Prof. emer. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika na području vodikove energije i gorivnih članaka. Profesor Barbir je sudjelovao u timu koji je napravio prvi automobil na svijetu na pogon s membranskim gorivnim člancima. Vodio je tim koji je prvi na svijetu proizveo električnu energiju iz prirodnog plina putem reformacije plina u vodik i zatim njegovog korištenja u membranskom gorivnom članku. Bio je na čelu projekata za NASA-u, DARPA-u, Ministarstvo energije i Ministarstvo obrane SAD-a i dr.

Poboljšanje performansi membranskih gorivnih članaka, novi dizajnovi gorivnih članaka, pojednostavljenje sustava gorivnih članaka i povećanje njihove trajnosti trend ovi su u svijetu na koje odgovara i istraživačka grupa prof. dr. sc. Frane Barbira na FESB-u, inače među najvećima i najaktivnijima na cijelom Sveučilištu u Splitu. Imaju iskustva u istraživanju i razvoju, testiranju i dijagnostici, CFD modeliranju i primjenama gorivnih članaka (u vozilima, brodu, stacionarnim). Grupa trenutačno razvija koncept prostorno varijabilne temperature kojim se uspostavlja temperaturni profil duž katodne strane membranskog gorivnog članka i tako se održava relativna vlažnost u blizini 100%, čime se omogućuje rad bez vanjskog ovlaživanja, što znatno pojednostavljuje sustav. Primjene su moguće u vozilima, ali i u stacionarnim i prijenosnim primjenama gorivnih članaka. Barbirova grupa, među ostalim, sudjelovala je na dva projekta u okviru programa Obzor 2020: jedan u kojem je Alstom, odnosno General Electrics (koji je u

međuvremenu kupio Alstom), iskoristio Mercedesove gorivne članke za stacionarno kogeneracijsko postrojenje; i drugi u kojem je u međunarodnoj suradnji SINTEF, Bosch Engineering, ElringKlinger i VDL, uspješno razvijen sustav gorivnih članaka i primjenjen za povećanje dosega VDL-ovog električnog autobusa. U tim projektima Barbirova grupa je doprinijela razvojem dijagnostike degradacije gorivnih članaka.

Njegova grupa je dio Centra izvrsnosti za znanost i tehnologiju i integraciju mediteranske regije pri Sveučilištu u Splitu, gdje provodi istraživačku aktivnost Istraživanje i razvoj gorivnih članaka i elektrolizatora. Vodik ima značajnu ulogu u energetskoj tranziciji k energetskom sustavu bez emisija ugljičnog dioksida, tzv. Green New Deal. “Vodikova era” stoga nesumnjivo dolazi, a Hrvatska u tim okolnostima, smatra profesor Barbir, može biti konkurentna, i to u području ranog korištenja tih tehnologija i kreiranja upravljačkih algoritama.