Prof. dr. sc. Anita Gudelj je naša današnja sugovornica u znanstvenoj rubrici Razgovor petkom. Radi na Pomorskom fakultetu u Splitu, gdje je nositeljica kolegija Primjena računala, Baze podataka, Računalne mreže, Napredno programiranje te Modeliranje i optimiranje pomorskih prometnih sustava na poslijediplomskom studiju. Od 2011. do 2017. godine bila je voditeljica Katedre za opće i zajedničke predmete. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Optimalizacija sustava s diskretnim događajima primjenom Petrijevih mreža i genetskih algoritama", u znanstvenom području društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija, obranila je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili koautorica više od 50 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima, međunarodnim i domaćim konferencijama. Njezino područje istraživanja usmjereno je na informacijske sustave, osobito na modeliranje i analizu pomorskih sustava te simuliranje i izbjegavanje zastoja i konflikata u sustavima sa diskretnim događajima.

Voditeljica je ERASMUS+ projekta "MareMathics–Inovativni pristup učenju matematike za studente pomorskih studija" i član je CEKOM istraživačkog projekta. Bila je mentorica u izradi jedne doktorske disertacije, a sada je mentorica/komentorica dvije doktorske  disertacije koja je u postupku izrade.

Predsjednica je Odbora za unaprjeđenje kvalitete Pomorskog fakulteta i članica Centra za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu te je i ECTS i ISVU  koordinatorica Pomorskog fakulteta.

U sklopu projekta CEKOM (podrška razvoju centara kompetencija), Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu u suradnji s tvrtkama DIV i "Končar – Električni uređaji" (KEU), radi na projektu "Brodski srednjenaponski sklopni blok 17,5 (BSSB 17,5)",  a Vi ste jedna od članica istraživačkog tima. Možete li nam reći nešto više o projektu i vašoj ulozi u njemu?

Istraživački tim na Pomorskom fakultetu u Splitu radi na projektu CEKOM (podrška razvoju centara kompetencija), koji bi mogao donijeti znatne uštede u pomorstvu i otvoriti vrata domaćim tvrtkama. Tim radi u sklopu sljedeće aktivnosti istraživanja i razvoja: IRA 13: Razvoj i izrada kompaktnog brodskog srednje naponskog sklopnog bloka 15/17,5 (bssb 17,5); voditeljica: izv. prof. dr. sc. Maja Krčum.  Ova aktivnost je realizirala suradnju s tvrtkama DIV i "Končar – Električni uređaji" (KEU).

Istraživački tim na Pomorskom fakultetu u Splitu kroz ovaj projekt želi razviti srednjenaponski rasklopni blok i popratne module uz korištenje znanja iz tehnologije visokog napona. Cilj je izraditi novi visokonaponski sklopni blok za potrebe u pomorstvu, koji bi trebao rezultirati povećanom učinkovitošću sustava i smanjenjem emisije stakleničkih plinova, u odnosu na trenutnu ponudu brodske opreme. Tome će prethoditi izrada modela koji je potrebno analizirati, ispitati i testirati. Tu je i moja uloga  u ovom projektu. Svojim znanjem i vještinama u modeliranju, simuliranju te optimiranju doprinosim odabiru podkomponenti sklopnog bloka.

Voditeljica ste međunarodnog Erasmus + projekta "MareMathics" koji je usmjeren prema razvijanju metodologije učenja matematike za studente pomorskih studija u svrhu poboljšanog usvajanja znanja i ostvarivanja boljih rezultata. Možete li nam predstaviti partnere na projektu, dosadašnje aktivnosti te očekivane ishode projekta?

Projekt MareMathics prvenstveno je usmjeren na popularizaciji matematike na pomorskim visokoobrazovnim institucijama te promjenu percepcije studenata o važnosti znanja matematike za njihove buduće karijere pomoraca. MareMathics pokrenuo je Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu u suradnji s europskim partnerskim visokoškolske institucijama koje provode studijske programe u području pomorstva: Tallinn University of Technology, Estonian Maritime Academy iz Estonije, Latvian Maritime Academy iz Latvije, Polish Naval Academy iz Poljske U projektu kao partner sudjeluje i profesor matematike i fizike Toni Milun.

Cilj projekta je razvijanje inovativne metode učenja matematike za studente pomorskih studijskih programa s ciljem unapređivanju njihovih znanja i vještina iz matematike te postizanju boljih rezultata.  Nastavnici matematike će zasigurno pomoću ovih inovativnih nastavnih metoda uspješno motivirati studente i popularizirati matematiku.

Partneri dvije godinu rade na projektu koji je rezultirao inovativnim i zanimljivim lekcijama iz matematike i statistike, u obliku otvorenih on-line lekcija i videa, potpomognuti aplikacijama, testovima, kvizovima, igricama i obogaćenih razumljivim primjerima primjene matematike u rješavanju različitih problema u pomorstvu.

Na Pomorskom fakultetu u Splitu je u rujnu  2022. održana MareMathics ljetna škola. Okupilo 45 studenata i 15 profesora pomorskih studija iz četiri europske zemlje kako bi proveli skupa pet dana na aktivnostima učenja i poučavanja matematike, s primjenom u pomorstvu. Studenti su imali priliku vidjeti pripremljene materijale praćene predavanjima i vježbama koje su za njih pripremili njihovi profesori. Studenti su ocjenjivali svako predavanje, a temeljem njihovih ocjena, profesori su saznali koliko su dobro obavili svoj zadatak te jesu li potrebne izmjene materijala u njihovom konačnom obliku.

26. i 27. travnja održat će se Teachers' Training događaj u Talinu, Estonija. Na tom događanju će članovi projekta nastavnicima matematike i drugih predmeta gdje je potrebna matematika prezentirati kako koristiti razvijene materijale u nastavnom procesu.   

