U današnjem razgovoru petkom predstavljamo vam uspješnu znanstvenicu i nastavnicu Ekonomskog fakulteta u Splitu izv. prof. dr. sc. Blanku Škrabić Perić koja radi na Katedri za kvantitativne metode gdje trenutno obnaša dužnost pročelnice.
Nositeljica je kolegija Analiza vremenskih nizova i panel podataka, Poslovno odlučivanje i Poslovna matematika. Jedna je od dva glavna urednika međunarodnog časopisa Croatian Operational Research Review.
Sudjelovala je na nekoliko višegodišnjih znanstvenih projekata od kojih se ističe HRZZ projekt „Mjerenje, modeliranje i prognoziranje volatilnosti“. Trenutno radi na Horizon projektu SmartCulTour (Smart Cultural Tourism as a Driver of Sustainable Development of European Regions) i dva projekta Hrvatske zaklade za znanost: Izazovi alternativnih oblika ulaganja i Ekonomski sentiment: statistički, politički, bihevioralni i medijski aspekti njegovog utjecaja na ekonomsku aktivnost. Do sada je objavila tridesetak znanstvenih i stručnih radova te aktivno sudjelovala na nekoliko znanstvenih konferencija i seminara. U sklopu Erasmus stipendije boravila je četiri mjeseca u Ljubljani na Faculty of Economics, University of Ljubljana. Članica je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja. Područje istraživanja su joj svojstva dinamičkih panel modela, heterogena uzročnost u panelima te kreditni rizik banaka.
Imate zanimljiv profesionalni put, kako ste odlučili nakon diplome iz matematike i informatike upisati doktorski studij iz ekonomskih znanosti? Kako ste izabrali temu doktorata?
Nakon završetka fakulteta zaposlila sam se u Obrtno tehničkoj školi kao profesorica matematike. Kako sam bila mlada i puna energije kao vanjski suradnik sam radila na PMF na kolegijima Programiranje i Uvod u računarstvo te sam u jednoj privatnoj informatičkoj školi predavala Programiranje. Sviđalo mi se raditi u školi pogotovo što si u strukovnoj školi više usmjeren na odgojno djelovanje nego na samu matematiku. No, ukazala se nova prilika, prijavila sam se na natječaj na Ekonomskom fakultetu. Nakon dva tjedan zvonio je telefon i bila sam primljena. Bila je to za mene teška odluka, rad u školi mi se sviđao, ali posao na fakultetu je ipak prilika koja se ne dobije svaki dan.
Nakon dolaska na fakultet, odmah se otvara pitanje nastavka školovanja. S obzirom da nisam imala diplomu iz društvenih znanosti prije upisa na doktorat imala sam jednu dodatnu stepenicu, a to je upis specijalističkog poslijediplomskog studija. Kao kompromisno rješenje u preusmjeravanju moje karijere matematičarke prema ekonomistici odlično se uklopio specijalistički poslijediplomski studij: Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje. Kroz taj studij se iskristaliziralo moje područje interesa i postavili su se temelji za odabir teme doktorata.
Odabir teme doktorata je kod mene išao u suprotnom smjeru nego kod ostalih. Ja sam znala koje metode želim istraživati, a onda sam ekonomsku temu tražila da u empirijskom dijelu mogu primijeniti svoje metode.
Koliko je dobro razumijevanje/poznavanje matematike presudno za uspjeh u ekonomiji?
Ne bih se usudila kazati da je baš presudno za uspjeh jer će netko uvijek naći primjere uspješnih ekonomista koji nisu dobri matematičari. Međutim, smatram da naši studenti koji imaju dobro matematičko i statističko imaju zasigurno bolje predispozicije za pronalaženje boljih poslova na tržištu, posebice u odjelima za analize. Usudila bih se pak istaknuti da su matematičke vještine nužan preduvjet za uspješan razvoj znanstvene karijere u ekonomiji. Naime, današnja znanost, osim dobrog poznavanja teorije zahtjeva neku vrstu empirijske analize za koju su potrebna solidna matematička znanja. Dakle, usvajanje znanja iz što više matematičkih, statističkih i informatičkih kolegija tokom studija olakšavaju pisanje disertacije i objavu znanstvenih članaka koji su nužni u znanstvenoj karijeri.
Sudjelujete u projektu Smarcultour, u kojem su aktivnosti EFST-a usmjerene su na razvoj skupa pokazatelja koji se mogu koristiti kako bi se efikasno mjerila održivost i rezilijentnost turističkih destinacija gdje je "kultura" sastavni ili potencijalni dio dominantnog turističkog proizvoda. Koja je Vaša uloga u projektnom timu?
Kao i uvijek, moja uloga na projektima je metodološka. Ja sam tu da se teorijske pretpostavke i modeli empirijski potvrde ili odbace. Dakle moj je zadatak, odabrati i primijeniti adekvatne ekonometrijske metode u cilju dobivanja što relevantnijih rezultata.
Prema vašem mišljenju, kakav je danas položaj žena u znanosti?
Radeći na Ekonomskom fakultetu meni se doima da je položaj žena u znanosti ravnopravan sa muškarcima. Trenutno sam pročelnica Katedre za kvantitativne metode na kojoj imamo osam članova i sve smo redom zadovoljne i uspješne žene.
Iz perspektive sveučilišne profesorice, što biste savjetovali, odnosno poručili, svojim studenticama koje žele svoju karijeru ostvariti u znanosti?
Svi studenticama koje se žele ostvariti u znanosti pružila bih punu podršku i potakla ih da ostvare svoje želje. Smatram da se žene u znanosti mogu u potpunosti ostvariti i iskoristiti svoje potencijale jer u znanosti ne postoji fiksno radno vrijeme i nitko ti ne može ukrasti tvoje znanje. Dakle, sve pametne i sposobne žene s malo organizacijskih sposobnosti mogu uspješno ispunjavati sve obaveze koje nameće akademska zajednica.