Mir, pravda i snažne institucije

3,2% U SURADNJI S POSLOVNOM ZAJEDNICOM

Ovaj se cilj u obrazovnom pogledu ostvaruje prvenstveno na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu koji doprinosi cilju sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem Prava, stručnim preddiplomskim Upravnim studijem, specijalističkim diplomskim Upravnim studijem te poslijediplomskim sveučilišnim doktorskim studijem pravnih znanosti. Na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti studenti modulom Forenzika i nacionalna sigurnost na sveučilišnom diplomskom studiju Forenzike stječu kompetencije potrebne za sigurnosno djelovanje u gospodarstvu i državnim tijelima. Kompetencije uključuju i prepoznavanje i suzbijanje organiziranog kriminala i terorizma u međunarodnom djelovanju.
Značajan segment obrazovanja predstavlja i stručna praksa - Društveno korisno učenje, kao izborni predmet na više studijskih programa na Sveučilištu u Splitu. Izvodi se u jednoj od 27 nevladinih organizacija društveno-korisnog karaktera s kojima trenutačno postoji suradnja u cilju obavljanja stručne prakse. Nevladine organizacije uključene u ovaj program u svom radu inkorporiraju različite ciljeve održivog razvoja, ali im je svima zajedničko to što se u svom radu zalažu za održivi razvoj. Sveučilište u Splitu dijeli svoja iskustva u provedbi društveno-korisnog učenja s drugim svjetskim sveučilištima. Također, u okviru SEA-EU alijanse osnovan je Center for service learning. Na temelju navedene prakse, Sveučilište je i za 2023. godinu prepoznato kao jedno od najinovativnijih sveučilišta u kategoriji etičkih vrijednosti u međunarodnom rangiranju WURI (World's University Ranking for Innovation).
Održano je više ljetnih škola ili radionica koje doprinose ostvarenju ovog cilja održivog razvoja. Tako je primjerice na Pravnom fakultetu u Splitu u rujnu 2023. održana Međunarodna ljetna škola Sveučilišta u Splitu 2023 “Environmental protection issues - yesterday, today, tomorrow?” u čiju je provedbu bila uključena i Mreža pravnih fakulteta jugoistočne Europe - SEELS. 
 
Istraživanja
Projekt "MI - jučer, danas, sutra" usmjeren je na rješavanje izazova negativnih migracijskih trendova u Republici Hrvatskoj, s posebnim fokusom na iseljavanje mlađih generacija. Kroz temeljita znanstvena istraživanja nastoje se identificirati ključna područja koja zahtijevaju društvene promjene kako bi se ovi trendovi preokrenuli. U sklopu projekta izrađuju se i preporuke za javne politike, koje će biti predstavljene Vladi Republike Hrvatske. Cilj je potaknuti reforme i donošenje novih mjera koje će pridonijeti smanjenju iseljavanja i poboljšanju zaposlenosti domaćeg stanovništva, osobito mladih. Na taj način projekt ima za cilj doprinositi dugoročnom društvenom i gospodarskom oporavku zemlje.
 

78 ZNANSTVENA RADA

335 CITATA

2.412 PREGLEDA

33,3% U MEĐUNARODNOJ SURADNJI 3,8% U SURADNJI S POSLOVNOM ZAJEDNICOM

Znanstveni skupovi
Među znanstvenim skupovima koji doprinose ostvarenju cilja ističe se tradicionalni međunarodni simpozij Hrvatsko-francuski upravnopravni dani koji je održan 22. i 23. rujna 2023. u organizaciji Pravnog fakulteta, a na kojem su ugledni pravni stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske i Francuske raspravljali o instrumentima politike boljih propisa u Republici Hrvatskoj - de lege lata i de lege ferenda te kvaliteti pravne norme. 
 
