 |
S ciljem obrazovanja stručnjaka iz područja biologije, ekologije i zaštite mora te morskog ribarstva ističu se preddiplomski studij Biologija i tehnologija mora, diplomski studiji Ekologija i zaštita mora, Morsko ribarstvo, Marine fishery - International te poslijediplomski doktorski studij Primijenjene znanosti o moru na Sveučilišnom odjelu za studije mora. Neki od dostupnih predmeta su: Živa bogatstva mora, Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje, Zagađenje mora, Zaštićena morska područja, Gospodarenje živim bogatstvima mora, Pravo zaštite ribolova i morskog okoliša, Očuvanje biološke raznolikosti u moru, Lovnost i selektivnost ribolovnih alata, Marikultura i okoliš i Klimatske promjene i morski ekosustavi.
Pomorski Fakultet Sveučilišta u Splitu kroz preddiplomske studije Pomorske nautike, Pomorskog menadžmenta, Pomorske tehnologije jahta i marina, diplomske studije Pomorske nautike, Pomorskog menadžmenta i kolegije Zaštita mora i morskog okoliša, Ekologija i zaštita morskog okoliša omogućava studentima stjecanje znanja o očuvanju i upravljanju morskim resursima. Potrebna znanja studenti stječu i na preddiplomskom studiju Kemijska tehnologija, smjer Zaštita okoliša Kemijsko tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu kroz predmete Obrada otpadnih voda, Održivi razvoj u priobalju, Kemija i zaštita mora i Zaštita voda, na Prirodoslovno matematičkom fakultetu na predmetima Makrozoobentos krških tekućica, Gospodarenje i zaštita mora i Invazivni morski organizmi te na diplomskiom studiju Građevinarstvo-smjer Hidrotehnika na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. Kao dio Europskog sveučilišta mora (SEA-EU), studenti su u mogućnosti ostvariti mobilnost na ostala partnerska sveučilišta alijanse koja stavlja naglasak na brigu o moru i usmjerena je na rješavanje izazova morskog i pomorskog sektora te zaštite mora i oceana.
Istraživanje
Znanstveni i stručni rad na Sveučilištu u Splitu usmjeren je na istraživanje mora, njegovih bioloških bogatstava, očuvanja morskih resursa te zaštite morskog okoliša provodi se kroz niz znanstvenih projekata. Projekt LIFE EU Sharks - European Sharks uključit će europske građane i pomorske dionike u zajednički napor zaštite mediteranskih morskih pasa i raža, najugroženije skupine morskih vrsta u Europi, kojoj prijete neodržive razine slučajnog ulova, onečišćenja i uništavanja staništa. Na ovaj način će se dugoročno osigurati očuvanje i održivo korištenje ovih vrsta u Mediteranu, poticati suodgovornost i promjene ponašanja kao važnog čimbenika u preokretu njihovog propadanja diljem mediteranskog bazena. Podizanje kvalitete i vrijednosti finalnog proizvoda te zaštite okoliša ostvaruje se kroz inovativni i ekološki pristup uzgoju dagnje na konopima od recikliranih materijala uz eDNA barkodiranje i pasterizaciju konzumnih školjki u projektu INNODAGNJA, dok je cilj projekta FLUPSY razviti inovativni energetski neovisan ponton sa sustavom cirkulacije za predrast mlađi školjaka sa solarnim napajanjem zbog eliminacije korištenja energenata iz neobnovljivih izvora koji će povećati stopu iskorištavanja mlađi iz divljine, korištenje prirodnih resursa te osigurati zaštitu mlađi i novih vrsta dagnje i kamenice. Projekt FishSAFE ispitao je mogućnost zamjene standardnih udica udicama s izbojem te njihov utjecaj na lovnost pridnenih parangala. Cilj projekta HATCH je unaprijeđenje uvjeta kakvoće okoliša mora i obalnog područja korištenjem održivih i inovativnih tehnologija i pristupa, a projekta DSOLVE smanjiti plastični otpad te zamijeniti tradicionalnu plastiku novim biorazgradivim materijalima u industriji ribarstva i akvakulture.
Kroz projekt MareLaw unaprijedit će se kvaliteta i visokog obrazovanja u pomorstvu kroz suradnju različitih institucija, inovativne prakse učenja i poučavanja, okoliš i borbu protiv klimatskih promjena, a projekt BLUEWBC doprinijet će održivom razvoju kroz visoko obrazovanje i inovacije.
