Prof. emeritus Ognjen Bonacci i prof. dr. sc. Katarina Vukojević dobitnici nagrada Slobodne Dalmacije

Proslava 78. rođendana Slobodne Dalmacije, splitske dnevne novine nacionalnog značaja, i ove je godine bila prigoda da se dodijele nagrade za životna i godišnja ostvarenja u području znanosti, umjetnosti i novinarstva, koje se uručuju zaslužnim pojedincima već više od polovice stoljeća, točnije od 1969. godine. 
Na svečanosti održanoj 17. lipnja u splitskom hotelu „Briig“ okupljenim uzvanicima iz političkog i društvenog života obratili su se direktor Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić, glavni urednik Jadran Kapor te članica Uprave i vlasnica Hanza Medije Ana Hanžeković Krznarić
Ugledna priznanja Slobodne Dalmacije ove je godine zaslužilo dvoje profesora splitskog sveučilišta, dobitnik nagrade „Frane Bulić“ za životno djelo u području znanosti je prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, dok je godišnju nagradu „Kruno Prijatelj“ za znanost dobila prof. dr. sc. Katarina Vukojević s Medicinskog fakulteta.
O Nagradama Slobodne Dalmacije za znanost odlučivao je žiri u sastavu prof. dr. sc. Ivan Pavić (predsjednik), prof. dr. sc. Vlatko Lipovac, prof. dr. sc. Dijana Vican, prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prof. dr. sc. Ivan Urlić.

OBRAZLOŽENJE PROF. EMERITUS DR. SC. OGNJEN BONACCI
Profesor Ognjen Bonacci jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka iz područja hidrologije krša, čiji znanstveni rad karakterizira interdisciplinarni pristup. Povezao je vrlo uspješno inženjerske principe i koncepte s onim geofizičkim, te prije svih hidrogeološkim, geološkim, ekološkim i klimatološkim. Među njegovim najznačajnijim znanstvenim doprinosima su hidrološke metode definiranja površine i granice slivova u kršu, objašnjavanje fenomena ograničenih maksimalnih izlaznih kapaciteta krških izvora te ponašanje podzemnih voda u krškim provodnicima i krškoj matrici kao posljedica intenzivnih oborina.

Nadalje, prvi je u svijetu objavio i objasnio specifično ponašanje naglih poplava u kršu te  kreirao i objavio principe nove interdisciplinarne znanosti koju je nazvao ekohidrologija krša.

Objavio je preko 650 znanstvenih i stručnih radova. Od toga je više od 80 objavljeno u vodećim međunarodnim znanstvenim časopisima, a 170 je prezentirao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima, od kojih je na više od 30 bio pozvani ili glavni predavač. Pritom treba posebno istaknuti prezentiranje hrvatskih krških fenomena svjetskoj znanstvenoj zajednici. Autor je četiri knjige: Hidrologija krša (Karst Hydrology, 1987), Oborine: glavna ulazna veličina u hidrološki ciklus (1994), Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka (2003), Krš bez granica (koautor, 2008).  Njegovi su radovi citirani preko 2740 puta u Web of Science te gotovo 2200 u Scopusu, što ga je svrstalo u 2 posto najutjecajnijih znanstvenika prema studiji o znanstvenoj citiranosti istraživačke grupe Sveučilišta u Stanfordu.

Izradio je i preko 200 studija i projekata iz područja hidrotehnike i hidrologije, od kojih se ističu  njegova rješenja primijenjena za dimenzioniranje brane akumulacije Sidi Jacoub u Alžiru i navodnjavanja u Etiopiji. Temeljem njegove studije o obrani grada Zagreba od poplave brdskim vodotocima Medvednice izveden je sustav obrane od poplava koji danas uspješno štiti grad Zagreb. Zahvaljujući rezultatima koje je postigao u području teorije i prakse hidroloških katastrofa, prvenstveno poplava i suša, japanska je vlada financirala vrijedni petogodišnji hrvatsko-japanski projekt "Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj“. Kroz projekt koji je profesor Bonacci vodio s hrvatske strane,  razvijen je sustav za rano upozoravanje na pilot područjima, održane su brojne međunarodne razmjene znanstvenika te su mladi hrvatski istraživači educirani u Japanu.

OBRAZLOŽENJE PROF. DR. SC. KATARINA VUKOJEVIĆ
Prof. dr. sc. Katarina Vukojević ulazi u red perjanica naše medicinske znanosti. Skromna i samozatajna, ali znanstveno iznimno produktivna. O tome svjedoče brojni znanstveni radovi koje je objavila u najprestižnijim svjetskim časopisima i publikacijama, kao i preko tisuću i tristo citata. Između najrecentnijih radova posebice se drži značajnim i iznimno aktualnim rad „Cerebral Vasoreactivity Evaluated by Transcranial Color Doppler and Breath-Holding Test in Patients after SARS-CoV-2 Infection“, koji u prijevodu na hrvatski jezik glasi: „Procjena moždane vazoreaktivnosti transkranijalnim kolor doplerom i testom zadržavanja daha kod bolesnika nakon SARS-Cov-2 infekcije“.
Područje znanstvenog interesa prof. dr. sc. Katarine Vukojević su ekspresija gena tijekom urogenitalnog razvoja s posebnim naglaskom na prirođene anomalije bubrega i mokraćnog sustava, rani ljudski razvoj, blizak odnos razvojne plastičnosti i novotvorine te translacijska istraživanja u biomedicini.
Prepoznata kao iznimno kvalitetna, odgovorna i kritična znanstvenica u odnosnim temama, imenovana je recenzentom i ocjenjivačem Europske komisije za znanstveno-istraživačke projekte Obzor 2020 i Obzor Europa, zatim članom uredništva brojnih svjetskih časopisa, od kojih se posebno ističe Croatian Medical Journal, hrvatski časopis s međunarodnom reputacijom. Također zbog njene iznimne znanstvene relevantnosti, česta je recenzentica radova koji se objavljuju u vrlo uglednim svjetskim časopisima kao što su International Journal of Molecular Sciences, Biomolecules, Cells i brojnim drugima.
Usporedo sa znanstvenom djelatnosti, prof. dr. sc. Katarina Vukojević je vrlo aktivna i u nastavnoj djelatnosti, držeći predavanja na nizu predmeta dodiplomskim i poslijediplomskim studentima studija medicine medicinskih fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Mostaru.
Uz sve to, prof. dr. sc. Katarina Vukojević vrlo je aktivna i uspješna u pribavljanju domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata u okviru kojih svoj angažman nalaze brojni znanstvenici, posebice mlađi koji tek započinju sa svojom znanstvenom karijerom. Zbog svega toga, ali i brojnih drugih profesionalnih angažmana i postignuća, žiri za znanost Slobodne Dalmacije je zaključio da godišnja nagrada za znanost odlazi u prave ruke. Smatraju je izrazom zahvalnosti za dosadašnje rezultate profesorice Vukojević, ali i poticaj u budućem radu.