Kroz različite istraživačke projekte uspješno povezujemo akademsku zajednicu s poduzećima, javnim ustanovama i drugim organizacijama, što rezultira primjenjivim rješenjima i inovacijama. Kroz suradnju s gospodarskim subjektima i drugim institucijama, nastojimo stvoriti okruženje koje potiče inovativnost, kreativnost i razvoj novih proizvoda i usluga, što predstavlja važan doprinos razvoju gospodarstva.
Znanstvenici Sveučilišta u Splitu voditelji su i suradnici na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenoistraživačkim i razvojnim projektima koje financiraju institucije u Hrvatskoj, Europskoj uniji i drugdje.
U bazi znanstvenoistraživačkih projekata Sveučilišta u Splitu su prikazani svih projekti Sveučilišta koji su trenutno u provedbi.
Prikaz odabranih znanstvenoistraživačkih i razvojnih projekata Sveučilišta u Splitu prema vrsti financiranja u provedbi od 2019. godine
Svi koji planiraju prijaviti projekt u kojem bi Sveučilište u Splitu sudjelovalo kao nositelj ili partner trebaju ispuniti on-line Obrazac obavijesti o namjeri prijave projekta.
Molimo Vas da obrazac popunite i pošaljete najkasnije 30 radnih dana prije roka za prijavu projekta. U roku od 3 radna dana povratno ćemo Vas kontaktirati i uputiti u daljnju proceduru.
Sve dodatne informacije o postupku prijave projekata na Sveučilištu u Splitu možete pronaći u važnim dokumentima i obrascima za prijavu projekata koji se nalaze u Bazi dokumenata.
Molimo Vas da obrazac popunite i pošaljete najkasnije 30 radnih dana prije roka za prijavu projekta. U roku od 3 radna dana povratno ćemo Vas kontaktirati i uputiti u daljnju proceduru.
Sve dodatne informacije o postupku prijave projekata na Sveučilištu u Splitu možete pronaći u važnim dokumentima i obrascima za prijavu projekata koji se nalaze u Bazi dokumenata.
Ured za projekte je vodeća jedinica za pripremu, podršku i provedbu projekata na Sveučilištu u Splitu.
Sveučilište u Splitu ostvaruje dugogodišnje iskustvo u prijavi i provedbi projekata iz EU programa i fondova. U posljednjih nekoliko godina, uz potporu Ureda za projekte, uspješno je provedeno preko 40 projekata financiranih iz EU programa i fondova, a preko 20 je trenutno u tijeku.
Ured za projekte provodi i pruža podršku provedbi projekata sufinanciranih iz fondova EU, prvenstveno Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, te programa Europske unije kao što su: Obzor Europa, Obzor 2020., Interreg, EuropeAid, LIFE, i dr.
Uz rad na pripremi projektnih prijedloga i provedbi sveučilišnih projekata financiranih iz EU programa i fondova, Ured za projekte organizira razna događanja s ciljem informiranja i educiranja javnosti te umrežavanja znanstvene zajednice s tvrtkama i ostalim dionicima.
Sveučilište u Splitu ostvaruje dugogodišnje iskustvo u prijavi i provedbi projekata iz EU programa i fondova. U posljednjih nekoliko godina, uz potporu Ureda za projekte, uspješno je provedeno preko 40 projekata financiranih iz EU programa i fondova, a preko 20 je trenutno u tijeku.
Ured za projekte provodi i pruža podršku provedbi projekata sufinanciranih iz fondova EU, prvenstveno Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj, te programa Europske unije kao što su: Obzor Europa, Obzor 2020., Interreg, EuropeAid, LIFE, i dr.
Uz rad na pripremi projektnih prijedloga i provedbi sveučilišnih projekata financiranih iz EU programa i fondova, Ured za projekte organizira razna događanja s ciljem informiranja i educiranja javnosti te umrežavanja znanstvene zajednice s tvrtkama i ostalim dionicima.
Znanstvenoistraživački projekti pretežito se financiraju sredstvima Europske unije, osobito Europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) te Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR). U razdoblju od 2019. do 2023. godine na Sveučilištu u Splitu u provedbi su preko 40 projekta koje financira Europska unija, inozemne zaklade za znanost te Europski strukturni i investicijski fondovi.
Znanstveni centri izvrsnosti (ZCI)
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) je dio Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) iz kojeg su posebno velika ulaganja na Sveučilištu u Splitu dobivena za Znanstvene centre izvrsnosti. Znanstveni centar izvrsnosti (ZCI) predstavlja organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktivnosti rezultata svog znanstvenog rada pripada u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu u svojoj znanstvenoj disciplini.
