za to ima Odjel za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu. Počeo je s radom 2000. godine, a Ana Ćosić, njegova iznimno susretljiva voditeljica, tamo je od 2007. godine i dobro zna kako su skromno izgledali ti počeci rada.
Pamti da su 2009. godine prve naše studente uputili na Erasumus, a nikada neće zaboraviti ni prvih šestero stranih studenata koji su dvije godine kasnije stigli na Sveučilište u Splitu. Među njima je bilo pet Slovenaca i jedan Portugalac. Bili su im poput obitelji, pa nije čudo da se glas o iznimnom Erasmus iskustvu u Splitu brzo proširio. Ekspanzija je uslijedila nakon doba "korone". Sada imaju godišnje oko 600 dolaznih studenata, od njih preko 40 i iz trećih zemalja, dok je većina ipak iz EU-a.
Kako Ana ističe, njihov Odjel važna je poveznica Sveučilišta u Splitu s međunarodnim akademskim okruženjem. Kroz razvoj suradnje s partnerskim ustanovama u zemlji i inozemstvu aktivno doprinosi internacionalizaciji Sveučilišta te jačanju njegove prisutnosti na europskoj i svjetskoj obrazovnoj sceni.
Poseban naglasak stavljen je na poticanje međunarodne mobilnosti studenata, nastavnika i administrativnog osoblja, kao i na sudjelovanje u brojnim međunarodnim projektima i programima.
Najprepoznatljiviji su, naravno, po provedbi Erasmus+ programa, kroz koji svake godine financiramo mobilnosti studenata i osoblja u zemlje EU i šire. U projektnoj godini 2025. Sveučilištu u Splitu na raspolaganju je bilo oko 2,5 milijuna eura za Erasmus+ mobilnosti i projekte suradnje.
Na provedbi ovih inicijativa, uz nju, radi tim od osam žena: Sanja Mikačić Grubišić, Maja Rakela (trenutno je na rodiljnom dopustu pa je mijenja Marija Lerotić), Snježana Veršić Bejo, Ana Marinović, Tea Knez, Josipa Bartulović, Filipa Jelaska i Željka Kovačević.
U sklopu Odjela za međunarodnu suradnju djeluje i SEA-EU ured, zadužen za koordinaciju aktivnosti unutar alijanse Europskog sveučilišta mora (SEA-EU). Tim predvodi Gordana Dujmović, uz kolegice Jelenu Saraga Ljoku, Mateu Plazonić i Martu Vržinu, a na čelu nam je prorektor za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom, prof. dr. sc. Zoran Đogaš.
- Veliku podršku u provedbi svih naših inicijativa pružaju Erasmus+ i SEA EU koordinatori na razini sastavnica kojima se ovim putem posebno zahvaljujem, ne propušta spomenuti Ana Ćosić, a zahvaljuje i rektoru prof. dr. sc. Draganu Ljutiću čiju su podršku također imali.
Na koji način Ured pomaže studentima u pripremi za odlazak i dolazak na razmjenu?
- Naš ured je centralno mjesto s kojeg se koordiniraju Erasmus+ aktivnosti. Zaduženi za komunikaciju s Agencijom za mobilnost i programe EU, komunikaciju s partnerima, sastavnicama Sveučilišta, kao i krajnjim korisnicima - studentima i osobljem Sveučilišta u Splitu. Sve informacije koje primamo širimo dalje svim komunikacijskim kanalima i kroz mrežu koordinatora na sastavnicama. Raspisujemo natječaje za mobilnost i pružamo podršku prilikom prijave kandidata, održavamo informativne dane, surađujemo sa studentskim udrugama, osobito s udrugom Erasmus Student Network (ESN) Split koja pruža podršku u informiranju studentske populacije i aktivnostima integracije dolaznih studenata. Na raspolaganju smo svim zainteresiranima za upite kako bismo im približili sve mogućnosti koje Erasmus+, Alijansa SEA EU i ostali programi nude, a naša vrata u centru grada u Sinjskoj 2 su im uvijek otvorena ako se žele osobno doći informirati.
