Sudbina splitske Poljudske ljepotice posljednjih je mjeseci jedna od glavnih tema u gradu. Iako konačna odluka još nije donesena, a sve se češće u javnom prostoru može čuti kako se naginje prema opciji rušenja stadiona i izgradnje novog. No, najnoviji istup građevinske struke pokazuje da priča nije ni približno zaključena, dapače, otvorena su brojna pitanja na koja zasad nema jasnih odgovora.
Upravo zato je na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu 1. travnja 2026. održan stručno-znanstveni okrugli stol pod nazivom Dekonstrukcija Poljuda, koji je okupio niz domaćih i međunarodnih stručnjaka i sve to u organizaciji Zajednice udruga inženjera Splita i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.
Skup je moderirao dekan FGAG-a prof. dr. sc. Neno Torić, a sudjelovali su prof. dr. sc. Dražan Jozić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Slobodan Kašić s Instituta za tehnologiju Karlsruhe, prof. dr. sc. Lovro Krstulović Opara s FESB-a, kao i predstavnici projektantskog i građevinskog sektora poput Slavena Novinca iz tvrtke MAX-ING, Ante Runjića iz Ureda Runjić te Zorana Zaratin Vušković iz UOIG-a Split i prof.dr.sc. Slobodan Kašić, biro Harrer Ingenieure, Njemačka.
Na okrugli stol bili su pozvani kao panelisti, ali se nisu odazvali i prof.emer. Ante Mihanović, prof.emer. Bernardin Peroš, te Veljko Nižetić, dipl.ing.građ. (Strabag d.o.o.), no bili su tamo predstavnici Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, stručnjaci iz područja betonskih i čeličnih konstrukcija, predstavnici strukovnih udruga, te drugi zainteresirani sudionici.
Prema izvještaju koji smo dobili od dekana FGAG-a, okrugli stol je organiziran na zahtjev Zajednice udruga inženjera Splita od 18. ožujka 2026. Osim predstavnika Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije na okrugli stol pozvani su ovlašteni inženjeri i stručnjaci iz područja betonskih i čeličnih konstrukcija kao i tehnologije materijala te predstavnici strukovnih udruga iz Zajednice udruga inženjera Splita.
Na okruglom stolu su razmotrene dosadašnje stručne i javne izjave vezane uz stanje konstrukcije stadiona Poljud, uključujući mišljenja istaknutih stručnjaka iz područja građevinarstva.
Istaknuto je kako je stadion izgrađen prije skoro 48 godina te da kroz proteklo razdoblje nije bio adekvatno održavan, a što je rezultiralo vizualno lošim stanjem konstrukcije, a naročito nakon nevremena iz ljeta 2025. godine kad je oštećen pokrov od polikarbonata (lexan).
Sudionici su se složili da trenutno stanje konstrukcije nije zadovoljavajuće te da zahtijeva ozbiljan stručni pristup i daljnju analizu postojeće konstrukcije uz detaljne istražne radove na istoj.
Posebno je naglašeno kako su pojedine javne izjave, u kojima se tvrdi da je konstrukcija zbog zamora neodrživa i da nije moguće njezina rekonstrukcija, preuranjene i nedovoljno stručno utemeljene, te da se moraju dokazati provedbom kvalitetnih istražnih radova.
Zaključci
Sve to je rezultiralo zaključcima.Prvi je da postoje indikacije da konstrukcija stadiona nije u optimalnom stanju zbog nedostatka sustavnog održavanja, a to se naročito odnosi na čeličnu krovnu konstrukciju izvedenu u MERO sustavu.
Uočen je određeni broj montažnih vijaka za koje se može pouzdano utvrditi da su oštećeni najvjerojatnije zbog značajne korozije istih te da više ne ispunjavaju svoju zadaću.
Iz javno dostupnih podataka, da se zaključiti da je osnovna betonska konstrukcija i sustav prednapregnutih kabela u projektiranom stanju uz djelomična površinska oštećenja betonskih konstrukcija.
Drugi zaključak je da je zbog općeg značaja gradskog stadiona Poljud, koji je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, jasan interes cjelokupne javnosti za problem sigurnosti i stabilnosti konstrukcije stadiona. Stoga se ovdje ističe da javni istupi koji donose zaključke na nedostatnom broju i kvaliteti informacija nisu poželjni i u javnosti donose osjećaj nesigurnosti i zbunjenosti, dok se u određenim slučajevima te površne i nedokazane teorije uzimaju kao potpuno točne i na osnovu njih se donose vrlo bitne odluke o budućnosti stadiona.
I treći da trenutno nije moguće donijeti konačni stručni zaključak o mogućnostima sanacije konstrukcije, mogućnostima rekonstrukcije, te o potrebi uklanjanja postojeće konstrukcije.
Za donošenje takvih zaključaka nužno je provesti dodatna terenska i laboratorijska istraživanja (istražni radovi), detaljne statičke i dinamičke analize, izradu cjelovitog projekta sanacije ili rekonstrukcije, te izradu projekta održavanja konstrukcije za uporabni vijek građevine.
Tek na temelju navedenih analiza moguće je donijeti odgovornu i stručno utemeljenu odluku o daljnjoj sudbini konstrukcije stadiona.
Preporuke
Nadalje donesene su i sljedeće preporuke, a to je bi bilo poželjno pokrenuti sveobuhvatni program ispitivanja konstrukcije (odnosno istražne radove); izraditi projekt sanacije i održavanja ili projekt rekonstrukcije ovisno o rezultatima provedenih istražnih radova; uključiti interdisciplinarni tim stručnjaka, te se suzdržati se od donošenja konačnih javnih zaključaka bez potpune stručne analize.Navedeni zaključak su sastavili prof.dr.sc. Neno Torić, dipl.ing.građ., dekan FGAG-a i Adela Visković, dipl.ing.građ., predsjednica ZUIS, te ga uputili na znanje Uredu gradonačelnika Grada Splita, Gradskom vijeću, te Ministarstvu kulture i medija RH.
Iako je jasno da Poljud zahtijeva ozbiljnu obnovu ili rekonstrukciju, odgovor na pitanje treba li ga rušiti još uvijek ne postoji. Okrugli stol pokazao je da struka zasad ne podržava brzoplete odluke te da inzistira na dodatnim istraživanjima i argumentima. Struka traži adekvatni interdisciplinarni tim stručnjaka.
Za studentsku populaciju i širu javnost to znači jedno: rasprava o Poljudu tek ulazi u svoju ključnu fazu. Između emocija, politike i ekonomije, upravo bi struka trebala imati zadnju riječ, a ona zasad poručuje da rušenje nije dovoljno opravdano ni argumentirano.
Drugim riječima, sudbina jednog od simbola Splita još je otvorena.
Foto: Cropix