Sveučilište u Splitu koordinator je STIM-REI Centra izvrsnosti za znanost i tehnologiju-integracija mediteranske regije koji povezuje istraživanje s inovacijom i edukacijom u sklopu triju područja istraživanja:
Sastavnice Sveučilišta u Splitu sudjeluju kao partneri u još pet Znanstvenih centara izvrsnosti:
Znanstveni centri izvrsnosti (ZCI)
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) je dio Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) iz kojeg su posebno velika ulaganja na Sveučilištu u Splitu dobivena za Znanstvene centre izvrsnosti. Znanstveni centar izvrsnosti (ZCI) predstavlja organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktivnosti rezultata svog znanstvenog rada pripada u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu u svojoj znanstvenoj disciplini.
Sveučilište u Splitu koordinator je STIM-REI Centra izvrsnosti za znanost i tehnologiju-integracija mediteranske regije koji povezuje istraživanje s inovacijom i edukacijom u sklopu triju područja istraživanja:
- napredna tehnologija na nanoskali - usredotočuje se na obnovljive izvore energije i nanotehnologiju za medicinsku dijagnostiku razvojem novih materijala za solarne i gorive ćelije te dizajnom novih nanostrukturiranih biosenzoričkih materijala za medicinsku dijagnostiku,
- voda i okoliš - uključuje zaštitu kvalitete i kvantitete vode, utjecaje klimatskih promjena te plavu biotehnologiju/morske bioresurse za bioekonomiju,
- obrazovanje - slijedi nove strateške okvire za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju te mu je cilj uspostaviti nove programe za poduzetništvo u području prirodnih znanosti i tehnologije, uključujući kontinuiranu edukaciju i osiguranje njene izvrsnosti.
Sastavnice Sveučilišta u Splitu sudjeluju kao partneri u još pet Znanstvenih centara izvrsnosti:
- ZCI za bioprospecting Jadranskog mora- BioProCro okuplja međunarodno priznate istraživačke grupe u području biotehnologije, kemije, farmakologije, mikrobiologije, procesnog inženjerstva, ekologije, a ovakva integracija istraživačkih grupa u jedinstven, moderan centar doprinosi inovativnim istraživanjima bioaktivnih spojeva iz prirodnih materijala hrvatskog Jadrana. Nositelj projekta je Institut Ruđer Bošković a jedan od partnera je i Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu gdje aktivnost vodi Igor Jerković (ijerkovic@unist.hr). Za Sveučilište u Splitu je odobreno 263.875,33 EUR bespovratnih sredstava.
- ZCI za kvantne i kompleksne sustave te reprezentacije Liejevih algerbi stvorio je motivirajuće i učinkovito ozračje te stabilan dugogodišnji financijski okvir za izobrazbu i razvoj mladih istraživača. Vještine koje razvijaju mladi istraživači kroz rad u QuantiXLie centru iznimno su cijenjene u IT, inovacijskom i financijskom sektoru. Centar je organiziran u dvije jedinice: (i) Jedinica za teoriju kvantnih i kompleksnih sustava i (ii) Jedinica za teoriju reprezentacija Liejevih algebri, teoriju brojeva i pridružene strukture. Nositelj projekta je Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu a jedan od partnera je i Prirodoslovno-matematički fakulteta u Splitu gdje aktivnosti vodi Gordan Radobolja (gordan@pmfst.hr).
- ZCI za personaliziranu brigu o zdravlju je interdisciplinarni centar izvrsnosti, zamišljen je kao efikasan način prijenosa znanja i kompetencija stečenih u biotehničkim znanostima na temeljna i primijenjena biomedicinska istraživanja u kojem su istraživačke grupe komplementarne. Jedan od primjera sinergističke aktivnosti između znanstvenih jedinica ovog ZCI-a je mogućnost analize glikanskih biomarkera u evaluaciji učinka primjene funkcionalne hrane kod zdravih ispitanika i bolesnika. Centar čine dvije znanstvene jedinice:
- Znanstvena jedinica za istraživanje u glikoznanosti gdje je partner i Medicinski fakultet u Splitu a voditelj aktivnosti na Medicinskom fakultetu u Splitu je Ozren Polašek (ozren.polasek@mefst.hr). Medicinskom fakultetu u Splitu dodijeljnjeno je 426.666,00 EUR za provedbu aktivnosti.
- Znanstvena jedinica za istraživanje, proizvodnju i medicinsko ispitivanje funkcionalne hrane .
