FA „Jedinstvo“ - prošlost, sadašnjost i budućnost - Ani Zović

 
 

          Ne tako davno, preko jednog fakultetskog projekta, dobila sam zadatak da sa studenticom iz Francuske napišem članak na temu tradicijskih plesova. Ideja je bila da  potražim kulturna udruženja na području Splita i da ih kontaktiram, a da mi oni potom mailom odgovore na nekoliko postavljenih pitanja. Nisam znala što očekivati jer do tada nisam bila upoznata s tradicijskim plesovima i kulturnim udruženjima uopće. Ubrzo sam naišla na službenu web stranicu FA Jedinstva i  ostala  pozitivno iznenađena svime što sam tamo pronašla. U ovom članku odlučila sam objediniti njihovu priču o tome kako su nastali, kako takva udruženja odolijevaju suvremenim izazovima te kako uopće privlače nove članove. Kroz razgovor s predsjednikom društva - Eminom Sarajlićem nastojat ću podijeliti njihovu ljubav prema tradiciji i obrazovanju mladih te ukazati na aktualne probleme spomenutog udruženja.
 

          Kako bi današnji kontekst tradicijskih plesova i udruženja Jedinstvo bio lakše razumljiv, potrebno je vratiti se u prošlost. Hrvatski etnolog, Ivan Ivančan, navodi kako u Dalmaciji nije bilo sela, otoka ili grada u kojem se nije plesalo. U neka davna vremena Splićani su plesali u razdobljima svetkovine svetog Duje i od Božića do poklada u veljači. Postojale su različite vrste plesova. Neki od njih, poput valcera i kvadrilje, podrijetlom su iz Francuske, a kao takvi smatrani su elegantnijima i uzvišenijima te su se izvodili u kazalištu. Nasuprot tome, plesovi nižeg statusa poput polke, mazurke i monfrine plesali su se na ulicama s pridošlicama, odnosno Vlajima. Dvadeseto stoljeće promijenilo je način na koji se interpretiraju tradicionalni ples i pjesma. U Zagrebu je osnovana centralna Smotra folklora i Institut za narodnu umjetnost (današnji Zavod za istraživanje folklora), a 1919. godine nastao je Socijalistički Radnički Pjevački Zbor u Splitu koji je označavao prvi splitski mješoviti zbor. Iz spomenutog zbora nastalo je kulturno-umjetničko društvo Jedinstvo kakvog danas poznajemo. Ubrzo nakon toga društvo je dobilo tamburaško - mandolinski orkestar, a završetak Drugog svjetskog rata za Jedinstvo je značajan po tome što se tada osniva najpoznatija sekcija, ona folklorna. Sve ono što slijedi nakon toga desetljeća su rada ispunjena nagradama i svjetskim turnejama, a 90 - ih Jedinstvo se intenzivno usmjerava na djecu i mlade osnivajući Školu folklora, mandoline i gitare te Dječji folklorni ansambl. Tijekom godina u Jedinstva su djelovale mnoge slavne osobe splitske kulturne scene poput Josipa Hatzea, Ane Roje, Ljube Stipišića, Borisa Papandopula…

 
          Intervjuirajući predsjednika Emina Sarajlića najviše smo se dotaknuli teme kako danas privući mlade u kulturno društvo koje je okrenuto tradiciji. Naglasio je kako je u doba ekrana, gadgeta, društvenih mreža i raznih prečaca do uspjeha i slave iznimno teško djecu potaknuti na sudjelovanje u spomenutim društvima. Ipak, kako kaže, nastoje biti što aktivniji na društvenim mrežama i na taj način generacijski bliski novim potencijalnim članovima Jedinstva. I zaista, ako u tražilicu na  YouTubeu, Instagramu i Facebooku utipkate „FA Jedinstvo” naići ćete na  slike i videa njihovih treninga, nastupa, druženja... Osim toga, potrebno je spomenuti i njihov nagrađivani projekt „Šotobraco Splitom” (ruku pod ruku Splitom) koji je nastao u suradnji s TZ grada Splita. Cilj spomenutog projekta bio je taj da promovira tradicionalne plesove i poboljša njihovu vidljivost omogućavajući folklornom ansamblu da pleše na lokacijama gdje je folklorni ples nastao, pritom se referirajući na splitske ulice i trgove. Bez obzira na sve spomenuto, kulturna društva teško opstaju bez pomoći: „obvezno uključivanje Grada Splita, SDŽ i države, koji bi trebali na neki način institucionalizirati naše izvedbeno bavljenje očuvanjem nematerijalnih dobara Hrvatske s prestižnog UNESCO-vog popisa nematerijalne baštine čovječanstva, neko je svjetlo na kraju tunela“ - zaključuje Sarajlić
 
