Molecular Characterization and Mutational Analysis of Clarithromycin- and Levofloxacin-Resistance Genes in Helicobacter pylori from Gastric Biopsies in Southern Croatia
Piše: doc. dr. sc. Jonatan VukovićHelicobacter pylori je gram-negativna bakterija koja pripada klasi Epsilonproteobacteria, red Campylobacterales, porodica Helicobacteraceae i rod Helicobacter.
Danas je opisano i klasificirano više od 40 vrsta koje pripadaju rodu Helicobacter, a koje mogu kolonizirati želudac (H. pylori) ili crijeva (H. cinaedi i H. fennelliae).
Ljudi su glavni rezervoar H. pylori i smatra se da se ova bakterija prenosi oralnim ili fekalno-oralnim putem. H. pylori prvenstveno kolonizira želučanu sluznicu, ali je također pronađena na zubnom plaku kao i u slini zaraženih osoba.
Međunarodna agencija za istraživanje raka i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također su klasificirali H. pylori kao karcinogen prve kategorije jer je jedan od najvažnijih etioloških čimbenika za rak želudca, koji se može spriječiti ranom eradikacijom bakterije. H. pylori infekcija predstavlja klinički izazov jer je povezana s gastritisom, želučanim i duodenalnim ulkusom, MALT limfom i rakom želudca. Također, važno je naglasiti da liječenje H. pylori infekcije u visokorizičnim područjima smanjuje rizik od raka želudca u asimptomatskih osoba.
Nadalje, Kyoto konsenzus iz 2015. definirao je H. pylori gastritis kao zaraznu bolest i, što je važno za naglasiti, potrebno je liječenje svih pacijenata, bez obzira na kliničku sliku. Liječenje infekcije zahtijeva kombinaciju antibiotika, antisekretornih tvari i inhibitora protonske pumpe. Liječenje obično započinje terapijom koja se sastoji od kombinacije klaritromicina s amoksicilinom, metronidazolom i inhibitorima protonske pumpe. Klaritromicin se koristi kao "prva linija obrane" zbog svog učinkovitog djelovanja protiv infekcije. U slučajevima kada je početna terapija neuspješna, koriste se sekundarne terapije kao što je trojna terapija s levofloksacinom (levofloksacin, amoksicilin i inhibitor protonske pumpe).
Međutim, otpornost H. pylori na antibiotike raste na globalnoj razini i dolazi do velikih problema prilikom liječenja H. pylori infekcije.
Otpornost na antibiotike je vrlo velik i važan medicinski problem. Otpornost na klaritromicin je iznad 15% diljem svijeta, otpornost na metronidazol je 45% do 55% (osim u Kini gdje iznosi 78%), a otpornost na levofloksacin je 14% do 20% (osim u Indoneziji gdje iznosi 31%).
Uzrok rezistencije na klaritomicin i levofloksacin su točkaste mutacije u genetskom nizu koje ometaju aktivnost antibiotika mijenjanjem ciljanog mjesta lijeka. U Hrvatskoj je kod H. pylori uočena sve veća primarna rezistencija na antibiotike na klaritromicin i levofloksacin. Točkaste mutacije u genima 23S rRNA, gyrA i gyrB mogu dati otpornost na klaritromicin i levofloksacin mijenjajući ciljna mjesta ili strukturu proteina, čime se smanjuje učinkovitost ovih antibiotika u liječenju Helicobacter pylori infekcije. S obzirom da je potvrđena primarna rezistencija na klaritomicin i levofloksacin u pacijenata iz južne Hrvatske koji su zaraženi H. pylori, izvršili smo molekularno genetičku analizu tri ciljana gena (23S rRNA, gyrA i gyrB) PCR metodom i sekvenciranjem, zajedno s računalnom analizom molekularnog spajanja. Dobiveni rezultati nam ukazuju na uspješnu evoluciju otpornosti H. pylori na antibiotike čime je povećan rizik za ljudsko zdravlje.
Naše istraživanje otpornosti H. pylori na antibiotike je prvi korak prema boljem i dubljem razumijevanju ove problematike. Analiza molekularnog spajanja pokazala je da točkaste mutacije mijenjaju interakcije vezivanja između antibiotika i ciljnog mjesta u bakteriji. Opsežniji istraživački pristup omogućio bi uvid u složeni međuodnos karakteristika svakog pacijenata, genetike H. pylori te antibiotske otpornosti na razini atoma.
Također, opsežna studija koja bi uključivala molekularnu dinamiku mogla bi rasvijetliti složenost dinamičkih svojstava interakcije vezivanja između antibiotika i ciljnog mjesta u bakteriji i omogućiti nam objašnjenja uočene antibiotske otpornosti na razini atoma. Upravo takvo sveobuhvatno istraživanje moglo bi unaprijediti liječenje H. pylori infekcije podupiranjem razvoja ciljanih terapija kao i pružanjem informacija potrebnih za suzbijanje porasta sojeva otpornih na antibiotike.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