- ZCI za znanost o podacima i kooperativne sustave djeluje kao središte suradnje akademske zajednice s poslovnim i javnim sektorom u istraživanju i razvoju novih metodologija i naprednih inženjerskih pristupa za znanost o podatcima i kooperativne sustave. Nositelj projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu a jedan od partnera je i i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu gdje aktivnost vodi Nikola Godinović (nikola.godinovic@fesb.hr), koji je ujedno unutar istraživačke jedinice Znanost o podacima i voditelj strateškog područja istraživanja “Višedisciplinarne podatkovno intenzivne primjene: Čestična i astročestična fizika”. Centar se sastoji od dviju istraživačkih jedinica: Istraživačke jedinice za znanost o podatcima i Istraživačke jedinice za napredne kooperativne sustave. Ukupna sredstva do sada dodijeljena za Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu iznose 265.000,00 EUR. Sredstvima je nabavljena i oprema za testiranje i dizajniranje čipova (FPGA i ASIC) za potrebe nadogradnje CMS detektora na kojima rade grupa s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu pod vodstvom Josipa Musića (jmusic@fesb.hr).
- ZCI za integrativnu bioetiku zasniva se na konceptu integrativne bioetike - koji je razvijen kroz niz hrvatskih i međunarodnih projekata - te djeluje prema znanstvenom programu koji obuhvaća različite vidove znanstvene djelatnosti (znanstvenoistraživačku djelatnost, izgradnju znanstvene infrastrukture, edukaciju, publicističku djelatnost, znanstveni dijalog, međunarodnu suradnju te implementaciju istraživačkih rezultata). Nositelj je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu a jedan od partnera jeFilozofski fakultet u Splitu. Voditelj centra na Filozofskom fakultetu u Splitu je Bruno Ćurko (bcurko@ffst.hr). Centar na Filozofskom fakultetu u Splitu organizira različite javne tribine i simpozije vezane uz bioetičku problematiku, uključujući pitanja iz biomedicine, tehnologije, ekologije, etike itd. Članovi Centra posebice su fokusirani na probleme etike životinja unutar šireg koncepta kulturne zoologije (kulturne animalistike), pa je u tom pogledu posljednjih godina središnja aktivnost Centra znanstveno-kulturna manifestacija Dani kulturne animaliSTike.
Sveučilište u Splitu surađuje s raznim institucijama izvan EU. Više od deset projekata je financirano sredstvima izvan EU kroz suradnje s:
- SAD-om - Ministarstvo poljoprivrede SAD-a
- Norveškom - Research Council of Norway
- Kanadom - Lexeria,…te ostale suradnje.
Razvojni projekti stvaraju dodanu vrijednost i konkurentnu sposobnost Sveučilišta u Splitu. Također dovode do promicanja postojećeg sustava znanosti i visokog obrazovanja te unaprjeđuju nastavnu i stručnu djelatnost. Razvojni projekti su važni za uspjeh jer omogućuju stvaranje novih proizvoda i usluga te doprinose učinkovitosti i produktivnosti. Ovi projekti se bave različitim temama, uključujući klimatske promjene, energetsku učinkovitost, održivi razvoj, nove tehnologije i druge teme. U razdoblju od 2019. do 2023. godine na Sveučilištu u Splitu je u provedbi 60 razvojnih projekata koji su uglavnom financirani iz Erasmus+ programa, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj te programa prekogranične suradnje.
Posebno treba istaknuti tri projekta kroz čiju je realizaciju znatno uloženo u znanstvenoistraživačku strukturu.
Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF/PFST/KTF, kroz razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture u zgradi triju fakulteta
Projektom vrijednosti 11.300.306,31 EUR, financiranim iz Europskog fonda za regionalni razvoj, nabavljena je suvremena oprema koja će omogućiti daljnji razvoj kolaborativnih projekata s lokalnim i inozemnim partnerima, gospodarskim i javnim sektorom, a sve u cilju povećanja znanstvenog istraživanja te razvoja gospodarstva Jadranske Hrvatske temeljenog na znanju. Tako je kroz projekt nabavljenim µ-XRF spektrometrom rendgenskom fluorescencijskom spektroskopijom analizirana autentičnost slike poznatog hrvatskog umjetnika Julija Knifera, kao i određena starost arheoloških artefakata izloženih u Arheološkom muzeju u Splitu te Muzeju hvarske baštine na Hvaru. Također, posudbom kroz projekt nabavljene termovizijske kamere, učenici III. Gimnazije Split su je koristili za istraživanje za Državno natjecanje iz biologije, dok je kolegama s Instituta za fiziku pružena pomoć pri analizi uzoraka u sklopu znanstvenog projekta nabavljenim elektronskim mikroskopima (transmisijskim i pretražnim).