Prije nekoliko godina, za 100. obljetnicu osnivanja Jedinstva snimljen je kratki dokumentarni film pod nazivom „100 godina Jedinstva“ redatelja i scenarista Ive Kuzmanića. Spomenuti film dostupan je na YouTubeu, a  riječ se o tridesetominutnom prikazu nastajanja i razvoja jednog kulturnog udruženja kroz generacije i povijesne događaje. Kroz film pratimo nekadašnje i današnje članove Jedinstva te njihove emotivne priče o anegdotama s putovanja, prvim ljubavima i snažnim prijateljstvima unutar društva. Prikazani su i razni arhivirani dokumenti poput starih fotografija i novinskih isječaka koji svjedoče o velikoj povijesno - kulturnoj vrijednosti spomenutog društva. Također, kroz film se proteže jedna važna ideja o cilju kojim se Jedinstvo vodi, a taj je ponajprije da splitsku djecu odmakne od ulica i kriminala te im omogući priliku za kvalitetnim odrastanjem.

Neizvjesna budućnost
 

U 2024. godini FA Jedinstvo broji oko 200 aktivnih članova organiziranih u školu folklora „Branko Šegović“, školu mandoline, gitare i tambure, folklorni ansambl, mandolinsko-tamburaški orkestar, pripremne sekcije A orkestra i A ansambla te upravu. Osvojili su mnoge nagrade poput one Grand prix na „Olimpijadi folklora“ u Francuskoj, prvu nagradu na festivalu u Llangollenu - Velika Britanija, Povelju Republike Hrvatske te nagrade grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije... Kroz FA Jedinstvo tijekom stoljeća rada prošlo je više od 15 000 Splićana i Splićanki, a zabilježeno je i preko 50 poznanstava okrunjenih brakom. Danas 2024. godine, FA Jedinstvo nema svoj stalni prostor u gradu Splitu. Nakon pravne bitke, u lipnju 2021. godine, dotadašnji prostor plesne dvorane u prizemlju kuće, smještene na rubu Varoša, predan je novom vlasniku. Nekadašnja plesna dvorana sada je prazan prostor, a nova privremena adresa (dopušteno je korištenje pet godina) na kojoj se uvježbavaju plesni koraci Jedinstva sada su prostori u GK Varoš. Osim toga, jedan dio ansambla koristi prostor u Sinjskoj Ulici, nasuprot Prime Grad, a društvene prostorije gdje se, između ostalog, održavaju i sastanci Uprave smještene su na adresi Poljana Tina Ujevića 3 (iza HNK). . U međuvremenu, dok se ne postigne trajno rješenje, u suradnji s čelnicima Grada Splita i ostalim splitskim kulturnim udrugama koje su u sličnoj poziciji, oni konstantno rade na pronalasku nove adrese. Ostaje nam pitanje kako je uopće moguće da organizacija poput ove biva zakinuta za trajni prostor u gradu Splitu. Usprkos tome, članovi Jedinstva nastoje ostati optimistični te nastaviti s radom onoliko koliko im spomenute okolnosti dopuštaju. Nadaju se kako će se pronaći zadovoljavajući prostor koji će odgovarati svim njihovim potrebama i gdje će članovi Jedinstva pjevati, plesati i svirati još mnogo godina.