Povijest visokog obrazovanja u Hrvatskoj obilježena je dugom i bogatom tradicijom koja seže do srednjeg vijeka. Sveučilišni temelji postavljeni su 1396. godine, što ukazuje na rano prepoznavanje važnosti visokog obrazovanja za pojedinca, ali i društvo.
Danas, nakon gotovo 800 godina od prvih visokoobrazovnih početaka, burne političke prošlosti prostora na kojemu živimo, osamostaljivanja Republike Hrvatske te ulaska u Europsku uniju, naša sveučilišta, ali i Hrvatska kao destinacija svakim danom postaju sve atraktivniji stranim studentima, jednako kao i domaćima.
Ulazak u Bolonjski proces, odnosno reformu visokog obrazovanja u Europi, bio je prekretnica koja je ukinula tradicionalne razlike te uskladila sustav visokog obrazovanja diljem Europe. “Bolonja” je olakšala mobilnost studenata i osoblja, povećala uključivost i pristupačnost visokog obrazovanja u Europi te ga učinila privlačnijim i konkurentnijim na globalnoj razini.
U Hrvatskoj djeluje devet javnih sveučilišta, te tri privatna. Prema prikupljenim podacima, u zimskom semestru akademske godine 2021./2022. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bila su upisana 154 894 studenata. Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima nešto malo manje od 2 000, ali taj broj na godišnjoj razini raste čak do 20%.
Hrvatska sveučilišta i visoke škole trenutno provode gotovo tisuću studijskih programa na hrvatskom jeziku te okvirno 116 studijskih programa na engleskom jeziku.
Hrvatski studenti imaju besplatno fakultetsko obrazovanje, visok studentski standard (vrhunsku hranu, suvremeno opremljene studentske domove), mogućnost međusveučilišne i međunarodne mobilnost, cijeli spektar izvannastavnih aktivnosti, velik izbor studentskih poslova te priznatost hrvatskih diploma na međunarodnom tržištu.
Što se tiče stranih studenata, daleko najpopularniji studijski program na engleskom jeziku je upravo Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu na koji je upisano 247 studenata, a iza njega slijede Medicinski fakulteti u Rijeci, 219, i u Zagrebu, 186 te Veterinarski fakultet u Zagrebu broji 148 aktivnih upisa.
Zemlje iz kojih najčešće dolaze strani studenti su Njemačka, Francuska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, ali i iz Izraela, Crne Gore, Srbije, Mađarske, Italije, Španjolske, Norveške, SAD-a, … Strani studenti u Hrvatskoj nalaze povoljne uvjete studiranja na visokokvalitetnim studijskim programima, angažman profesora oko prilagodbe novoj sredini, otvorenost zajednice, ugodu klimu za život te na kraju priznatu europsku diplomu.
I na kraju, no nipošto manje važno. Zadnja dva desetljeća ne prestaje ulaganje u velike infrastrukturne projekte namjenjene visokom obazovanje, a hrvatska sveučilišta svake godine postižu sve bolje i bolje rezultate na rang listama uspješnosti svjetskih sveučilišta. Nema sumnje da Hrvatska svakim danom postaje sve više sveučilišna, odnosno studentska destinacija koja je spremna suočiti se s izazovima koji dolaze.
Danas, nakon gotovo 800 godina od prvih visokoobrazovnih početaka, burne političke prošlosti prostora na kojemu živimo, osamostaljivanja Republike Hrvatske te ulaska u Europsku uniju, naša sveučilišta, ali i Hrvatska kao destinacija svakim danom postaju sve atraktivniji stranim studentima, jednako kao i domaćima.
Ulazak u Bolonjski proces, odnosno reformu visokog obrazovanja u Europi, bio je prekretnica koja je ukinula tradicionalne razlike te uskladila sustav visokog obrazovanja diljem Europe. “Bolonja” je olakšala mobilnost studenata i osoblja, povećala uključivost i pristupačnost visokog obrazovanja u Europi te ga učinila privlačnijim i konkurentnijim na globalnoj razini.
U Hrvatskoj djeluje devet javnih sveučilišta, te tri privatna. Prema prikupljenim podacima, u zimskom semestru akademske godine 2021./2022. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bila su upisana 154 894 studenata. Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima nešto malo manje od 2 000, ali taj broj na godišnjoj razini raste čak do 20%.
Hrvatska sveučilišta i visoke škole trenutno provode gotovo tisuću studijskih programa na hrvatskom jeziku te okvirno 116 studijskih programa na engleskom jeziku.
Hrvatski studenti imaju besplatno fakultetsko obrazovanje, visok studentski standard (vrhunsku hranu, suvremeno opremljene studentske domove), mogućnost međusveučilišne i međunarodne mobilnost, cijeli spektar izvannastavnih aktivnosti, velik izbor studentskih poslova te priznatost hrvatskih diploma na međunarodnom tržištu.
Što se tiče stranih studenata, daleko najpopularniji studijski program na engleskom jeziku je upravo Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu na koji je upisano 247 studenata, a iza njega slijede Medicinski fakulteti u Rijeci, 219, i u Zagrebu, 186 te Veterinarski fakultet u Zagrebu broji 148 aktivnih upisa.
Zemlje iz kojih najčešće dolaze strani studenti su Njemačka, Francuska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, ali i iz Izraela, Crne Gore, Srbije, Mađarske, Italije, Španjolske, Norveške, SAD-a, … Strani studenti u Hrvatskoj nalaze povoljne uvjete studiranja na visokokvalitetnim studijskim programima, angažman profesora oko prilagodbe novoj sredini, otvorenost zajednice, ugodu klimu za život te na kraju priznatu europsku diplomu.
I na kraju, no nipošto manje važno. Zadnja dva desetljeća ne prestaje ulaganje u velike infrastrukturne projekte namjenjene visokom obazovanje, a hrvatska sveučilišta svake godine postižu sve bolje i bolje rezultate na rang listama uspješnosti svjetskih sveučilišta. Nema sumnje da Hrvatska svakim danom postaje sve više sveučilišna, odnosno studentska destinacija koja je spremna suočiti se s izazovima koji dolaze.