Projektom se, također, unaprijedila energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, uveden je sustav objedinjenog upravljanja Zgradom tri fakulteta u cilju snižavanja troškova održavanja, troškova energenata i objedinjenog korištenja svih prostorija, laboratorija i znanstvenoistraživačke opreme. Očekuje se i daljnji porast broja i kvalitete znanstvenoistraživačkih radova i projekata, broja istraživača i broja ugovora o suradnji s gospodarstvom. Sveučilište u Splitu je nositelj projekta, a partneri su: Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu gdje je voditelj Dražan Jozić (jozicd@ktf-split.hr), Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu gdje su voditelji Viljemka Bučević (viljemka.bucevic.popovic@pmfst.hr), Vladimir Pleština (vladimir.plestina@pmfst.hr) i Perica Bošković (pboskovic@pmfst.hr) i Pomorski fakultet u Splitu gdje je voditelj Ivan Komar (ivan.komar@pfst.hr). Na sljedećim slikama je prikazan mali dio nabavljene opreme kroz projekt.
Nautički laboratorij (Pomorski fakultet u Splitu).
Laboratorij za kromatografiju (Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu).
Implementacijom suvremene znanstvenoistraživačke infrastrukture na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji
Projektom vrijednim 11.216.909,07 EUR, financiranim iz Europskog fonda za regionalni razvoj, adaptirano je, opremljeno i uređeno 11 laboratorija na FGAG-u: Laboratorij za potresna ispitivanja, Geotehnički laboratorij, Laboratorij za konstrukcije, Laboratorij za materijale, Laboratorij za numerička modeliranja, GIS laboratorij, Geodetski laboratorij, Laboratorij za implementaciju suvremenih tehnologija u arhitekturi - LISTA, Mobilni laboratorij za prometnice, Mjerna stanica za energiju vjetra i Hidrotehnički laboratorij Žrnovnica.
Provedbom projekta podigla se razina znanstvenoistraživačkih aktivnosti, projekata, inovacija i patentnih prijava u područjima zelene i održive gradnje, brige za okoliš te održivo urbano planiranje inteligentnih gradova i transporta. Također, uz pomoć nove znanstvenoistraživačke infrastrukture olakšano je sudjelovanje znanstvenoistraživačkih grupa u budućem projektno orijentiranom znanstvenom radu. Stečeno iskustvo jamac je daljnjeg uspješnog razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti i infrastrukture u području graditeljstva Splita, Dalmacije i Republike Hrvatske. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Split je nositelj projekta, a voditelj projekta je Nikša Jajac (niksa.jajac@unist.hr). Na sljedećoj slici prikazan je Geotehnički laboratorij financiran iz projekta.
Geotehnički laboratorij (fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu).
Stavljanje u funkciju novoizgrađene sveučilišne nastambe za pokusne životinje na Sveučilištu u Splitu
Projekt je vrijedan 2.550.180,83 EUR i financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Nastambe za pokusne životinje temeljna su znanstvena infrastruktura svake zemlje te je većina patofizioloških mehanizama nastanka bolesti otkrivena na eksperimentalnim, animalnim modelima gdje se bolest može pažljivo proučavati te pronaći i testirati nove terapije. Nastamba za pokusne životinje na Sveučilištu u Splitu sastoji se od uzgojnog i tehničkog dijela (uzgoj miševa, uzgoj štakora, soba za transfere embrija te popratne tehničke prostorije) te pokusnog dijela tj. laboratorija Centra za translacijska istraživanja u biomedicini (operacijske sale, pet prilagodljivih laboratorija za provedbu pokusa i tehničke prostorije).
Sveučilište u Splitu je nositelj projekta, Medicinski fakultet u Split je partner a Janoš Terzić (janos.terzic@mefst.hr) voditelj projekta. Na sljedećim slikama je dio nabavaljene opreme iz projekta.
Sustav za držanje pokusnih životinja (Medicinski fakultet u Splitu).
Laboratorij Centra za translacijska istraživanja u biomedicini (Medicinski fakultet u Splitu).