Društveni doprinos
Usvojena je Strategija razvoja grada Splita do 2030 čiji je primarni  fokus transformacija grada u održivo, inovativno i ekonomski konkurentno središte, s posebnim naglaskom na kvalitetu života građana, pametne tehnologije, te očuvanje okoliša i kulturne baštine. U tom kontekstu, Sveučilište u Splitu igra ključnu ulogu kroz svoje istraživačke, obrazovne i inovacijske kapacitete. Sveučilište djeluje kao partner u razvoju visokotehnoloških industrija i poticanju poduzetništva, osobito kroz suradnju s lokalnim i međunarodnim institucijama. Također, ulogom u obrazovanju budućih stručnjaka i istraživača, sveučilište doprinosi razvoju novih znanja koja su temelj za dugoročan gospodarski i društveni napredak Splita, čime postaje ključni stup strategije grada za stvaranje prosperitetne i održive budućnosti.
Na Pravnom fakultetu djeluje Pravna klinika koja prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći pruža primarnu pravnu pomoć osobama koje za pravnu pomoć imaju opravdani interes te je ne mogu ostvariti iz drugih izvora ili bi ostvarivanje bilo moguće samo uz trošenje sredstava koja su im nužna za vlastito uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati.
Klinika ne samo da pruža pravnu sigurnost ranjivim skupinama, već također doprinosi izgradnji pravednijeg društva. Za studente koji sudjeluju u radu Klinike, ovo iskustvo predstavlja neprocjenjivu priliku za profesionalni razvoj. Kroz rad na stvarnim slučajevima, studenti razvijaju svoje pravne, komunikacijske i pregovaračke vještine, stječući praktična znanja koja nadopunjuju njihovo teorijsko obrazovanje.
U akademskoj godini 2023./2024. zaprimljeno je ukupno 160 predmeta, prema članku 9. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, u okviru kojih je pruženo 99 općih pravnih informacija, 52 pisana pravna savjeta, 20 podnesaka i 1 odbačaj zbog neispunjavanja uvjeta za primitak primarne pravne pomoći od strane podnositelja zahtjeva. U određenim predmetima strankama se pružila pomoć na više načina, zbog čega ukupna brojka zaprimljenih predmeta ne odgovara ukupnom broju pojedinačno zaprimljenih predmeta. U akademskoj 2023./2024., točnije u razdoblju od 2. listopada do 6. lipnja, u radu Pravne klinike djelovalo je 25 studenata. Najveći broj obrađenih predmeta odnosi se na građansko pravo, s ukupno 110 predmeta, dok ja zaprimljeno 33 upravna predmeta, 15 radnih i 2 kaznena odnosno prekršajna. Pomoć je pružena u obliku pravnih savjeta ili općih pravnih informacija, ovisno o složenosti slučaja.
U ožujku 2023. godine na Pravnom fakultetu u Splitu uz aktivno sudjelovanje i Pravne klinike Split, dr. sc. Hendrik Bosshammer iz OECD-a održao je predavanje na temu „Suradnja Hrvatske i OECD-a“. Na navedenom predavanju sudjelovali su i studenti - kliničari iz Pravne klinike te su otvoreni razgovori za realizaciju daljnje suradnje između OECD-a i Pravnog fakulteta u Splitu i Pravne klinike Split.
 
U svibnju 2024. održana je osamnaesta Public and Private Justice konferencija u Dubrovniku u kojoj su sudjelovali i kliničari PRAVST-a. U sklopu konferencije jedan dan je posvećen Pravnim klinikama, a ove godine posebna tema kliničkog dana bila je "The Power of Interdisciplinary Approach in Clinical Legal Education: Maximizing Impact and Innovation". U okviru konferencije sudjelovali su studenti administratori koji su izložili pozitivna iskustva iz Pravne klinike Split vezano za uključivanje kliničkog obrazovanja u studijske programe pravnih fakulteta.
U protekloj akademskoj godini, Pravna klinika održala je dva vanjska dežurstva u Zadru. Cilj održavanja vanjskih dežurstava je isti od samih početaka - učiniti primarnu pravnu pomoć što dostupnijom onima koji su u potrebi. Vanjska dežurstva se oglašavaju kako bi bila vidljivija što većem broju potencijalnih korisnika (radio, novinski članci), što je doprinijelo i zaprimanju većeg broja predmeta. U drugom dežurstvu u Zadru u danu je zaprimljeno čak 12 predmeta.
Pravna klinika je i ove akademske godine kao i prethodnih godina nastavila surađivati s praktičarima, sucima Općinskog, Županijskog i Trgovačkog suda u Splitu. U svrhu edukacije studenata - kliničara i boljeg upoznavanja s praksom studenti redovito slušaju i aktivno sudjeluju na predavanjima koja im održavaju suci, u sklopu kojih se obrađuje najnovija sudska praksa koja je povezana s predmetima na kojima studenti rada u Klinici.
UNIST služi kao neutralna platforma za rasprave o različitim izazovima kroz nekoliko inicijativa i okvira. Nekoliko fakulteta domaćini su debata o različitim temama. Također, sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održavaju se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, što čini Sveučilište neutralnim mjestom za raspravu.
 
Poslovanje
Sveučilište u Splitu aktivno doprinosi ostvarivanju svojih ciljeva kroz sve aspekte rada, s posebnim naglaskom na kreiranje i provođenje institucionalnih politika i praksi koje su usklađene sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te strateškim smjernicama razvoja Sveučilišta. Ovaj angažman posebno je izražen i u 2023. godini, kada je tijekom provedbe Akcijskog plana za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti i provođenje znanstvenih aktivnosti u skladu s načelima Europskog kodeksa znanstvenoistraživačke čestitosti.
Sveučilište je, nastojeći unaprijediti i osigurati usklađenost svih aspekata rada sa svojim razvojnim ciljevima, usvojilo i niz značajnih politika. Među njima su Politika o nediskriminatornom pristupu i sudjelovanju, koja promovira jednaka prava i prilike za sve; Politika o identificiranju vanjskih dionika, koja omogućava učinkovitu i odgovornu suradnju s dionicima izvan Sveučilišta; Antikorupcijska politika, koja ima za cilj sprečavanje i suzbijanje korupcije u akademskoj zajednici; te Izjava o borbi protiv modernog ropstva i trgovine ljudima, koja potvrđuje predanost Sveučilišta etičkim standardima i ljudskim pravima.
Ove politike ne samo da jačaju odgovornost i transparentnost unutar Sveučilišta već također osnažuju njegovu ulogu kao društveno odgovorne institucije koja aktivno promiče pozitivne promjene i etičke standarde, kako unutar akademske zajednice, tako i u široj društvenoj okolini.