Kakav je interes za Erasmus+ programe među našim studentima?
- Interes za međunarodnu mobilnost kontinuirano raste, a sve više studenata prepoznaje vrijednost iskustva studiranja i usavršavanja u inozemstvu. Vrste mobilnosti koje su studentima na raspolaganju su zaista raznolike i svatko može pronaći nešto za sebe. Često se bojimo da je terminologija kojom se služimo u komunikaciji Erasmus+ mogućnosti za studente možda zbunjujuća pa ću probati na najjednostavniji mogući način predstaviti što im je sve na raspolaganju.
Studentske mobilnosti dijelimo na one u svrhu studija i stjecanja ECTS bodova i one u svrhu stručne prakse, gdje ECTS bodovi nisu uvjet, nego je naglasak na vještinama. Obje mogu biti dugoročne u trajanju od dva mjeseca do godine dana, odnosno kratkoročne, od pet do 30 dana.
Studenti mobilnost mogu ostvariti u programskim zemljama (EU + Norveška, Turska, Island, Lihtenštajn, Srbija, Sjeverna Makedonija) i partnerskim zemljama diljem svijeta. Točni uvjeti za sve vrste mobilnosti su u natječajima koji se objavljuju na web stranici Sveučilišta, a prenose se na web stranicama sastavnica. Studenti samo trebaju znati što otprilike žele, a mi ćemo ih uputiti na odgovarajuću opciju i natječaj.
Natječaji za mobilnost su u pravilu stalno otvoreni do isteka sredstava, s izuzetkom natječaja za dugoročnu studijsku mobilnost koji se objavljuje dva puta godišnje i to u veljači i u lipnju.
Odakle najviše dolaze strani studenti na razmjenu u Split i što ih najviše privlači?
- Među dolaznim studentima najzastupljeniji su oni iz Španjolske, Poljske, Portugala i Njemačke. Mnogi od njih nikada ranije nisu bili u Hrvatskoj pa im je Split kao destinacija zanimljiv. Od studenata sa sjevera čujemo da ih je najviše privuklo sunce i more, dok studenti s juga Europe kažu da su htjeli otići negdje gdje će se osjećati kao doma.
Koji su studiji ili područja najpopularniji među dolaznim Erasmus studentima?
- Svakog semestra najveći broj studenata upisuje Ekonomski fakultet, a slijede Sveučilišni odjel za stručne studije, Filozofski fakultet te FESB. Prema tome bi najzastupljenjije područje bilo Business and administration. Broj dolaznih studenata ovisi o broju sporazuma koje sastavnica ima potpisane i o kapacitetu sastavnice i načinu organizacije nastave.
Što im je najveći izazov nakon dolaska? Administracija, jezik, smještaj...?
- Prije dolaska najveći izazov im predstavlja traženje smještaja i administracija, dok nakon dolaska rijetko imaju poteškoća. Kako bismo im olakšali, organiziramo pripremne sastanke dobrodošlice - prvo online prije ljetnih praznika, gdje im pojasnimo sve detalje vezano uz administrativne postupke koje trebaju proći, imaju mogućnost dobiti odgovore na sva pitanja i upoznati članove studentske udruge ESN koja im nudi bogatu podršku, npr. buddy sustav - lokalni student koji pomaže oko rješavanja logističkih i administrativnih pitanja. Po dolasku u Split također imamo fizički sastanak dobrodošlice gdje se svi upoznaju i dobiju još detaljnije informacije.
Traženje smještaja je lakše za jedan dio studenata, njih 50, za koje smo osigurali smještaj u studentskim domovima. Tu imamo jako dobru suradnju sa Studentskim centrom. Oni koji žele malo dublje uroniti u lokalnu zajednicu, upisuju tečaj hrvatskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu koji je za studente besplatan.
Gdje najčešće odlaze studenti iz Splita na Erasmus?