Znanstveno-inovacijski centar Sveučilišta u Splitu
Projekt Znanstveno-inovacijski centar Sveučilišta u Splitu - ZIC ukupne vrijednosti 1.050.037,09 EUR sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Poziv „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“. Predmet projekta je izrada projektno-tehničke dokumentacije i posljedično ishođenje potrebnog akta u gradnji na temelju kojih se planira izgradnja buduće zgrade. Svrha projekta je stvaranje preduvjeta za uspostavu Znanstveno-inovacijskog centra u Splitu u obuhvatu Kampusa, čime bi se utjecalo na smanjenje trenutnih slabosti postojeće infrastrukture. Uspostava Znanstveno-inovacijskog centra Sveučilišta u Splitu bi osigurala kvalitetniju provedbu naprednih i primijenjenih istraživanja, sudjelovanje na konkurentnim projektima, stvaranje centara izvrsnosti, te poboljšanje suradnje s gospodarskim sektorom. Istraživačka i inovacijska infrastruktura bit će otvorena svim istraživačkim grupama na Sveučilištu i šire, čime će se postići maksimalna iskoristivost te međuinstitucionalna, međusektorska i transdisciplinarna suradnja. Sveučilište u Splitu je nositelj projekta.
Posebno treba istaknuti tri projekta kroz čiju je realizaciju znatno uloženo u znanstvenoistraživačku strukturu.
Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF/PFST/KTF, kroz razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture u zgradi triju fakulteta
Projektom vrijednosti 11.300.306,31 EUR, financiranim iz Europskog fonda za regionalni razvoj, nabavljena je suvremena oprema koja će omogućiti daljnji razvoj kolaborativnih projekata s lokalnim i inozemnim partnerima, gospodarskim i javnim sektorom, a sve u cilju povećanja znanstvenog istraživanja te razvoja gospodarstva Jadranske Hrvatske temeljenog na znanju. Tako je kroz projekt nabavljenim µ-XRF spektrometrom rendgenskom fluorescencijskom spektroskopijom analizirana autentičnost slike poznatog hrvatskog umjetnika Julija Knifera, kao i određena starost arheoloških artefakata izloženih u Arheološkom muzeju u Splitu te Muzeju hvarske baštine na Hvaru. Također, posudbom kroz projekt nabavljene termovizijske kamere, učenici III. Gimnazije Split su je koristili za istraživanje za Državno natjecanje iz biologije, dok je kolegama s Instituta za fiziku pružena pomoć pri analizi uzoraka u sklopu znanstvenog projekta nabavljenim elektronskim mikroskopima (transmisijskim i pretražnim).
Projektom se, također, unaprijedila energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, uveden je sustav objedinjenog upravljanja Zgradom tri fakulteta u cilju snižavanja troškova održavanja, troškova energenata i objedinjenog korištenja svih prostorija, laboratorija i znanstvenoistraživačke opreme. Očekuje se i daljnji porast broja i kvalitete znanstvenoistraživačkih radova i projekata, broja istraživača i broja ugovora o suradnji s gospodarstvom. Sveučilište u Splitu je nositelj projekta, a partneri su: Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu gdje je voditelj Dražan Jozić (jozicd@ktf-split.hr), Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu gdje su voditelji Viljemka Bučević (viljemka.bucevic.popovic@pmfst.hr), Vladimir Pleština (vladimir.plestina@pmfst.hr) i Perica Bošković (pboskovic@pmfst.hr) i Pomorski fakultet u Splitu gdje je voditelj Ivan Komar (ivan.komar@pfst.hr). Na sljedećim slikama je prikazan mali dio nabavljene opreme kroz projekt.
Nautički laboratorij (Pomorski fakultet u Splitu).
Laboratorij za kromatografiju (Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu).
Implementacijom suvremene znanstvenoistraživačke infrastrukture na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji
Projektom vrijednim 11.216.909,07 EUR, financiranim iz Europskog fonda za regionalni razvoj, adaptirano je, opremljeno i uređeno 11 laboratorija na FGAG-u: Laboratorij za potresna ispitivanja, Geotehnički laboratorij, Laboratorij za konstrukcije, Laboratorij za materijale, Laboratorij za numerička modeliranja, GIS laboratorij, Geodetski laboratorij, Laboratorij za implementaciju suvremenih tehnologija u arhitekturi - LISTA, Mobilni laboratorij za prometnice, Mjerna stanica za energiju vjetra i Hidrotehnički laboratorij Žrnovnica.
Provedbom projekta podigla se razina znanstvenoistraživačkih aktivnosti, projekata, inovacija i patentnih prijava u područjima zelene i održive gradnje, brige za okoliš te održivo urbano planiranje inteligentnih gradova i transporta. Također, uz pomoć nove znanstvenoistraživačke infrastrukture olakšano je sudjelovanje znanstvenoistraživačkih grupa u budućem projektno orijentiranom znanstvenom radu. Stečeno iskustvo jamac je daljnjeg uspješnog razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti i infrastrukture u području graditeljstva Splita, Dalmacije i Republike Hrvatske. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Split je nositelj projekta, a voditelj projekta je Nikša Jajac (niksa.jajac@unist.hr). Na sljedećoj slici prikazan je Geotehnički laboratorij financiran iz projekta.