Zajedničkim aktivnostima, partneri želi potaknuti međuinstitucijsku suradnju te razmjenu iskustava između nastavnog osoblja. Dva znanstvena članka su jedan od rezultata te suradnje.

S obzirom na Vaše značajno iskustvo u provedbi projekata koji se vežu uz unaprjeđenje kvalitete studija i izrade stanadarda kvalifikacija, te da ste na Pomorskom fakultetu predsjednica Odbora za unaprjeđenje kvalitete, možete li se osvrnuti se na to kako postupci osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja doprinose unaprjeđenju nastavne djelatnosti u visokom obrazovanju?

Od procesa osiguravanja kvalitete se očekuje da poboljša temeljnu misiju visoko obrazovnih institucija: poučavanje i učenje, znanstveno-istraživački i stručni rad te aktivnosti koje se odnose na suradnju s vanjskim dionicima i gospodarstvom. Procesi osiguranja kvalitete, posebno praćenje zadovoljstva nastavnika i studenata, kontinuirano usavršavanje stručnih i nastavničkih kompetencija nastavnika, praćenje potreba tržišta rada, suradnja s gospodarstvom, akreditacija studijskih programa, rezultira kvalitetnijim nastavnim planovima i programima, poboljšanim metodama poučavanja, uvjetima i resursima za učenje te mehanizama praćenja uspješnosti studenata.

Interno osiguranje kvalitete pridonosi povećanju svijesti o pitanjima kvalitete i uspješnosti podučavanja i učenja te unaprjeđenju nastavnog procesa. To je jedino moguće ako institucija, ne samo prikuplja podatke jer je to traženo od viših razina upravljanja sustavom, već i ih učinkovito koristi kako bi se otklonili uočeni nedostaci.

Aktivnim uključivanjem nastavnika u proces definiranju pokazatelja i kriterija za kvalitetu nastave te u evaluaciji kvalitete poboljšat će se predanost nastavnika kvaliteti poučavanja, primjeni inovativnih metoda i alata u nastavi te njihov profesionalizam. Konačno, nastavnici se mogu potaknuti na unaprjeđenje svog nastavnog rada, temeljem prikupljenih podataka,  ako institucija ima stabilan sustav nagrađivanja (npr. priznanja, nagrade itd.).

Sve ove promjene povezane su s internim mehanizmima osiguranja kvalitete koji se stalno unaprjeđuju kao rezultat vanjskih vrednovanja sustava. Osiguravanje kvalitete je proces koji je usmjeren na kontinuirano praćenje i poboljšanje kvalitete resursa, nastavnog procesa, ishoda i akademskih postignuća studenta.

Kakav je po Vašem mišljenju položaj žena u znanosti danas?

Iako su se kroz povijest žene dokazale kao izvrsne znanstvenice, znanost je još uvijek jedno od  područja u kojemu žene sporije napreduju. Iako se danas dosta radi na ostvarivanju rodne ravnopravnost,  po mom mišljenju to još nije osigurano. Ženama znanstvenicama se postavljaju neka očekivanja koja nisu postavljena ispred muških kolega. Od njih se očekuje da budu dobre i osviještene majke, ali i dobre u svom poslu kao znanstvenice. Često nemaju podršku ni od svojih obitelji, ali ni od svojih kolega. Također, od žena se očekuje da za vrijeme trudnoće ili porodiljinog prekinu svoju znanstvenu karijeru što rezultira duljim vremenom da ostvare svoj znanstveni napredak. Mnoge od njih zbog toga gube samopouzdanje i odustaju od svoje znanstvene karijere i prije nego što su počele. 

Osim toga, još uvijek postoje sredine u kojima se žena kao znanstvenica smatra manje vrijednom i sposobnom od muških kolega, nisu jednako vrijedne u znanstvenim rezultatima kao i oni. Zbog takvih rodnih stereotipa, mnoge mlade kolegice su napustile znanost ili su pak morale uložiti dvostruki napor kako bi  dokazale da vrijede kao i muškarci. Iz osobnog iskustva mogu reći da Pomorski fakultet, ali i Sveučilište u Splitu radi na konkretnim mjerama i poboljšanjima rodne ravnopravnosti. Jedna od njih je isticanje uspjeha žena znanstvenica i prikazivanje žena i muškaraca u nestereotipnim ulogama.

Imate li kakav savjet ili poruku za Vaše studentice koje žele ostvariti znanstvenu karijeru?

Željela bi ohrabriti sve mlade kolegice i studentice, ali i druge žene da krenu u svoju znanstvenu karijeru. Divan je osjećaj kada možete doprinijeti napretku čovječanstva kreativnim i inovativnim rješenjima. Radite bez odustajanja, aktivno sudjelujte u znanstvenim događanjima kako bi izgradile svoju profesionalnu sliku i prepoznatljivosti među svojim kolegama. Radite na diseminaciji rezultata svog znanstvenog rada. Također je važno proširiti vidike i stjecati iskustvo radeći s drugim znanstvenicima na uspostavi vlastite mreže suradnje.

Pronađite mentore koji vas mogu voditi i savjetovati u razvoju svoje znanstvene  karijere. Riskirajte i uključite se u prijave za projekte i nagrade i to će pokazati vašu zrelost i znanstvenu neovisnost.

S druge strane, mlade kolegice trebaju biti svjesne stvarnih izazova žena u znanstvenoj karijeri. Moj savjet je da ne posustanu u traženju ravnopravnosti i da se ne obeshrabre na putu žene znanstvenice.  S osobnog stajališta, važno je definirati svoje prioritete i ne dopustiti nikome (osobito obitelji i partneru) da ih mijenja.