Projekt CAAT je ponudio inovativna tehnološka rješenja procjene stanja kvalitete i sposobnosti autopurifikacije priobalnih voda, a cilj projekta SeCure je objediniti do sada postignute rezultate projekata te unaprijediti znanje o onečišćenju slanom vodom obalnog područja sjevernog Jadrana odnosno proces intruzije slane vode pod utjecajem klimatskih promjena u jadranska nizinska obalna područja i osmisliti te realizirati protumjere usmjeren na ublažavanje zaslanjivanja zemljišnih tla i vodenih tijela.
| 130 ZNANSTVENIH RADOVA | 1.276 CITATA | 3.816 PREGLEDA | 40,8% U MEĐUNARODNOJ SURADNJI 3,1% U SURADNJI S POSLOVNOM ZAJEDNICOM |
Projekt RESCOP, praćenje morskih ekosustava korištenjem daljinske detekcije u prostornom planiranju je usmjeren na istraživanje potencijalnih primjena multifunkcionalnih modela u podršci pomorskom prostornom planiranju u Hrvatskoj i Norveškoj, uzimajući u obzir antropološke pritiske i klimatske izazove, a projekt DesirMED razvija rješenja temeljena na prirodi u cilju očuvanja i obnove ekosustava, povećanje otpornosti na klimu, održivo upravljanje okolišem i osiguranje socioekonomskih koristi. Projekt COMON nudi objedinjeni koncept monitoring procesa na različitim skalama priobalnih voda u Jadranskom moru razvijajući metodologiju prostornog ažuriranja geostatističkim pristupom i metodama numeričkog modeliranja. Projekt BioProspecting Jadranskog mora je istraživanje u području biotehnologije mora, a uključuje primjenu bioloških znanja i suvremenih tehnika u istraživanju morskog okoliša i njegovih bioloških komponenti, kao izvora ciljanih biotehnoloških proizvoda i njihove primjene. Projekt SHExtreme bavi se procjenom inteziteta, učestalosti ii raspodjele ekstremnih razina mora u Europi, a cilj projekta StVar-Adri je procijeniti doprinos odabranih komponenti ekstremnih razina mora današnjim i budućim poplavama katalogiziranjem najjačih poznatih događaja, procjenom doprinosa pojedinačnih procesa ekstremnim razinama mora korištenjem statističkih alata i numeričkog modeliranja, mpovezivanje ekstremnih razina mora s atmosferskim procesima, i procjenom buduće snage i varijabilnosti ekstremnih razina mora korištenjem rezultata regionalnih klimatskih modela. Projekt ARGAS daje pregled prostorne i vremenske distribucije gena koji kodiraju otpornost na antibiotike, strukturne raznolikosti morskog mikrobioma kao njihovog nositelja i/ili vektora, kao i putova njihove izmjene duž trofičkog gradijenta srednjeg Jadrana, a PHOTOCLIM proučava fragilnost fotosinteze u moru uslijed klimatskih promjena. Također, Medicinski fakultet sudjeluje u provedbi Horizon Europa projekta Cure4Aqua čiji cilj je transformacija europske industrije akvakulture, poboljšanje zdravlja i dobrobiti vodenih životinja i podupiranje ekološki prihvatljive, uključive, te za ljude sigurne i zdrave, proizvodnje korištenjem OneHealth pristupa.
Društveni doprinos
U okviru projekta SHExtreme provdi se inicijativa “Oceanographers on the Island” koja nastoji približiti javnosti znanost o oceanu vizualizirajući teme i ideje o Zemlji, moru, valovima, poplavama i vjetrovima. Uz podršku udruge Oceanus, ronilačkih klubova i lokalne zajednice održan je studentski project SeaForLife s cijem podizanja sviesti o važnosti očuvanja okoliša i morskih organizama. Sveučiliište u Splitu, u suradnji s SEA-EU partnerskim Sveučilištima organizira kombinirani intenzivni program na temu Marine Data Literacy. Na Sveučilištu u Splitu organizirani su Blue Talks webinari, a jedna od tema bila je Citizen science and blue economy, dok su na istu temu plave ekonomije u Cadizu predstavnici Sveučilišta prezentirali istraživačke i nastavne aktivnosti Sveučilišta u Splitu. SEA-EU Opservatorij za plavi održivi razvoj nastao je kao rezultat rada istraživača i vanjskih dionika SEA-EU alijanse s ciljem poticanja regionalnog dijaloga i suradnje te podizanju svijesti i atraktivnosti poslova vezanih za more i pomorstvo. Jedna od primarnih misija Opservatorija je transfer znanja sa SEA-EU sveučilišta na pomorski sektor. U okviru fakultetskih seminara, Festivala znanosti 2023. godine, Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda, na sastavnicama Sveučilišta, održano je niz predavanja i radionica za javnost kao što su: Utjecaj okolišnih parametara na rane razvojne stadije ribe u Jadranskom moru: slučaj inćun, Klimatologija visokofrekventnih oscilacija razine svjetskih mora, Utjecaj valova vezanih uz otok na primarnu produkciju, Projekt modernizacije meteorološke motriteljskke mreže u RH - METMONIC, Održivi razvoj - vodni resursi, njihova dostupnost i zaštita, Uloga nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi u odgovoru na klimatske promjene, Uloga pomorske meteorološke službe DHMZ-a u UN-ovoj dekadi oceana, Dekompozcija procesa koji dovode do podizanja morske razine i poplavljivanja obale, Posao promatrača u ribarstvu, Toksične vrste fitoplanktona u Jadranu, Sanitarna kakvoća mora za kupanje u Kaštelanskom zaljevu, Ćakulajmo o moru i interaktivna radionica Lutkari morskog mikrobnog svijeta.