Geotehnički laboratorij (fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu).Stavljanje u funkciju novoizgrađene sveučilišne nastambe za pokusne životinje na Sveučilištu u Splitu
Projekt je vrijedan 2.550.180,83 EUR i financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Nastambe za pokusne životinje temeljna su znanstvena infrastruktura svake zemlje te je većina patofizioloških mehanizama nastanka bolesti otkrivena na eksperimentalnim, animalnim modelima gdje se bolest može pažljivo proučavati te pronaći i testirati nove terapije. Nastamba za pokusne životinje na Sveučilištu u Splitu sastoji se od uzgojnog i tehničkog dijela (uzgoj miševa, uzgoj štakora, soba za transfere embrija te popratne tehničke prostorije) te pokusnog dijela tj. laboratorija Centra za translacijska istraživanja u biomedicini (operacijske sale, pet prilagodljivih laboratorija za provedbu pokusa i tehničke prostorije).
Sveučilište u Splitu je nositelj projekta, Medicinski fakultet u Split je partner a Janoš Terzić (janos.terzic@mefst.hr) voditelj projekta. Na sljedećim slikama je dio nabavaljene opreme iz projekta.
Sustav za držanje pokusnih životinja (Medicinski fakultet u Splitu).Laboratorij Centra za translacijska istraživanja u biomedicini (Medicinski fakultet u Splitu).Znanstveno-inovacijski centar Sveučilišta u Splitu
Projekt Znanstveno-inovacijski centar Sveučilišta u Splitu - ZIC ukupne vrijednosti 1.050.037,09 EUR sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Poziv „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“. Predmet projekta je izrada projektno-tehničke dokumentacije i posljedično ishođenje potrebnog akta u gradnji na temelju kojih se planira izgradnja buduće zgrade. Svrha projekta je stvaranje preduvjeta za uspostavu Znanstveno-inovacijskog centra u Splitu u obuhvatu Kampusa, čime bi se utjecalo na smanjenje trenutnih slabosti postojeće infrastrukture. Uspostava Znanstveno-inovacijskog centra Sveučilišta u Splitu bi osigurala kvalitetniju provedbu naprednih i primijenjenih istraživanja, sudjelovanje na konkurentnim projektima, stvaranje centara izvrsnosti, te poboljšanje suradnje s gospodarskim sektorom. Istraživačka i inovacijska infrastruktura bit će otvorena svim istraživačkim grupama na Sveučilištu i šire, čime će se postići maksimalna iskoristivost te međuinstitucionalna, međusektorska i transdisciplinarna suradnja. Sveučilište u Splitu je nositelj projekta.
Među projektima koji su financirani nacionalnim sredstvima posebno se ističu projekti HRZZ-a. Zaklada je osnovana radi promocije znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj te potpore znanstvenim, visokoobrazovnim i tehnologijskim programima i projektima. Potporom kvalitetnim projektima i istraživačima Zaklada omogućuje provođenje vrhunskih istraživanja u hrvatskim znanstvenim ustanovama, a time također omogućuje pripremu za međunarodno kompetitivne projekte. Naglasak razvoja karijera mladih istraživača je na: uključivanju doktoranada u istraživački rad s primarnim ciljem izrade doktorske disertacije, smanjenje prosječnog trajanja doktorskoga studija i stjecanje doktorske disertacije u 4 godine te sustavno praćenje i vrednovanje postignutih rezultata na doktorskom studiju i u znanstvenoistraživačkom radu. Cilj Zaklade je poticanje znanstvenog istraživanja i razvoja u Hrvatskoj, te povećanje kvalitete i utjecaja hrvatske znanosti na međunarodnoj razini. Zaklada financira projekte na temelju znanstvene izvrsnosti, a procjena kvalitete i izvrsnosti projekata provodi se putem rigoroznog procesa ocjenjivanja i selekcije. U sljedećoj tablici prikazan je popis projekata Hrvatske zaklade za znanost financiranih od 2019. godine te daje informaciju o glavnim istraživačkim temama Sveučilišta u Splitu.
