Od čega se sastoji svemir i koje sile vladaju njime, jedno je od pitanja na koje će pokušati odgovoriti CMS detektor na velikom sudaraču hadrona (eng. Large Hadron Collider, LHC) u CERN-u. Radi se o jednom od dvaju detektora opće namjene, posebno napravljenom u svrhu potrage za novom fizikom. Dizajniran je za detekciju širokog spektra čestica i fenomena koji, ili već nastaju, ili se očekuju u sudarima visokoenergijskih protona ili iona. Detektorima upravljaju kolaboracije od preko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta, a istraživačka grupa prof. dr. sc. Julija Ožegovića koja djeluje pri Katedri za digitalne sustave i mreže Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje intenzivno sudjeluje u radu CMS kolaboracije. Splitska grupa zadužena je za logički dizajn uređaja za očitavanje ogromnih količina podataka sa CMS detektora, pri čemu se konkretno radi se o projektu nadogradnje jednog dijela tog detektora do 2022. godine.
U grupi su docenti Duje Čoko i Ante Kristić, izvanredni profesor Josip Musić te Marina Prvan, odnedavno doktorica znanosti. Oni su uz vodstvo profesora Julija Ožegovića i profesora Ivice Puljka, dizajnirali dijelove specifičnog čipa (ASIC) za novu generaciju detektora u CERN-u. Pri tome su se, u suradnji sa svjetskim znanstvenicima i institucijama, kvalificirali kao ravnopravni partneri na projektu. Trenutno i na području primjene programabilne logike (FPGA) sudjeluju u dizajnu sustava okidača koji u stvarnom vremenu, svakih 25 ns, pridonosi u donošenju odluke jesu li rezultati eksperimenta interesantni za očitavanje i naknadnu analizu.
Suradnja s CERN-om i kolaboracijom CMS odvija se u partnerstvu s francuskim vrhunskim fakultetom Ecole Polytechnique i njihovim laboratorijem Leprince Ringuet (LLR), koji je ujedno i nositelj doktorskog studija na području fizike čestica. Upravo na tom laboratoriju dio svog doktorskog istraživanja radila je Marina Prvan te postigla dvojni doktorat na području elektrotehnike (FESB) i fizike čestica (Ecole Polytechnique). Značajni dio istraživanja obavila je na području primjene umjetne inteligencije kod odlučivanja u stvarnom vremenu. Rezultati tog istraživanja sada su temelj za daljnji razvoj i buduću primjenu umjetne inteligencije na stvarnom detektoru. Istraživačka grupa prof. dr. sc. Julija Ožegovića inače se bavi dvama područjima koja su sinergijski povezana: računalnim mrežama i digitalnim dizajnom, koji je naročito važan za realizaciju vrlo složenih sustava u programabilnoj logici, kao i specifičnim integriranim krugovima. Naime, današnje mreže vrlo visokih kapaciteta zahtijevaju hardverska rješenja koja su sposobna u realnom vremenu raditi i isporučiti visoki kapacitet medijskih sadržaja te interaktivnih komunikacija i informacija.