Praćenje potrošnje i ušteda vode
Posljednjih nekoliko godina uvedeno je praćenje količine vode koja se potroši iz sustava vodoopskrbe na Sveučilištu i svim sastavnicama. U 2024. godini potrošeno je ukupno 77,512m³ vode.Sveučilište u Splitu provodi inicijative za smanjenje potrošnje vode u svom kampusu i na sastavnicama izvan kampusa kroz strategiju sadnje mediteranskog bilja poput maslina, ružmarina i lovora, koje zahtijeva minimalne količine vode za održavanje. Ovim pristupom Sveučilište ne samo da smanjuje potrebu za zalijevanjem, nego i doprinosi očuvanju lokalne biološke raznolikosti i stvaranju održivog okoliša.
Što se tiče dostupnosti vode za piće, voda iz slavine sigurna je za konzumaciju u cijeloj Hrvatskoj, a Sveučilište dodatno omogućuje pristup besplatnoj vodi kroz aparate za vodu postavljene u većini objekata. Ova inicijativa ima za cilj potaknuti zaposlenike, studente i posjetitelje da koriste lokalne izvore pitke vode i smanje upotrebu jednokratne plastike, što je u skladu sa sveučilišnim naporima u održivosti i očuvanju okoliša.
Pročišćavanje otpadnih voda i sprječavanje onečišćenja voda
Sveučilište u Splitu pridržava se nacionalnih i lokalnih propisa u svojim aktivnostima vezanim uz očuvanje voda, pročišćavanje otpadnih voda i sprječavanje onečišćenja.Sveučilište osigurava da se otpadne vode nastale u njegovim objektima upravljaju u skladu s lokalnim/regionalnim sustavima za pročišćavanje otpadnih voda koje nadziru lokalna komunalna poduzeća poput tvrtke Splitski vodovod i kanalizacija, koja upravlja uređajima za pročišćavanje koji zadovoljavaju nacionalne i EU standarde. Ovaj sustav uključuje postrojenja za pročišćavanje poput središnjeg postrojenja u Stupama-Stobreču, koje pročišćava otpadne vode kako bi zadovoljilo ekološke standarde prije ispuštanja u more, sprječavajući onečišćenje osjetljivih područja. Sveučilište surađuje s regionalnim vlastima kako bi pratilo i ublažilo rizike od onečišćenja te sudjeluje u projektima poput WATERCARE-a usmjerenima na zaštitu kvalitete obalnih voda.
Interno, Sveučilište ima politike zaštite okoliša koje nalažu preventivne mjere za izbjegavanje slučajnog onečišćenja vode, provođenje odgovornog odlaganja otpada i promicanje održive upotrebe vode u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša. Ovi napori pokazuju proaktivnu ulogu sveučilišta u upravljanju okolišem i zdravlju zajednice.
Politiku upravljanja infrastrukturnim objektima
Politika za osiguranje očuvanja, obnovu i održivo korištenje kopnenih ekosustava
Politiku zbrinjavanja opasnog otpada
Osim toga, Sveučilište sudjeluje u međunarodnim projektima poput WATERCARE-a koji se fokusiraju na praćenje kvalitete vode i sprječavanje onečišćenja u obalnim područjima, s ciljem proaktivnog otkrivanja i ublažavanja rizika od mikrobiološke kontaminacije.