Popis projekta Hrvatske zaklade za znanost (od 2019. godine) koji su dodijeljeni istraživačima Sveučilišta u Splitu
Popis projekta Hrvatske zaklade za znanost (od 2019. godine) koji su dodijeljeni istraživačima Sveučilišta u Splitu
| Sastavnica/ nositelj | Naziv projekta | Voditelj na Sveučilištu |
| EFST | Ekonomske katastrofe: frekvencija, determinante i efekti | Bruno Ćorić (bruno.coric@efst.hr) |
| EFST | Izazovi alternativnih oblika ulaganja | Zdravka Aljinović (zdravka.aljinovic@efst.hr) |
| EFST | Javne politike za jačanje otpornosti: Analize uloge državnih potpora | Stjepan Srhoj (stjepan.srhoj@efst.hr) |
| EFST | Korisniku orijentiran (re)dizajn procesa i modeliranje informacijskih sustava na primjeru smart city usluga | Maja Ćukušić (maja.cukusic@efst.hr) |
| EFST | Raščlamba determinanti kvalitete financijskog izvještavanja | Željana Aljinović Barać (zbarac@efst.hr) |
| EFST | Učinci ekonomskih katastrofa | Bruno Ćorić (bruno.coric@efst.hr) |
| FESB | Evolucijska sinteza oblika s integralnim i particioniranim 3d fenotipovima, dinamičkom parametrizacijom i bezmrežnim modeliranjem | Damir Vučina (vucina@fesb.hr) |
| FESB | Internet stvari: istraživanja i primjene | Petar Šolić (petar.solic@fesb.hr) |
| FESB | Matrični algoritmi u nekomutativnim asocijativnim algebrama | Ivan Slapničar (ivan.slapnicar@fesb.hr) |
| FESB | Pametne hibridne tehnike hlađenja silicijskih fotonaponskih panela | Sandro Nižetić (sandro.nizetic@fesb.hr) |
| FESB | Povećanje učinkovitosti, smanjenje štetnih emisija i hibridizacija brodskog energetskog sustava | Gojmir Radica (gojimir.radica@fesb.hr) |
| FESB | Recikliranje aluminijevih legura u čvrstom i polučvrstom stanju | Branimir Lela (blela@fesb.hr) |
| FESB | Simulator poremećaja u elektroenergetskom sustavu i kalibrator nesinusnih napona i struja | Goran Petrović (goran.petrovic@fesb.hr) |
| FESB | Sustav vjetar-sunce za optimiziranu proizvodnju električne energije u rezidencijalnim objektima | Dinko Vukadinović (dinko.vukadinovic@fesb.hr) |
| FESB | Visokoenergijska astronomija gama-zraka teleskopima MAGIC i CTA | Nikola Godinović (nikola.godinovic@fesb.hr) |
| FGAG | Seizmička izolacija osnove građevine s uporabom prirodnih materijala - testiranje s potresnom platformom i numeričko modeliranje | Jure Radnić (jure.radnic@gradst.hr) |
| FGAG | Eksperimentalna i numerička istraživanja mehanizama u nesaturiranim geomaterijalima | Nataša Štambuk Cvitanović (natasa.stambuk-cvitanovic@gradst.hr) |
| FGAG | Metodologija za procjenu parametara u problemima propagacije pukotina nastalih pod utjecajem ekstremnih mehaničkih opterećenja | Mijo Nikolić (mijo.nikolic@gradst.hr) |
| FGAG | Multi-fizikalno modeliranje površinskih i podzemnih voda | Hrvoje Gotovac (hrvoje.gotovac@gradst.hr) |
| FGAG | Razvoj numeričkih modela armirano-betonskih i kamenih zidanih konstrukcija izloženih potresnom opterećenju zasnovanih na diskretnim pukotinama | Željana Nikolić (zeljana.nikolic@gradst.hr) |
| FFST | Jadranska priča - interdisciplinarno istraživanje jadranskih narativa | Joško Božanić (josko.bozanic@ffst.hr) |
| FFST | Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: skulptura na razmeđima društveno-političkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije | Dalibor Prančević (dalibor@ffst.hr) |
| KIF | Biološka, kronološka i relativna dob u funkciji uspostave hrvatskog nacionalnog sustava detekcije i razvoja sportskih talenata | Dražen Čular (drazen.cular@kifst.hr) |
| KIF | Predplanirana i reaktivna agilnost; razvoj i validacija specifičnih metoda mjerenja, utvrđivanje faktora utjecaja i učinkovitost transformacijskih postupaka | Damir Sekulić (damir.seklulic@kifst.eu) |
