...nova Palača grada
Sada već davnih 70-tih godina prošlog stoljeća, u doba Hrvatskog proljeća, splitski vizonari uložili su napore da se mjesto splitskog sveučilišnog kampusa ucrta u gradske prostorne planove i tako postavili temelje modernog, visokog obrazovanja u ovom dijelu Hrvatske.
Važno je napomenuti da je veliku ulogu u stvaranju, između ostalog i našeg Sveučilišta, imao akademik, a prije svega veliki vizionar, Ivan Supek. Kao tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu „pustio“ je regionalne visokoškolske ustanove, tada pod zagrebačkim sveučilištem, da postanu sastavnice novih sveučilišta i tako podržao decentralizaciju hrvatskog obrazovnog sustava u svrhu gospodarskog jačanja svih dijelova Hrvatske.
I danas se od krucijalne važnosti za Split, smatra da je uz Mediteranske igre koje su pokrenule izgradnju značajnih infrastrukturnih objekata te izgradnju dugo sanjane autoceste koja je direktno povezala Dalmaciju sa Zagrebom i dalje Europom , splitski kampus i splitsko sveučilište projekt kojem nema premca.
Planirani prostor kroz desetljeća mnogi su pomalo „grickali i otimali“ no na posljetku ipak je Sveučilište u Splitu uspjelo dobiti ono što su mu davno namijenili. Svoj dom.
Prva fakultetska zgrada stasala je 1976., a sve ostalo je povijest. 50 godina poslije, na više od 200 000 četvornih metara izgrađeno je gotovo 70% planiranih objekata, a sve u službi suvremenog obrazovanja i kvalitetnog života studenata koji u njemu žive.
„Lebdeća“ zgrada Sveučilišne knjižnice kao simbol Sveučilišta, impresivna zgrada Ekonomskog fakulteta, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije kao najdugovječniji stanovnik splitskog kampusa, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Zgrada tri fakulteta koja sama na gotovo 30 000 četvornih metara sadrži 85 laboratorija, 6 predavaonica i 240 ureda, planetarij, brodski simulator te niz izvannastavnih sadržaja potrebnih za svakodnevan život i rad studenata i zaposlenika.
Na kampusu trenutno živi 600 studenata, a izgradnjom novog studentskog doma za koji je izrađena sva projektno - tehnička dokumentacija, taj broj porast će na 1100. Restorani, kantine, kafići, banka, sportski tereni, teretana… sve to sveučilišni kampus čini novom Palačom grada koja na tren utihne samo na vrhuncu ljeta. Ostatak godine svaki dan na kampus slije se nekoliko tisuća ljudi, bilo studenata bilo zaposlenika. Svakodnevna znanstvena, kulturna ili pak sportska događanja kampusa polako, ali sigurno određuju puls grada koji još uvijek zaspi na koji sat noću, što na kampusu nije uvijek slučaj…
Sada već davnih 70-tih godina prošlog stoljeća, u doba Hrvatskog proljeća, splitski vizonari uložili su napore da se mjesto splitskog sveučilišnog kampusa ucrta u gradske prostorne planove i tako postavili temelje modernog, visokog obrazovanja u ovom dijelu Hrvatske.
Važno je napomenuti da je veliku ulogu u stvaranju, između ostalog i našeg Sveučilišta, imao akademik, a prije svega veliki vizionar, Ivan Supek. Kao tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu „pustio“ je regionalne visokoškolske ustanove, tada pod zagrebačkim sveučilištem, da postanu sastavnice novih sveučilišta i tako podržao decentralizaciju hrvatskog obrazovnog sustava u svrhu gospodarskog jačanja svih dijelova Hrvatske.
I danas se od krucijalne važnosti za Split, smatra da je uz Mediteranske igre koje su pokrenule izgradnju značajnih infrastrukturnih objekata te izgradnju dugo sanjane autoceste koja je direktno povezala Dalmaciju sa Zagrebom i dalje Europom , splitski kampus i splitsko sveučilište projekt kojem nema premca.
Planirani prostor kroz desetljeća mnogi su pomalo „grickali i otimali“ no na posljetku ipak je Sveučilište u Splitu uspjelo dobiti ono što su mu davno namijenili. Svoj dom.
Prva fakultetska zgrada stasala je 1976., a sve ostalo je povijest. 50 godina poslije, na više od 200 000 četvornih metara izgrađeno je gotovo 70% planiranih objekata, a sve u službi suvremenog obrazovanja i kvalitetnog života studenata koji u njemu žive.
„Lebdeća“ zgrada Sveučilišne knjižnice kao simbol Sveučilišta, impresivna zgrada Ekonomskog fakulteta, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije kao najdugovječniji stanovnik splitskog kampusa, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Zgrada tri fakulteta koja sama na gotovo 30 000 četvornih metara sadrži 85 laboratorija, 6 predavaonica i 240 ureda, planetarij, brodski simulator te niz izvannastavnih sadržaja potrebnih za svakodnevan život i rad studenata i zaposlenika.
Na kampusu trenutno živi 600 studenata, a izgradnjom novog studentskog doma za koji je izrađena sva projektno - tehnička dokumentacija, taj broj porast će na 1100. Restorani, kantine, kafići, banka, sportski tereni, teretana… sve to sveučilišni kampus čini novom Palačom grada koja na tren utihne samo na vrhuncu ljeta. Ostatak godine svaki dan na kampus slije se nekoliko tisuća ljudi, bilo studenata bilo zaposlenika. Svakodnevna znanstvena, kulturna ili pak sportska događanja kampusa polako, ali sigurno određuju puls grada koji još uvijek zaspi na koji sat noću, što na kampusu nije uvijek slučaj…