Top 5 zemalja odlaznih studenata u tekućoj akademskoj godini su Španjolska, Italija, Njemačka, Portugal i Austrija.
Sad se razvijaju i kratkoročni programi mobilnosti. O čemu se tu radi?
- Kratkoročne mobilnosti su uvedene u Erasmus+ kako bi se njegova uključivost podigla na veću razinu i kako bi program bio dostupan što je moguće većem broju studenata.
Pokazalo se da tradicionalna semestralna razmjena, ili kako studenti znaju reći "normalni Erasmus", nije uvijek moguć za sve kategorije studenata. Stoga kroz kratko međunarodno iskustvo mogu isprobati mobilnost, a potom se odlučiti na dužu razmjenu.
Trenutno najpopularniji oblik kratkoročnih mobilnosti su Erasmus+ kombinirani Intenzivni programi, skraćeno BIP. Radi se o kombiniranoj mobilnosti koja se sastoji od obvezne fizičke komponente koja u pravilu traje jedan radni tjedan, odnosno pet dana, te obvezne virtualne komponente, koja se može održati prije, tijekom ili nakon fizičke. Ovi kratki intenzivni programi studentima pružaju mogućnost učenja, timskog rada i umrežavanja s profesorima i kolegama studentima iz različitih zemalja, a mogu ostvariti najmanje 3 ECTS boda.
Što biste poručili studentima koji razmišljaju o Erasmus programu, ali još uvijek oklijevaju?
- Neka se za početak povežu sa studentima koji su već bili na mobilnosti. Izvrsnu priliku za to će imati ako se uključe u volontiranje u studentskoj udruzi ESN Split gdje će moći upoznati domaće i strane studente s iskustvom mobilnosti, sudjelovati u organizaciji brojnih događanja i biti dijelom međunarodnog okruženja i prije nego se odluče prijaviti za mobilnost. Naši studenti koji su bili na mobilnosti najbolji su ambasadori programa, a na našem webu mogu pročitati brojna svjedočanstva. Papirologije i birokracije oko prijave na natječaj se ne trebaju bojati. To im mogu posvjedočiti oni koji su jednom prošli proceduru jer nam se uvijek ponovno vraćaju i žele maksimalno iskoristiti sve mobilnosti na koje imaju pravo, a to je ukupno 12 mjeseci na svakoj razini studija! Na stručnu praksu čak mogu otići i u roku od 12 mjeseci nakon diplome, uz obveznu prijavu prije obrane diplomskog rada.
Na koncu, koliko međunarodna suradnja doprinosi vidljivosti i razvoju Sveučilišta u Splitu?
- To je jedan od ključnih čimbenika razvoja i prepoznatljivosti Sveučilišta u Splitu. Kroz partnerstva s inozemnim sveučilištima, sudjelovanje u europskim projektima i programima mobilnosti te aktivnosti unutar alijanse SEA-EU, združene studije i zajedničke projekte, Sveučilište jača svoju međunarodnu vidljivost i pozicionira se kao aktivan dio europskog akademskog prostora.
Takva suradnja studentima i zaposlenicima otvara mogućnosti za razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse i doprinosi kvaliteti studijskih programa, znanstvenog rada i istraživanja. Međunarodne aktivnosti također povećavaju atraktivnost Sveučilišta za strane studente i partnere te doprinose stvaranju otvorenog, suvremenog i međunarodno orijentiranog akademskog okruženja.
Svako međunarodno događanje organizirano u Splitu, kao i sudjelovanje naših predstavnika na međunarodnim skupovima, pridonosi većoj vidljivosti Sveučilišta u Splitu te potiče razvoj i jačanje naše akademske zajednice. U tijeku je pilotiranje inovativnog koncepta MCTS koji će predstavljati iskorak u priznavanju mobilnosti za studente, nastavnike i nenastavno osoblje. Vjerujemo da će ovo dodatno podignuti međunarodnu vidljivost našeg Sveučilišta.
Foto: Nikola Brboleža/Cropix