| KTF | Biljke kao izvor bioaktivnih sumpornih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala | Ivica Blažević (blazevic@ktf-split.hr) |
| KTF | Istraživanje bioaktivnih spojeva iz dalmatinskog bilja: njihov antioksidacijski karakter i utjecaj na enzimsku inhibiciju i zdravlje | Mladen Miloš (milos@ktf-split.hr) |
| KTF | Razvoj novih membrana za ionsko-selektivne elektrode s dodatkom nanočestica metala i metalnih oksida | Ante Prkić (prkic@ktf-split.hr) |
| MEFST | Cerebrovaskularna regulacija tijekom apneje kod elitnih ronilaca na dah | Željko Dujić (zeljko.dujic@mefst.hr) |
| MEFST | Imunomodulacijski učinci mastocita i eozinofila u mikrookolišu tumora mokraćnog mjehura | Jelena Korać Prlić (jelena.korac@mefst.hr) |
| MEFST | Karakterizacija kandidat gena za kongenitalne anomalije bubrega i urotrakta (CAKUT) tijekom razvoja u miša i čovjeka | Katarina Vukojević (katarina.vukojevic@mefst.hr) |
| MEFST | Karbonilacija proteina u zdravom starenju i bolestima povezanima sa starenjem | Ozren Polašek (ozren.polasek@mefst.hr) |
| MEFST | Normativni modeli vaskularnih biomarkera za unapređenje stratifikacije kardiovaskularnog rizika u primarnoj i sekundarnoj prevenciji | Ana Jerončić (ajeronci@mefst.hr) |
| MEFST | Otkrivanje organizacije i funkcije kolesterolove domene u plasma membrani fibroznih stanica leće oka uz primjenu fluorescentnih metoda | Marija Raguž (marija.raguz@mefst.hr) |
| MEFST | Profesionalizam u zdravstvu | Ana Marušić (ana.marusic@mefst.hr) |
| MEFST | Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti | Ana Marušić (ana.marusic@mefst.hr) |
| MEFST | Proučavanje reperfuzijske ozljede u ljudskom srcu; sprječavanje negativnih aspekata vitalnog terapeutskog postupka | Marko Ljubković (marko.ljubkovic@mefst.hr) |
| MEFST | Regulacija mitofagije posredovane receptorom u stanicama eritroidne loze | Ivana Novak (ivana.novak@mefst.hr) |
| MEFST | Reguliranje funkcije štitne i doštitne žlijezde i homeostaze kalcija u krvi | Tatijana Zemunik (tatijana.zemunik@mefst.hr) |
| MEFST | Uloga mikrobiote u razvoju raka mokraćnog mjehura | Janoš Terzić (janos.terzic@mefst.hr) |
| MEFST | Uloga proteina Spartan u DNA replikaciji | Ivana Marinović Terzić (ivana.marinovic.terzic@mefst.hr) |
| MEFST | Uloga upale u razvoju zloćudnog tumora mokraćnog mjehura | Janoš Terzić (janos.terzic@mefst.hr) |
| PMF | Dinamika u sustavima u kojima postoji mikro-segregacija-DINAMIS | Bernarda Lovrinčević (bernarda.lovrincevic@pmfst.hr) |
| PMF | Hrvatske vrste roda Veronica: fitotaksonomija i biološka aktivnost-CroVes PhyBA | Valerija Dunkić (valerija.dunkic@pmfst.hr) |
| PMF | Otkriće i razvoj novih biološki aktivnih kvaternih amonijevih spojeva derivata kinuklidina- QACBioAct | Matilda Šprung (msprung@pmfst.hr) |
| PMF | Proširenje osjetilnosti senzora u laboratoriju za obradbu i analizu podataka iz okoline-SSA@EDAL | Hrvoje Kalinić (hrvoje.kalinic@pmfst.hr) |
| PMF | Sezonska i prostorna raspodjela gena rezistencije na antibiotike u morskim mikrobnim zajednicama duž trofičkog gradijenta u srednjem Jadranu- ARGAS | Ana Maravić (ana.maravic@pmfst.hr) |
| PMF | Snaga i varijabilnost ekstremnih razina Jadranskog mora u sadašnjoj i budućoj klimi- StVar-Adri | Jadranka Šepić (jsepic@pmfst.hr) |
| PMF | Univerzalne osobine sustava hladnih bozonskih i fermionskih atoma-UniCold | Leandra Vranješ Markić |
| SOFZ | Forenzička identifikacija ljudskih ostataka analizom MSCT snimaka | Ivana Kružić (ivana.kruzic@forenzika.unist.hr) |
| SOFZ | Forenzično-kriminalističko nazivlje | Željana Bašić (zeljana.basic@forenzika.unist.hr) |
| UMAS | Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediternaske kulture od 18. do 20. stoljeća | Ivana Tomić-Ferić (itomicf@umas.hr) |
